GOST ZORAN MIKIĆ 10.03.2026.

Tema: Crna Gora "policijska država" - GP URA između krivice i iskupljenja

Izvršni direktor i poslanik GP URA odgovara na pitanja o: stavu da Crna Gora postaje "policijska država" u kojoj se "sve raspada"; uzrocima takvog stanja i odgovornosti njegovog političkog subjekta što je tako; načinu borbe protiv sve autoritarnije vlasti, odnosima sa ostalim opozicionim strankama i planovima za sljedeće parlamentarne izbore.

Autor emisije: Darko Šuković

www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_00 0:01

Другачия радиовеза. Другачия радиовеза.

SPEAKER_01 0:14

Добър ден и дане са ти 10 минута почне другаčia radio vezi antene. Dana se mojost Zoran Mikič izvršni direktor i poslanik građanskog pokreta ura. Dobrodošli.

SPEAKER_02 0:28

Dobar dan. Hvala na pozivih pozdrav za sve i slušalci i gledava se drugačije radio vesel.

SPEAKER_01 0:32

Eto tak. Fazi između tradicionalno ima more zanimljivih tema. Imali bismo još veći more okea čitav zanimljivih tema ako bi smili daleko u prošlost, a nećemo više nego što je to neophodno da bi se možda bolje razumijele ove aktualne i važne o kojima ćemo govoriti. I opet bojim se da već u ovom momentu možemo da najavimo da nas šema neće mnogo obvezivati, nego recimo, izvalena informacija i nakon 11.50 nasti ajmo od opšteka pojedinačnog. U petak je u jednoj više nego zanimljivoj situaciji, dinamičnoj, povremenoj i vatrenoj raspravi u parlamentu predsjednik građanskog pokreta Ura Dritta Nabazović kazao da. Na dnevnom redu su bile famozne izmezike Zakona o ANBu i MUP-u da se crna gora pretvara u citiram. Policijsku držav i dodo da se sve raspada. Je li to njegov liječni stav ili manje više na taj način vidite stanje u državi i društvu svi uri ili ma krh partije.

SPEAKER_02 1:53

Pa dobro, mi slično vidimo tu situaciju koju je naš lider, dakle zaista situacija nažalost u Crnoj Gori nije dobra. I mi to možemo razdvojiti na neka četiri aspekta. Vi kako pogledate sve ovo što je pratilo zadnjih mjesec i pol dva rad skupštine pokazuje da imamo institucionalni kaos u Crnoj Gori, koji je kulminirao usvajanjem najblaže rečeno, dva sporna zakona, Zakon o MB-u i Zakona o unutrašnjim poslovima koji su, em što su najrješi na ozbiljnu kritiku domaće javnosti, nevladinog sektora, opozicije, stručnih pojedinaca očigledno nisu u potpunosti nisu saglašeni s onim što je pravna tekovine EU gdje je čak i Europska komisija pocrtala da će oni morati da pretrpe određene izmjene prije nego što Crna Gora zatvori završna mjerila za određena poglavlja prije svega poglavlja dvadeset četiri tako da je jasno da ti zakoni u ovom formatu u kojem su predloženi nisu trebali da budu usvojeni razlog više tome je što daju nevjerojatna ovlaštenja čelnicima institucija kako haenbe tako i ministarstvo unutrašnjih poslova i direktor uprave policije koji će moći kroz neke komisije koji oni formiraju maltene da vrše od političkih do drugih progona kroz Ministarstvo unutarnjih poslova, da ostavljaju ljudez, da oduzimaju policijska zvanja, da preraspodijele ljude po sistemu kako im odgovara bez konsekvencije. Ja mislim da je čitava intencija i cilj zašto su oni uskodivati. Dakle, ali šta sam htio da vam kažem. Dakle oni su već počeli bili da sprovode neke disciplinske postupke i shvatili su da to što oni žele da sprovedu, a ja mislim da je cilj da se možda sto sto dvadeset ili sto pedeset ljudi ostavi bez posla a da se kod svih ostalih izazove strah da je to cilj ovog zakona shvatili su da ulaze u domen krivično odgovornost tek to rade po važećem zakonu i onda su prebjegli izmjenama i dopunama zakon o unutaršnjim poslovima da bi sebe makar u prvoj fazi oslobodili krivičnu odgovornost za ovo što im je namjera da učine ima li u sektoru bez vrijednosti da budemo iskreni možda lica koja treba da se uklone sa radnih mjesta vjerojatno dima? Da li su protiv nekih od tri lica i pokrenuti određeni postupci koji još nisu dobili pravosnažnije pilog, ali su podignute optužnice, sve je to točno, ali ne možemo zbog nekoliko lica ili u najboljem slučaju nekoliko desetina lica prilagođavati zakon i stvarati onaj mehanizam da se ministru unutrašnjih postava i direktor uprave policije imaju ovlaštenja koja mi stalno upoređujemo s onim kad su slali ljude na goli otok. Pa čak vi ćete se to sjetiti kao poznavalac historije kad su vojna lica ili policijska lica slana na goli otok, vi znate da su makar neki formalni sudski procesi organizovani da im date mogućnost makar na neku prividnu odbranu. Sad ovim zakonom licima se ne daje mogućnost na bilo kakvu odbranu. Dakle zbog nekih bezbjednosnih smetnji, zbog nekih operativnih informacija, zbog nekih rekla kazala priča ljudi mogu da ostanu bezposred da im se oduzme policijsko zvanje ili da se disciplinski goni itede itede tako da čini mi se da imamo korak unazadno onaj period četrdeset osam i pedeset prvaze da mu se kaže zbog čega dobioć veliku dakle čak je tamo do sada je važila norma da se mora čekati mišljenje haenbea kada se pokrenu disciplinski postupci i kad se vrše neke bezbjednosne provjere sad se više to može raditi bez provjera haenbea dakle potpuno apsolutno pravo ministra i direktor uprave policije da sprovode te postupke gdje žalba ne odlaže izvršenje rješenja, gdje ljudi nemaju mogućnost na adekvatan pravni lijek, gdje imamo retroaktivnost koja je u suprotno sa Ustavom. Ono što ja očekujem, ne znam da li je već, jer je bilo najave iz nekih nevladinih organizacija, sigurno je da će biti zahtjev a da se preispita ustavnost ovih zakona i vrlo vjerojatno da će ovi zakoni proizvesti određenu štetu po državni budžet ono o čem ste vi govorili nakon što ljudi koji na ovaj način ostanu bez posla budu pokretali postupke, redovne postupke pred sudovima pa ih sudovi budu kroz neki godinu, dvije vraćali na posao.

SPEAKER_01 6:01

Iskus se već više nego svježe aktualno da dočaravamo ljudima o čemu se radi. Na ovakve ocjene, na teške kritike rada vlasti, na konstataciju ocjenu da se sve raspada, vlast odgovara na isti način ako je tako loše, ako je zaista loše kako je moguće da iz Brisela dobijamo ovakve i ovo pohvale. I što je naročeno vrlo vješno i vrlo logično, vrlo rezonski oponiranje napadima opoziciji. Takav odgovor vlasti ono što me ključno zanima kako je moguće da naši zapadni prijatelji pogotovo iz EU toliko širom zatvorenih očiju na sve možnosti.

SPEAKER_02 7:05

Pa znate kako ja mislim da ova većina pokušava sve što ne valja u državi ili kad god žele da progurio nešto što je manje ili više sporno ili što nije dobro po interese države Crne Gore, nebitno da li je to neka i ekonomska teme ili ovako bezbjednosna, oni se kriju iza Europskih integracija i zatvaranje poglavlja. Činjenica je da u Crnoj Gori se sve raspada i mi kad to kažemo, vi imate sad recimo podatak da u Crnoj Gori ne mogu da se organizu izbori. Evo da sve da sjutra Vlada podne ostavku i da treba da se sprovedu izbori, mi nemamo Državnu izbornu komisiju. Centralna izborna komisija predviđena izmjenama posljednjim zakona nije do danas formirana. Recimo u podgorici da se za par dana raspusti parlament ne bi mogao tko da sprovede izbore jer ne postoji drugostepni organ koji odlučuje po žalbama na izborne procese. Tako da imamo institucionalni kaos u tom dijelu, imamo ogroman kaos u ekonomskom djelu. Evo sada je naaktuelnije ova situacija sa gorivom koju Vlada vrlo loša menadžira. Imamo po meni nikad goru situaciju u zdravstvenom sektoru, gdje imamo smrt nekoliko pacijenata počeo od beba u porodilištima preko porodilja u barskoj bolnici, kliničkom centru drugih lica u zdravstvenim institucijama što nije bilo čest slučaju crnoj goriju prethodnih trideset godina, imamo potpunu pasivnost Vlade na tom polju. Tako da gdje god zagrebete bilo koju sferu društva, da ne pričamo o sistemu obrazovanja gdje imamo brojne probleme koji se iz godine u godinu usložnjavaju, koji god sistem da zagrebete, da li je to socijalna, zdravstvena obrazovna ili ekonomska politika, stvari nisu dobri i Vlada ne reaguje adekvatno na njih. Međutim, mi moramo oduzmemo jednu činjenicu u obzir. Mnogo su se promijenile geopolitički procesi, kako u svijetu, tako i u Europi. I dva rata pogotovo onaj koji je počeo agresijom Rusije na Ukrajinu i sad ovaj napadom Izraela i Amerike na Iran potpuno su poremetili ono međunarodno pravo koje mi svi poznajemo i koje je formirano mukotrpno nakon I i II svjetskog rata i potpuno su te međunarodne norme i pravila poremećeni i EU čini mi se da ima mnogo kompleksnije probleme nego što je Crna Gora. Oni su donijeli političku odluku po prvi put da žele proširenje na nivou možda i devedeset procenta članica EU želje da se EU dvije tisuće dvadeset osam ili nekasne dvije tisuće dvije tisuće devet godine proširi i vjerojatno da smo mi glavni kandidat za to i spremni su mnogo više da žmure nego što su recimo bili spremni vladama koji je vodio drita na bazu i zdravko krevokapići ili neki raniji premijer iz depeesa na mnogo stvari su spremni dažmure na mnoge stvari su spremni onako ovako da pređu preko njih pa da kažu ajde u kontinuitetu, rješavat ćete ih kasnije, mijenja ćete zakonodavstvo kasnije.

SPEAKER_01 9:41

Ne, ne jer je to medvjeđa usluga i crnogarskoj državi i crnogorskom društvu.

SPEAKER_02 9:47

Ja mislim da je medvjeđa usluga zato što ovo što sad ostvarimo kratkoročno, dugoročno ćemo ispaštati. Mi smo već sada imali priliku i kad su usvajani famozni bar zakoni i brojni drugi da uključimo manjkavost u njima ili nemogućnost primjene u praksi pa ih mijenjamo. Bojim se da ova parlamentarna većina pod plaštom europskih integracija provlači mnoge zakone koji su blago rečeno sporni. I vi sad imate situaciju da počne sjednice Skupštine u petak kad su bile ova dva famozna zakona i da se proširi dnevni red za dva deset i nešto zakona. I tko zna što jer vjerujte mi ja to stalno govorim bez želje da nešto, ali poslanici Crnogorske nebitno da li dolaze iz vlastit ili iz opozicije ne mogu da postignu kad Vlad odjednom pustio proceduru dva deset zakona ili izmjena zakona da svaki pročitaju. I svaki Poslanik koji kaže da je adekvatno pročitao i analizirao zakon vjerujte mi da ne govori istinu. Ja imam problem sa mojim kolegama kad u medijskim nastupima kažu sve je dobro, usklađeno je sa Europskom komisijom, dobar je zakon, a garantujem životom da polovinu ili da kažem više zakona nisu ni pročitali. Tako da pod ovim plaštom europskih integracija bojim se da nam sad možda i meni i javnosti promiču neke stvari koje ćemo ispaštati u narednom periodu.

SPEAKER_01 11:01

Ima nešto što možda čini nedovoljno preciznom, gotovo neadekvatnom u formulaciju koju sam i koristio malo prije i vi čini se u odgovoru do Briselu da žele da zažmore, imajući u vidu o okolnosti o kojima ste govorili na brojne probleme u Crnoj Goriji i da nas po svaku cijenu praktično uprkos nama ili aktualnoj vlasti primjerno članstvo. Kad kažem da ima nešto što je moguće razlog da pomislimo da postoji i nešto jače od spremnosti da se žmuri to je ona sad već čuvena jer se na nju prethodnih pet, šest sedam dana jako puno ukazivalo potpuno nekonzistentna rečenica, nekonzistentna u odnosu na ostatak odgovora Europske komisije a to je da nisu usuglašeni amandmani ali B varijanta zakon može biti mogu biti sad usvojene izmjene i dopune zakona pa se uskladiti do zatvaranja tih poglada. Šta to u praksi znači evo vam demokrate nekoliko mjeseci da obavite posao zbog koga sve ovo radite, onda ćemo mi vratiti u normativnoj stvari na svoje mjesto. Može li se smije li i pomisliti. Ja sam priznao pomislio, a stvar je moguće da stvari zaista mogu tako daleko doći. Vjerujte li da bi i to moglo biti u pozadini ovakve formulacije.

SPEAKER_02 12:50

Pa vrlo je moguće da bi to moglo biti u krajnji ovo što je cilj te poruke koju smo dobili od Europske komisije, one jeste bila u tom djelu malo nedorečene ili ostavila je mogućnost dvojakog tumačenja. Mislim da nije dobra poruka zato što oni tamo pozivaju da svaki zaposleni u sektoru bezbrijednosti mora imati pravo na adekvatan pravni lijek, da se mora voditi računa prilikom zapošljavanja. Jeste. A prije toga zanemaruju činjenicu da sve ove izmjene i dopune zakona su upravo kose sa tim što je, što je spomenuto u njihovom saapštenju. Tako da ne znam da li je to njima cilj, ali kolegama iz parlamentarne većine definitivno to cilj. Dobiju par mjeseci, da oni provedu svoj naum koji su zacrtali u Ministarstvu unutrašnjih koština.

SPEAKER_01 13:40

Ovo djeluje kao naručena formulacija u osamdeset posto odgovora eua je pokazala principijelnost jasne stavove a onda je u dvadeset posto odgovora ili petnaest otškrinula vrata ili otvorila vrata on više nije ni trebalo pokazalo se da sve ovo ostalo postane nebitno a da vi završe posao pa tako ovako što bi rekli kad analiziramo to dublje zaista tako izgleda i ja želim ipak da vjerujem da je briselles nije svjestan uštede da se pretvori primjena ovog zakona.

SPEAKER_02 14:15

I evo pratit ćemo na jednom periodu njihove reakcije kad krene što bi rekli primjena ovog zakona u praksi da vidimo ja mislim da ni oni nisu nekad ni mi u crnoj gori da ne pričamo ljudi iz Europske komisije nisu svjesni koliko naša aktualna parlamentarna većina može kreativno dotumačiti zakon. Pa u jednoj mjeri moguće da jesmo, ali mislim da je opozicija i što se tiče državotvornog odnosa prema našim međunarodnim partnerima kako kroz Parlament, tako i kroz drugo djelovanje bila zaista zaista proaktivna. I mi smo od početka, imali smo tu opozicija dosta heterogena. Evo sad se njen broj povećava s dolaskom nekih poslanika iz vlasti ovaj, ali oko tih stvari koje se odnose na europske integraciju, oko stvari koje se odnose gdje treba zaštititi državni interes ili usta crne gore uvijek smo imali jedinstvu. I znam da su šefovi klubova Poslaniki imali više i pisama i razgovora sa gospodinom Satlerom i drugim predstavnicima Europske komisije oko ova dva zakona, mislim da smo im onako dosta taksativno objasnili šta je intencija izmjena ovih zakona, oni su tu pribjegli ovom tumačenju koje po mom skromnom sudu odgovara parlamentarnoj većini da sprovede svoj naum. A evo sad će vrlo brzo stupiti zakon na snagu, mislim da je možda već i objavljen i u čeli ili će biti danas u službenom listu o haenbeu a vrlo brzo je jer će imati vjerojatno drugi krug glasanja i za Zakon o.

SPEAKER_01 15:45

Sigurni da će i u drugom krugu a rezultat glasanja biti potpunisti.

SPEAKER_02 15:49

Ja mislim da će biti ako ne isti onda vrlo sličan jer očigledno da unutar parlamentarne većine to se najbolje vidjelo kad su poslanici PS-a odbili da podrže amandmane njihovog do preključorašnje kolege gospodina Midra Galakovića. Jer nije čest slučaj u parlamentarnoj praksi unutar jedne partije oko zaista važnih pitanja, nisu one kažete kažemo manje važna pitanja nego zaista važni zakon.

SPEAKER_01 16:13

Sinjan se koga su oni postavili i na stranci Odbora za bezvrijednost.

SPEAKER_02 16:19

Njihovo glasanje na zakonodavnom, na Odboru za politički sistem, pravosuđe upravo gdje su prvo odbili na tom matičnom odboru njegove amandmane, a kasnije plenumu je pokazalo da pes jednostavno bi živnosti kao i za većinu drugih stvari. Imali smo jednu dosta čudnu izjavu kolege Čarapića u smislu Demokrate Demokrate kontrolišuma da evo i koriste, nisam puno promažio sektor bez vrijednosti, oni snose odgovornost za to, mi im se ne miješamo, mi imamo puno njihovo povjerenje, a ako se ispostavi kroz mjesec, dva tri četiri da je to bilo loše rješenje, mi ćemo kao zahtijevati. Jeste i zahtijevati ćemo odgovornost, tako da to je najbolje pokazalo koliko oni ozbiljno pristupuju nekim stvarima ipak je pest u ovom trenutku najmoćniji klub u skupštini Crne Gore sa najvećim brojem poslanika i ako klub koji ima dvadeset ili sad već devetnaest poslanika ako oni tako funkcionirašu po principu, evo vi imate odgovornost, vi predložite mi ćemo vas podržati, pa ako se ispostavi da ne valja, mi ćemo, a se onda javno prekoriti mislim da je to neozbiljna politika.

SPEAKER_01 17:22

Ne bih dolazimo previše u to, ali nije tako pažljivo prati političku scenu, a i skupštinu Crne Gore, ja ja obožavam ne gledam tuštinu kad god mogu da nije i metodom posmatranja pa onda obrada tih podataka u glavi. Mogao da nešto primijeti, ja možda ponešto ide zaključi. Dakle da obrazlože to što će PS podržati ove zakone javili su se i neki koji su uglavnom nije mi i javili su se dominantno oni za koje važe da su više defra i ono što je meni bilo najzanimljivije fenomenološki način na koji je jedan od riječ tih pravnih pravnika Poslanik Dragojić objašnjavao zašto će glasati je bio tipičan primjer pokušaja da i sebe i gledaju se uvjeri da će raditi ono zašto misli ne ispravu. Ali prva posljedica ovog zakona je meni bila diskusija poslanika Zrčića. Dakle on je bio prva ili bez navodnika. Žrtva, još uvijek atmosfera ovoga zakona. To je za meni više za literatur. Ali upravo je to suštinski moment. Svi su čutali gledajući morali svi imati osjećajne lako je zakon već počet da djeluje još nizgas. Kafka.

SPEAKER_02 19:11

Pa ja mislim da je pres jedna struktura koja je dosta šarolika i da ne upotrebi neki teži izraz. Dosta je šarolike i koja se od izbora 2022 kad su imali svoj vrhunac u političkom smislu kao novi politički subjekt koji je obraćao brdi i doline građanima do danas krenuje njihov slobodni pad taj pad se mogao vidjeti i na izborima dvije tisuće dvadeset tri kad su ne uzeli manje nego što su uzeli na lokalnim ili na predsjedničkim izborima par mjeseci prije toga i taj pad traje vidjelo se to i u budu vidjelo se to u nikšiću vidjelo se to u svim sredinama gdje su održan izbor i ja mislim da će konačan pad pesa i bolno prizemljenje te partije čemu se kao neko tko dolazi iz jedne građanske strukture apsolutno ne radujem ovaj biti naredni parlamentarni izbori, narodni lokalni izbori u crnoj gori naredne godine poduslom se parlamentarni ne održi koji mjesec raniji i da će to biti onaj konačniji pilog pada pesa koji posljednje dva godine traje. I meni nije jasno kako ljudi, ali očigledno da tamo dosta nedostaje ljudi koji politički promišljaju, kako ne vide da postaju žrtve sopstane politike i kako ne vide da su postali taoci Andrije Mandić i parlamentarne koji u ovom trenutku ipak jeste lider parlamentarne većine. Ako je su otišla tri četiri poslanika od njega je izlaskom i Lana Kneževiće i ako je i u toj koaliciji došlo do određenih međusobnih trzavica Andrije Mandić i dalje suvereni lider te koalicije.

SPEAKER_01 20:39

Ali možnost svoje istraživanje, neću govoriti rezultati naravno. Ne mogu biti siguran da je točno, ali ono što se vidi trend slobodnog, pa da kako rekli ste povjerenje u Pesat se nastavlja.

SPEAKER_02 20:55

E sad, a to je posljedica ove politike koji uvode.

SPEAKER_01 20:59

To je mislim da je to svakome jasno tko smatra. E sad, još nešto je zanimljivo. Dakle, slušao sam Iliračnija. Sve što je čovjek izgovorio bili su teški razlozi da se glasa protiv toga. To je na kraju glasao za. A bošnjačka stranka Bošnjaci su kao možda ni jedan drugi narod bili na udaru struktura sile da tako nazovemo ta ministarstva u prvoj polovini devedesetih i loših zakona i loše primjene zakona itede Njihovi poslanici nisu izgovorili ni jednu riječ ali su uredno glasali za to. Midio sam jednom brojanja Andreja Nikolića na portalima nisam gledao emisiju čini mi se da se zabrojao kad je rekao da je. glasova ove aktualne vladajuće koalicije bez glasova manjinskih naroda čini mi se da je zaboravio da pribroji gospodina bojevića iz DMP jer je de facto di u vlasti i gospodina Dobriđana koji je također više DF od DF-a ali i dalje je to jedan glas manje od onoga što im treba da nije glasao manjinskih naroda.

SPEAKER_02 22:32

Manjinski narodi po definiciji ne bi smjeli da glasu za ovakva rješenja i glasuje da se sad neke stvari koje se dešavaju u Crnoj Gori pokazuju da ili su ljudi bili neiskreni u ovoj politici koju su vodili prethodnih deset, petnaest ili dvadeset godina ili počinju deminjuju tu politiku. Mene više brine da je slučaj ovo drugo a ne ovo prvo da određene manjinske stranke počinju deminju politiku koju su vodili čini mi se dosta onako konzistentno prethodnih dvadeset godina i bojim se da imamo u praksi rast subjekata ili poslanika ide kako god koji žele neku vrstu etno federalizacije Crne Gore i kojima Crna Gora nažalost nije matica nego su je matica neke zemlje regiona. I čini mi se da u ovom trenutku o čemu vi govorite da imamo osim ove parlamentarne većine i koaliciju stranaka ili dijela stranaka u parlamentarnoj većini koju Crnu Goru ne osjećaju kao matičnu državu. Da li je to sad posljedica promjene svih ovih geopolitičkih procesa ili su ljudi bili neiskrni politikom koji su vodili u prethodnom periodu, nisam sam u potpunosti siguran, ali evidentno je da imamo vrlo tjesnu sarradnju predstavnika Eda ih tako nazovem, dijela predstavnika Albanskog naroda i srpskog narodu u Crnoj Gori, čak i neke sa stanke, vi ćete se sjetiti o vrhovima stranih.

SPEAKER_01 23:58

Zato sam rekao dijela, dijela predstavnika.

SPEAKER_02 24:06

Apsolutno, zbog toga ja govorim dijela predstavnika tih stranaka i tih naroda koji očigledno imaju za, sa, ajde ih uslovno nazovem sa prosrpskim partijama, oko nekih stvari vrlo lako nalaze zajednički interesi i onda oko ovih stvari koje su temeljne ili suštinski važne kao što su ova dva Zakona o sektoru bezbjednosti neke ako olako pretrče oko njih da bi se neke druge stvari ostvarili, neke njihove sopstvene interese, bilo kroz Vladu, bilo kroz apanaže, bilo kroz funkcije, bilo kroz neka namirenja po dubini. Čini mi se da dosta lako nalaze jezik oko nekih stvari koje su po građane, da budemo iskreni, manje bitne, a po ove stvari koje su suštinske i za državu i za njen razvoj, za naše društvo i za naše institucije, preko njih se pretrči i po principu ajmo bez diskusije da glasamo neće to uhvatiti ili to će uhvatiti samo dio javnosti, zaboravite se na ovu tezu, sad smo konstatovali do crnoj gori svaka dva, tri dana, dogodi se neka nova tema koja preklopio onu prethodnu i idemo dalje. Ali čini mi se, to je jedna teza koja me dosta brine, jedna tema koja me dosta brine u prethodnom periodu, a čini mi se će tek doći na dnevni red kad budu došla na ova neka nacionalna pitanja ili foromjene izbornog sistema i izbornog zakonodavstva da se sve više u Crnoj Gori pojavljuju predstavnici određenih partija koji žele etno federalizaciju crne Gori.

SPEAKER_01 25:26

Ajmo sad gospodine Mikiću malo i o tome koliko je ured opinijela da se ovo bude ovako. Prvo da budem potpuno otvoren. Dakle, nemam baš ništa ne bih promijenio u formulaciji da se sve raspada. Jer ne vjerujem ni da onaj koji izgovori najbukvalnije shvatlo, ali više nego dovoljno toga da se raspada da se to tako može reći. Dakle, dovoljno je da pogledate š svojim resorima rade demokrate još više. Kakvu svijest ti ljudi emaniraju u skupini iza svojih govornica. Dovoljno da pogledate šta se dešava u sudstu samo današnju presudu u sramotnom slučaju birnovih mapa i ovo što je danas presudio, neki čujem početnik sudier i ophana vičaje da vidite selektivnost tužina itd. Sve to ihan drugih stvari. Već odmahlo pretvoranje crne gore u nekih mentalni conslogor od retka ubrzanje tranzicije u stvari conslova. Koliko raznim svojim aktivnostima u prethodnom periodu po vašem mišljenja da krenemo na ovaj osjećaja vašega generalnoga ura odgovora ili kriva kako hožete za ovo što imamo.

SPEAKER_02 27:09

Ovaj dosta važno pitanje zato što se nama pokušava dvije tisuće dva deset godine nekako sve staviti da smo mi krivi i zašto možda jesmo i za stvari za koje definitivno nismo. U mom pitanju je bilo vrlo jasno koliko ja mislim da je ono što je moj subjektivni osjećaj jeste da postoji naša krivica zbog toga što smo dobili zamjene, a ne promjene. I mi smo pokušavali kroz našu Vladu koliko smo tu uspjeli ripak je ta Vlada kad analizira to do ve tri posto agustovske vlade najmanje trajala dakle najmanje je bila na vlasti trudili smo se da nekako mijenjamo način razmišljenja u Crnoj Gori način djelovanja i način političke doktrine i mislim da smo imali vladu manjinsku četrdeset tri na vlast abazovića koja je bila recimo najinkluzivnija od svih gdje ste mogli imati kadrove svih partija sad kad možda pogledate možda ni to nije bilo dobro ali to je bila možda jedina vlada u posljednjih trideset godina od obnove višestranačkoj Crnoj Gori gdje imali ste kadrove svih partija gdje ste pokušavali da vodite neku inkluzivnu politiku međutim kolege s kojima smo se mi do trideset augusta borili za promjene u Crnoj Gori očigledno da se najveći dio njih borio samo za zamjenu i da oni nisu imali problem sa većinom stvari koje radi deps ili njegovi politički partneri nego da su samo imali problem što oni to ne mogu da rade i vi to sad vidite po djelovanju u većini institucija. Mi smo naša je odgovornost, ja i dalje mislim da smo mi trideset augusta dvije tisuće dvadeset godine donijeli ispravnu tuku mislim da je bilo mnogo važno da se posli trideset godina vlasti dominantno jedne partije naprave političke promjene u Crnoj gori mirnim put vi znate da je to prvi put da su u Crnoj Gori vlast promijenila na izborima a ne putem pučeva ili ne znam nego političkih ubistava, ulici itede i mislim da je važno bilo da promijenimo vlast na izborima i da okrenemo neki točak demokratskog procesa u Crnoj Gori. Međutim, kako su se stvari odvijale dalje mi smo vidjeli da stvari ne funkcioniraju kako treba. To se najbolje vidjelo kroz Vladu koju je vodio Zdravko Krivo Kapić. Kad smo bili sigurni da ta Vlada počinje da donosi loše odluke po državne interese Crne Gore, mi smo nju srušili u Parlamentu i vjerujte mi da je teško naći partiju koja je napravila ono što je napravila ura godinu i nešto dana nakon historijskih promjena u Crnoj Gori. Shvatili smo da to ne funkcionira, da je sistem nefunkcionalan, di ima odluka koje su štetne po državu, da ima kadrova koji očigledno ne rade za interese države Crne Gore, nego možda i nekih država iz regione i mi smo odlučili da tu Vladu srušim. I da li mogućnost na neki način dotadašnjoj opoziciji odnosno DPS-u i dilu tih stranaka nekima direktno kroz očešću Vladi, nekima kroz manjinsku podršku da na neki način ublaže njihovo djelovanje odnosno da promijene matricu njihovog djelovanja.

SPEAKER_01 30:03

Dva pitanja sloboditi. Prvo za početak odnosno za nulti trenutak kad je ura odlučila da će i što je u cijeloj priči tu uvijek ponavljam bilo najkorektnije, dakle ura mnogo prije izbora nije ostavljala dileme sa kimće u vlast, tako da svatko tko je glasao znao je da će njegov glas otići u isti tabor sa Andrijom Andićem Iranom Kneževićem, Aleksom Bečićem itede U cijeloj priči to je najpoštenije politički bilo. A sad na osnovu ga što govorite. Čini mi se da je vrlo teško razumjeti da vi sada niste mogli da prepoznate da građanska država Crna Gora gubi suštinski takav svoj koncept kad pristajete da budete dio Vlade koja bila formirana u manastiru. Sekularna građanska država i formiranje Vlade u manastiru ali ne mogu da idu. To ste morali da znate tog moment.

SPEAKER_02 31:16

Ovo mi je mnogo važno pitanje zato što se dosta je spinova se pojavilo dosta je manipulacija.

SPEAKER_01 31:24

Ne, ne nešto.

SPEAKER_02 31:26

Hoću samo da vam kažem što bi rekli ne moju verziju priča nego ono što je istina, Vlada na čuvenom sastanku pod ostrogom kojim sam i ja sticam okolnosti prisustvo, odgovorno mogu da vam tvrdim nije formirano. Nije formirana iz razloga što je došlo do sukoba s jedne strane, između Zdravka Krivokapiće i tadašnjeg metropolita i s druge strane lidera DF i taj sastanak je od svih sastanaka koje sam ja imao u životu, bio je jedan od najčudnijih sastanaka zato što tu nije bilo nikakvih razgovora. Tu je maltene bio prepucavanjem unutar tog bloka oko toga treba li lideri def-a da učestuju u Vladu, ne treba li treba li krevokapit tada je prvi put Adrian Mandić, ja sad ne znam ovo su možda i neke stvari koje nisu izlazile do sada u javnost rekao na tom sastanku da za njih nije prihvatljiv krevokapic za premijera odnosno mandatara. Međutim su kopku ih se desio između njih na tom sastanku i vjerojatno pritisak crkve u dvadeset četiri jer taj sastanak je bio noć pred konstitutivnu sjednicu parlamenta čini mi se dvadeset tri septembra dvije tisuće dvadeset godine pritisak koji je napravljen tu noć na andreju mandić i na milana kneževića rezultirao je time da upravo milan to jutro izađe na skupštini i predloži krivoka pića za mandatar kolega po mom skromnom sudu pritisak u crkvi od javnosti koja je u tom trenutku glasala njihovu koaliciju jer se napravila dosta čuti taj sastanak i prekinut. On nikad nije završen, makar ja i gospodin Nabazovi izmišljao što će se tog sastanka, da li su oni nešto posli našeg izlaska dogovarali, ne taj sastanak je prekinut onog momenta kada je došlo poznacima da odda do neke vrste okrša između dijela predstavnika tadašnje koalicije za budućnost crne Gori Zravka Krivokapić oko toga da li on ima više povjerenje organa te koalicije ili nema, da je on njih izigrao, da je potpisao sporazum i se sjećate onog sporazuma koja su potpisala tri lidera, mi smo posli trideset augusta jasno stavili neke stvari što bi rekli na papire. Ok, sve to znam.

SPEAKER_01 33:24

Ovo je vrlo zanim bilo što ste rekli ali to i dalje ne mijenja suštinski moj što ste vi uopće ozli u manastir da pričate o Vladi.

SPEAKER_02 33:32

Ne nismo mi otišli u manastir da pričamo o Vladi, tada se napravio jedan ambijent u crnoj gori da osim što niste mogli da dogovorite bilo šta što bi rekli jer se na neki način došlo do sukoba između Zdravka Krego Kapiče kao nosijca izborne liste te koalicije lidera DF-a jednostavno imali smo neku vrstu neku vrstu čepu u tim razgovorima i noć, predonaj mi smo dobili poziv za taj sastanak, čak smo i kasnili sticem okolnosti njih smo imali, ja mislim sastanak sa dijelom ambasadora Kvinte uočit sastanke i ured je tada imala jasnu, ja ne mogu reći zahtjev, ali preporuku naših europskih partnera da određena ministarstva koja su važna, uključujući i Ministarstva sila i ministarstva koja surađuju sa NATO, moraju pokrivati jasno proevropski, pronato, prozapadni kadrovi i na neki način dat nam je vrućkrom piru ruke. Jer smo mi ispostavili zahtjev i znate da prva Vlada koja je formljena poslije trideset augusta nije bila politička, bila je neka vrsta manjinske vlade, ekspertske koju je kasnije zdravko krivo kapičko svoje djelovanje uspio dobro smisli. I naši međunarodni partneri su rekli posu.

SPEAKER_01 34:48

Ako vas podsjetim na ono što znate, da je njeno pravo ime bila apostolska jasno ili koliko je i tko ozbiljni doživjeti.

SPEAKER_02 34:56

Pazite, ali znate li zašto, znate li zašto je ta Vlada, zašto je ta Vlada se pretvorila u svoj u čitavom tom političkom ludilu da ga tako nazovem, zašto se ona pretvorila kontro onoga što je bila istinski ideja koalicije tadašnja crona bilo i nekih ljudi koji su s nama bili zajedno na toj listi koji su bili ugledni profesori, doktori itede mi smo željeli da imamo neku vrstu tranzicionalne Vlade nakon trideset godina vlasti depsa neke tranzicionalne Vlade koja će pripremiti naredne slobodne izbore. Međutim, ova dešavanje u ostrogu su ubrzali ludilo političku u Crnoj Gori i Krivokapić je postao nevoljno mandatar. Ja vam odgovorno tvrdim, na dan kada je postao mandatar, on liše podrške u tom trenutku četiri poslanike koalicije Crno na Bijelo. Ostalih trideset sedam poslanika koalicije za budućnost Crne Gorge i demokrata su ga nevoljno podržali. Međutim, čovjek kad je uzeo mandat ja nikad nisam vidio zaokraj takav politički do momenta kada je čovjek postao formalni mandatar i nakon toga. Svi dogovori koje ste imali sa nekim kao što je vi pravite dogovor unutar redakcije, unutar vašeg kolegijuma kada ovaj pravite neku uradničku plutnu. Pazite ali očito da vam kažem, sav dogovor koji ste napravili sa tim čovjekom je počeo da se mijenja. I krenulo je ludilo političko. Od ekspertske vlade krenule su nefamozne nego da se sad ne vraćamo nefamozne ponude partijama, evo predložite resore, i ono što je bila ideja ekspertske vlade u startu, u startu je počelo da se objasmišljava. I za to sam rekao, kad smo vidjeli imajući vidu i odgovornost od kojoj nikada ne držimo političke jer smo mi dominantno utticali na promjene trideset Augusta uz dužno poštovanje svim drugim subjektima dominantno smo utjecali na promjene što bi rekli jeste vidjeli da ne funkcionira ta Vlada. Isto nama, isto nama na štetu. Isto nama prema jednom. Tako da čim smo vidjeli da ta Vlada ne funkcionira mi smo je srušili u Parlamentu.

SPEAKER_01 36:55

Ovo se moram pitati. Kad se sve hiljadu pojedinačnih starki stavi na stranu. Ostoji opet kao ključno pitanje, da li je bilo bez obzira na recimo nešto na što možete vi konkretno da se pozivate na nedovoljno političko iskustvo u tom trenutku. Da li je bilo zaista ikakve logike, da li je bilo zaista tako teško vidjeti očigledno i konstatovati da vi prehvatate da uđete u Vladu sa ne pominjem mene i vi ja i ljudi koji nas vrte ćemo lako prepoznati osobama koje svojim javnim djelovanjem vrlo vrlo opasno incliniraju nepraskanoj verzi fašizma. Da li je moguće da vi tad niste prepoznali da uspostavljate standard reson model razmišljanja, promišljanja kako je veći problem za neko društvo korupcija nego žestoko flirtovanje ne znam koliko w idea s drugim sa radnim zločincima, negiranje genocida, otvoreno zastupanje ideologija koja su ucrno za viele ovaj profesor u raznim periode i da ste se vi opredijeli za političku suradnju. To je čak više puta Drita Nabazović kasnije znao da kažu u parlamentu ja malo prizada nisam mogao vjerujem šta slušam. Ključni problem u društvu je korupcija a to što se rekao malo odda fašizmu što slavi genocid mali moj pos.

SPEAKER_02 39:00

Pazite, mi smo mi smo imali opciju s jedne strane, evo da pokušavam. es jedne strane smo imali jedno partizam organizovani kriminal i korupciju. To je mnogo po meni važnije organizovani kriminal nego korupcija s jedne strane, dominantno kroz personifikaciju jedne partije, ajde da se za druge strane smo imali ovaj model koji smo mi zagovarali, ekspertske vlade, s treće strane je bila politička Vlada s ovim ljudima koji su dominantno zalagali se za promjene trideset augusta. Vi ste tu rekli da smo mi rekli prije izbora i da je svaki birač znao da smo mi za promjene trideset augusta i mi smo pokušali kroz ovaj kroz ovaj ekspertski model smo pokušali da napravimo tranziciju. Ja ću vas podsjetiti da niti jedan od lidera Demokratskog fronta nije bio ni u jednoj ni u drugoj Vladi koja je dominantno zavisila od URE. E sad, što je Zdravko Krivo Kapić postavio neka lic koja po mom skromnom sudu nisu trebala da se nađu u prvoj post DPS vladi to je bio trenutak kad vas netko dovodi malte ne presvršan čin i mi smo neki od tih ministara ako se sjetite još dok je trajala njegova Vlada, razriješili upravo zbog ovih izjava negiranja genocida ostalog. Mi smo pokušavali u jednom trenutku.

SPEAKER_01 40:10

Samo da su vam u startu Leposović ili Vesna Bratić, ajde zapominjem i ja imene. Bili toliko nepoznati da niste znali da su oni po svemu opasniji i radikalniji od Andreje Mandića i Milon.

SPEAKER_02 40:22

Nisu nam bili, ja ne bih se složio da su opasniji po mom skromnom sudu, samo su oni, samo su oni politički neznaveni. Pa možda ne umiju da umiju neke svoje političke interese i ciljeve kao što umiju ljudi koji se deset i dvadeset ili trideset godina bave politikom. Nisu nam bili poznati u politici. Pa biramo između roke i leukemije vidite u Crnoj Gori često, u Crnoj Gori prečesto smo morali u posljednji ne samo trideset godina nego čini mi se kroz historiju da biramo između dva zla ili da biramo između manjeg i većeg dva neke ako nam je tao čini mi se sudbina kao narodu kao malom narodu na Balkanu gdje se ukršteni brojni interesi da stalno moramo nešto da biramo između dva zla ja mislim da smo mi u tom trenutku bez obzira na težinu te odluke donijeli ispravnu odluku da donesemo Crnoj Gori prije koprednja. Isto tako, isto tako kad smo shvatili gdje je ta Vlada i nju smo srušili.

SPEAKER_01 41:13

Meni je žao što manjinska vlada četrdeset trita nabazovića nije potrajala do kraja zašto nismo osvojili temeljni ugovor i to na nekav način ja sam rekao da se nećemo vraćati na te stvari i ne padam i napamet da ostajemo duži od dva minuta ali ne znate da vas moram pitati slobodno ja samo da vam kažem nemam ga sad kod sebe ali mogu javno biti.

SPEAKER_02 41:34

Ne samo sporazum, ne govorim sad o temeljom ugovoru. Sporazum o formeniranju četrdeset tri vlade podrazumijevo je rješavanje otvorenih pitanja sa vjerskim zajednicama uključujući i otvoreno pitanje sa srpskom pravostavnom crkvom temeljni ugovor koji je bila pripremila vlada Zdravko Krevokapića bio je po mom sudu dostalo šir onoga koji je konačno usvojen meni je samo žao što neke komisije koje su formirane nakon što je taj temeljni ugovor utvrđen tekst što možda nisu počele ranije da rade, možda bi dobili još zeru bolji tekst temeljnog ugovora, ali nemam dilemu da je to pitanje morao da se riješ. Jer taj temeljni ugovor je proizaša iz onog Zakona oslobodi vjerojat. On je proizaša iz tog zakona i dosta je sličan. Iz onog koji ste vi izmjenama i dopu. Ali je dosta sličan, pazite, dosta je sličan te ugovorima sa Katoličkom crkvom i sa islamskom zajednicom da ne otvaram.

SPEAKER_01 42:31

Nemojte jer ćete me uratine.

SPEAKER_02 42:34

Hoću da vam kažem ovo, bio je dogovor kad je formirana četrdeset tri vlada da se to pitanje riješi e sad stvarno nije bio preciziran termin rješavanja da li će se rješavati u prva tri mjeseca, prvih šest mjeseci ili u prvi godinu dana rad vlade to sporazum nije obuhvatao to pitanje je stavno što nije ostavio to čovjek za kraj i pogotovo zašto negdje morati njega da pate kako su kaže prilike negdje ćete to morati njega da pitate njih? Ja mislim da nije, ja mislim da nije, ja mislim da nije samo tu bio sporan temeljni ugovor, ali je sad to manje važno. Mislim da oko nekih stvari očigledno nismo razmišljali isto svi ljudi koji su bili dio te četrdeset tri vlade ali je meni važna sljedeća činjenica, ta četrdeset tri vlada je otvorila stepenj zastupljenosti manjina ako imamo danas u crnoj gori on je bio već i u četrdeset tri vladi ali to je bio prvi iskorak da manjine dobiju jedan značajan broj resora čini mi se čak i više odrećine vlade u Crnoj Gori bilo je kadrova svih partija bez obzira na vjeru naciju pripadnost etničku ili neku drugu i pokušali smo da napravimo određenu inkluzivnost donosili smo teške odluke teške odluke je bilo i vaze temeljni ugovor teške su bile neke druge odluke iz ekonomske sfere ali po mom skromnom sudu smo ih rješavali na način kako je većinu u toj Vladi smatrala da ispravimo.

SPEAKER_01 43:55

Pa gospodine Nikiću, nije sve na svijetu pitanje većine. ne zaista interese, evo prošlo je dovoljno vremena. Srećom, ništa nije zakucano, čak i ono što je zakucano u kamen, uklesano, može da se promijeni ili makar ne obavezuje nekoga nakon određenog perioda. Ali zaista najskrenije. Me zanima i kad pričamo o teškim pitanjima čini mi se vrlo korektno razgovara da nije nikakva tenzija i zato vam zahvaljujem. Da još uvijek neste do kraja shvatili, da ste temeljnim ugovorom, svi koji su glasali za to, ali se to najviše odrazva luri s pravom. DNK istoriju kulturnu baštinu prošlost sve sakralno blago Crne Gore. Prepisali na Breogradu. Pravoslavno sakralno blago. Jer nijedan manastir, nijedna crkva u Crnoj Gori nema olovku u svom vlasništvu, sve je vlasništvo centrale u Brogovi.

SPEAKER_02 45:03

Ovaj hvala vam na tom pitanju, važno mi je dvije stvari da kažem. Dvari je važno da kažem po ovom pitanju i da što bi rekli idemo dalje. Prvo ja licno imam problem sa dva člana tog temelja ugovora i njegovom preambulom. Preambula. Preambulom i sa ja govorim lično sa čim ja lično imam problem i sa čim u jednom dijeli ili nisam saglasan. To su možda neka dva člana koja su se možda mogla malo srečnije formulirati i preambula tog teksta. Međutim, ovo pitanje koje vi pominjete zašto mi je važno jer sam jednu ekskluzivu sačuvao za vašu emisiju, ja sam uputijen dopis Upravi za nekretnine Crne Gore kao Poslanik u skupštini po članu pedeset Poslovnika da mi se dostavi tačan datum upisa vjerskih objekata u listove nepokretnosti, kako srpske pravoslavne crkve, tako i katoličke, islamske i sve i taj dopis imam ovdje kod sebe, evo ga predat na pisarnicu, skupštine na pisarnicu Uprave za nekretnine, taksativno sam da mi ne bi izbjegli odgovor, nabrojao sve vjerske objekte kao što vidite napravio tabelu, poveliki je spisak dakle svih vjerskih zajednica, ne samo srpske pravoslavne crkve nego i islamski i katolički i tražio da mi se upiše, da mi se dostavi kad su upisane u listne pokretnosti i kad su eventualno bile izmjene ovaj upisa. Zato što vam odgovorno tvrdim, a vi to znate bolje od mene, da su svi ti upisi na stalim mnogoranije nego što je čak i Jura formirana. To je zaostavštine iz nekog.

SPEAKER_01 46:30

Ja sam rekao, najveći dio njih je nego što je Jura kao je skakao po Lobanji staro.

SPEAKER_02 46:36

Znam da ste i vi pisali tekstove o tome da ste pravili analize, da ste tražili informacije ili kažu vam odgovorno najveći dio tih objekata upisan je na Srpsku pravoslavnu crkvu ili njene eparhije mnogo prije nego što je čak Jura osnovana politički. Zato mi je bilo važno da ovo pitanje razriješimo i kao mislim da nemamo što u tom dijelu da krijemo. Ja sam kao poslanik Ure tražio tu informaciju duprave za nekretnine, važno mi je da javno kažem da ne bi došli u situaciju da imamo ću taj administracije, neka ovo bude neka vrsta ne pritiska nego apela na njih da odgovore na to i ja ću sve informacije koje dobijem upoznati javnost sa državom. Što se mene tiče javnosti imati informacije jer mislim da za razliku od neke druge stvari, oko upisa vjetskih objekata, ne eparhije srpske i pravoslavne crkvi ili neodređena čak fizička lica iz te crkve, zaista mislim da tu nemam odgovornost.

SPEAKER_01 47:35

Ali to su dva parluka, ali ja sam obećao, temeljni ugovor jedna velika tema, za neku veliku emisiju jednog dana ne možemo da je preslući u ovakvim stvarima dosta. O tome za danas govorili smo o policijskoj državi. Ves smo probili termin, ali. Nadam se da nije dosadno slušao i mislim da je jako važno i za mene a vjerujem i za vas da odgovorite na ono što iz mog. Izvela problematično sa urom od toga koliko budete dobro odgovorili, imate koristi ili štete. Dakle govorili ste Britan Nabazović, sam rekao prema policijsku državu. Koliko je nekim svojim potezima i on sam kako bih ne presudno doprinio, ne mogu doprinio, nego udario temelje za ovaj duh, ovu atmosferu u kojoj se sve ovo dešava. Sjećate se onoga, ti si na spisku, i ti si na spisku, pa mahanje fotografia, pa prozivanje urednika da se rađuju s mafijom uključujući i mene, sa ljudima koji na televiziji, nie sam siguran da prepoznam that they didn't it. Danas je zanašnje gula kad vi se sjedite tih stvari, njega ću možda jednog dana pitati kako njemu to izgleda. Pošteno koliko je to sve moglo da bude uvertira u ovo što se dešava, koliko je to bilo tamo stan za ovo što danas opskurno radi demokrata.

SPEAKER_02 49:12

Ja mislim da smo mi odgovorni za stavljanje temelja iz stubova za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori. I od te odgovornosti ne možemo pobjeći, ja mislim da je to jedna od najboljih stvari koje smo uradili i kroz izmjene Zakona o državnom tužilaštvu i kroz određene kadrovske promjene u sektoru bezbijednosti. Nažalost, to sad koriste neke kolege koje su došle na onome što je bio naš rezultat rada kroz dvije Vlade, bilo kroz mjesto potpredsjednika koordinatora službe, bilo kroz mjesto premijera i našeg ministra unutaršnjih poslova, oni su došli na sistem koji je mnogo bolje uređen, mnogo bolje sređen, pročišćeno od strane nekih kadrova povezanih s organizovanim kriminalnim grupama nego sistem koji smo mi naslijedili. Dakle većina ovih lica je procesuirana ili je započeta istraga protiv njih u periodu kad smo mi vodili taj sektor. Oni to nažalost čini mi se pretvaraju u klasičnu policijsku državu. Policijsku državu koju smo imali, možda se vi nećete složiti sa mnom prilike da vidimo i u nekom periodu prije dvije tisuće dvadeset godine kad je policija korištena za potrebe jedne partije, kad se obračunavala sa političkim istomišljenicima meni samo smeta što ljudi nisu principijelni i što se ne drže principa ako su se ljudi posprdavali, a moramo upotrijebiti taj izraz sa onim kad su procesuirana određena lice zbog uvreda Veselinu Veljoviću na društvenim mrežama. A kako sad je OK da Lazar Šjepanović isto to radi ili neki drugi direktor uprave policije svjetri ili prije nego.

SPEAKER_01 50:43

Tu nepricipijalnost u ovoj kući nećete naći. Ne, slažem se, ali to je zato što će netko zaboravljajući etiketirati.

SPEAKER_02 50:52

Slažem se to očito da vam kažem, meni je samo što smo omogućili da se u crnoj gori dese političke promjene, meni je samo žao što očigledno da se većina kolega oko nas borila za zamjene i što oni nisu imali problem sa štetnom politikom, unutrašnjom politikom, ne govorimo s poljašnjoj politici prethodne vlasti za koji mislim da je bili ispravno da govorimo o štetnoj unutrašnjoj politici, zarobljivanju institucija, zloupotrebama itede itede njihov problem najvećeg dila ovih ljudi o kojima danas i vi pričamo gotovo čitavu emisiju nije problem očigledno što je to radio način na koji to radio DPS ili njegovi partneri nego za to što oni to nisu mogli da rade. I njima nije očigledno bio problem što je postojelo određena sprega između vrhova demokratske partije, socijalista i vrhova tadašnjeg tužilaštva. Njima je problem što oni sad ne mogu da ostvare utjecaj na gospodina Markovića ili na gospodina Novovića i to mene boli. I tu ja osjećam najveću odgovornost. Što ljudi s kojima smo se borili za promjene očigledno su dok smo se mi istinski zalagali i zapomijenili najveći dio strukture kojoj ja pripadam, ovaj oni su se borili samo za zamjene.

SPEAKER_01 51:56

Ali ne mogu do ostvare utjecaj.

SPEAKER_02 51:59

Pa mislim da ne mogu da ostvare utjecaj u mjeri kojoj bi htjeli. Da li ima određenog utjecaja, ne mogu sada da kažem da nema. Bilo bi možda i neodgovorno oček onda imaju određena vrsta komunikacije, ali nema u onoj mjeri u kojoj bi oni htjeli. Jer vi vidite po reakcijama javnim gospodina Mandića, pa prepucavanje između njega i tužilačkog savjeta ili između njega i bedea mislim da vam je najbolji pokazatelj ovaj kad se glasalo o onom izvještaj o radu Tužilačkog savjeta, polemika između njega i vrhovnog državnog tuživca da on lično. Ja govorim sad o njemu licno nema utjecaj koliki bi možda dijelovi tih struktura voljeli da imaju. Očegladno je da ta čini mi se polemika u skupštini da je to potvrdilo ove moje teze.

SPEAKER_01 52:40

Mnogi će reći da je presuda za TZV slučaja Državnog udara potvrdila da je to bila samo predstavva za javnost. Mnogi će reći meni ne pada napet da sa ovim saznanjima koja imam a nizbliza nisu dovoljna. Ja kategorički vrdim bilo šta, zato vrlo precizno fornu više. Mnogi će reći da je presuda za državni udar, a podsjetit ću vas. Od te presude imate i sljedeće momente, devet osoba koje su priznale učje su oslobođene. Popoviši šmakov koji su rovarili od Polske preko Slovačke, Moldavije, Rumunije svud prepoznati i dokazano njihovo učit će u tim stvarima, samo su se mi govori sad na kraju oslobođeni prošl ili liša i ja vjerujem da će nas i oni tužiti itede itede Neću opominjem Kneževića i Mandića jer možda jesu, možda nisu, sad nisu i to je to. Ali devet osoba je priznala učiliš. Uhvatili su laž Aleksandra Vučića, uhvatili su laž Američke i Britanske službe koje su dostavljale te podatke odlukom suda po i pikka ništa nije bilo.

SPEAKER_02 54:04

U tom djelu je čudna odluke i ako je meni čitao taj slučaj Državnog udara da sad navreć njega i moo određene elemente nelogičnosti jer ovo da sud ne priznaje sporazum i sporazumno priznanje krivice, to mi je novost do sada u pravosudnom sistemu Crne Gore, ali i dalje mislim nije u potpunosti, vi ste tu bili precizni potvrda da postoji neki utjecaj. Tako da ja vam opet ponavljam ono zašto ja osjećam lčnu odgovornost i za što je meni žao što smo možda od dijela određenih pobjednika 30. Augusta tako nazovimo zloupotribljeni, možda zloupotrebljenom dijelu da dobijemo Crnoj Gori sistem zamjena umjesto sistema promjena. I zbog toga ja mislim da je Crnoj Gori potrebna ozbiljna politička promjena, ali mislim da smo probali sve u crnoj gori ovih trideset godina da nismo probali samo dvije stvari, vi ćete možda ispraviti da meni to tako dele. Dakle imali smo raznorazne koalicije, principijel, neprincipelne, različite ili ne, nismo probali da se u Crnoj Gori, a imali smo tu mogućnost formira vlast i bez deps-a i bez def-a tu opću nismo probali i žao mi je što smo propustili tu opću dvadeset tri godine jer je matematika takva bila da smo mogli da formiramo vlast bez depsa i bez defesa vi to da formira vlast uz podršku nacionalnih partija i suverenista i da tražite sve dobije ima još jedna varijanta koja je u Crnoj Gori nije pokušana nije pokušana vlast deps i def čini mi se da sve drugo smo imali prilike ovih trideset godina ova varijanta o kojoj vi govorite to je bila četrdeset tri vlada manjinska podrška dijela suverenista a ostali su bili uključujući u manjinske partije esdepe direktno involirane vlada tako da smo i tu opciju političku imali ne ovo je bilo bitno drugačije i u bitno drugačijem momentu tad ste bili u prilici da tražite sva vlast savjetan da sa četiri poslanika kao game changeri i kao oni koji su uzeli suverenističke glasove mislim da je to izvan dileme.

SPEAKER_01 56:07

Tražite i dobijete šta bi drugo ovi mogli da rade, vlast kompletno da je držite u svojim rukama morali bi da prate vaše poteze jer bi varijanta bila prelazak u vlasti u ruke onih koji nikad nisu bili za nezavisnu crnu goru i nikad nisu bili za Crnu Goru na zapadu, iskreno. Ali, bilo po prošlo. Ovo vas moram vidjeti. Dakle kažete, prepoznajte svoje greške, dolaze na ovi izbore kako ćete sa ovim iskustvom, sa onim što se dešavalo u prethodnih pet godina i potezima koje jura povlače. Ubijediti ljude da vam vjeruju da opet nećete biti Pontonski most za nekako iskreno rečeno teško podnosi da crna govora postoji.

SPEAKER_02 57:10

Pa sigurno je da ni do sada nismo bili Pontonski most bez obzira što to možda djeluje. Ja čvrsto stojim pri tom stavu da nismo bili, mi smo spriječili ulazak nekih štetnih struktura u dvije vlade. Mislim da odgovornost za ovu treću Vladu ipak treba delegirati pesu što smo i negdje u prvom dijelu emisije konstatovali jer su to nečali. Ali da sad ne vratam se na to, opet vam ponavljam, naše želje da pokušamo da objedinimo određene građanske liste, inicijative, stručne pojedinci da ponudimo neku platformu za naredne izbore koji dolaze. Potpuno svjesni da su Crnoj Gori potrebna ozbiljna politička stabilnost ako želimo da dvije tisuće osam ili dvadeset devet budemo prva prva punopravna članica eua i da moramo imati jasnu proepsku većinu mi bi tu jasnu proeurpsku većinu mogli odnosno mogli smo da je dobijemo i sad mogli bi da je dobijemo i sad da ima političke mudrosti u pesu ali ne želim da komentrešem njihove političke poteze, to neka im sudi javnosti građani i birači mi ćemo pokušati da ponudimo određenu platformu za izbore da objedinimo određene građanske strukture, potpuno, pazite u Crnoj Gori imate jedno totalno ludilo, makar se mi sričemo sa njim, možda se mi krećemo u takvom krugu ljudi, možda je to neki naš habit u skretanja, ali ogroman broj ljudi srićemo. Sinovad smo bili na jednom iftaru u Sinju u petak već u rožajama, večer smo u baru i srećem različite strukture ljudi od pravoslavaca i ljudi jer kod nas su iftari otvoreni za ljude svih vjera i nacija kao što je na izvinite, odda su ljudi počeli da čestitaju ili vaskrnji post. Ali hoću da vam kažem dosta pričamo sa građanima, dosta smo u neposrednoj komunikaciji sa građanima i dosta ljudi nam kažu jednu računicu koja će ni se najbolje oslikava političko ludilo jer termine ludilo i raspad dosta koristimo u posljednje vrijeme. Minjajte ovo, ovo ne valja ništa, ali samo nemojte se depes. Hoću da vam kažem koliko ljudi bez obzira što će ni se povećala svijestanogorskih građana i odgovornosti bolje promišljaju političke procese ali koliko i dalje plitko promišljao politiku. Vjerujte mi, to nije mali krug ljudi s kojima se mi sričemo koji koristi tu rečenicu, ovo ne valja ništa, minjate o ali nemojte se depesi.

SPEAKER_01 59:31

Inače ljudi ne gube, ne gube duh, ja mislim da je politička zrelost veliki problem i crnogorskog društva, vjerojatno ne samo jedinog, ali ne gube duh i ono što ja često čujem u posljednje vrijeme to je da imaju u vidu znači seriju skandaloznih sudskih presuda uključujući i ovu jutrošnju koja je ono da se čovjek prekrsti i to što ja kao ateista kažem da se prekrsti mi je uvod u ovaj dobar što je čuva da se regularni sudovi ukinu da se ide vrate na Crkveni sud za trnogorce da laži neka pravoslavna inkvizicija i da stvar dođe na pravom. To je dobrim dijelom i mnogi će reći odgovornost ure koja je onim famoznim zakonom i promjenama Zakona o radu i fondu bio veliki broj iskusnih sudija počarala pod navodnicima ili bez navodnika u penziju se je bilo sračunato na eliminaciju to pod navodnicima jednog čovjeka. Nadam se da se zaključili da nikad kada se ad hominem protiv više donošenja to na kraju ne ispani na dobro.

SPEAKER_02 1:01:05

Ja mislim da kad smo govorili o tome i u skupštini smo pokušali kroz odbor da apelujemo na kolegiju iz Demokrata da ovaj zakon koji se z njima sad će ni kao vrhunsko rješenje da one svoje ciljeve koje su postavili, sutra može biti Batina u rukama nekog drugog ministra i nekog drugog direktora prepolicije, tako da uvijek što bi rekli ima ta dva kraja, ali.

SPEAKER_01 1:01:27

Rekli ste da ćete pokušati da objedinite neke građanske partije itede mnogi će očekivati da vas pitam ispor i što je to očekivanje tko će stvarno pokušati da to objedinjavanje izvrši jedna medijska grupacija ili vi.

SPEAKER_02 1:01:44

Nemamo nikakvih dodajnih točaka to sam uvijek govorio oko ohih deset godina sam bilo sa medijskim govorim.

SPEAKER_01 1:01:50

Mnogi nam nisu vjerovali.

SPEAKER_02 1:01:51

Nisu nam vjerovali ili vjerujte da nam ne utječe nitko na donošenje odluka, donosimo ih suverenu i sami snosimo odgovornost za njih mi ćemo pokušati više sam mislio na građanske liste, lokalne i pojedince nego na neke partije sa državnog niva. Pazite, ja sam bio učasnik mnogih razgovora političkih iako sam kratko u parlamentu u politici sam za moj ukus možda i predugo. trideset augusta dvije tisuće dvadeset godine smo imali jedan težak sa stanak, vi ćete se sjetiti to prije dva mjeseca pri izbora upravo tadašnjih kancelarija mure tu nedaleko od ovog studija u dalmatinskoj gdje je bio zahtjev Demokratskog fronta da čitava opozicija ide na jednu listu i mi smo tada smatrali da je mnogo bolje da imamo tri liste da bi došli do promjena trideset augusta dva ili tri nismo insistirali da budu tri nismo imali problem ni tada da Demokratski front budu nistoj listi što je čini misli i tada i danas bila u smislu partije što predstavljaju programa njihovog ne bi imali neki veliki unutrašnji problem ali smo smatrali da moramo meći sa dvije ili tri liste ako želimo da se suprotstavimo tadašnjem režimu. Isto tako sad smatram da ako aktualna opozicija ili njeni ovaj ili dijelovi parlamentarne većini i dijelovi opozicije posli nekih narednih izbora budu željeli da otvore neku vlast, da je mnogo bolje da se ide u više kolona nego u jednoj. Jer imamo kao što ste vi svjedoci porast ovaj apstinenciji u Crnoj Gori, opadanje birača na svim lokalnim izborima osim lokalnih izbora u Niakšeću koji su bili specifični i čini mi se da moramo stvoriti što širu ponudu da bi motivisali što veći broj birača da izađe da bi mijenjali stvari koje sad ne funkcioniraju u Crnoj Gori. I zbog toga je to i poruka o ovim mojim kolegama kojima se možda trenutno čini da treba svi zajedno, svi jednako da djelujemo, vjerojatno bi zbog tog zajedničkog djelovanja i mi oni trpeli određenu unutrašnju štetu i ne bi dobili efekat koji želimo, a to je da se na narednim izborima u Crnoj Gori, kako državnim, tako i lokalnim dese promjene. Da, govorimo o izborima jer ste govorili u sretnim izbori.

SPEAKER_01 1:03:54

A zanima me do izbora. Imate neke konkretne poteze u glavi, u planu kojima biste se pokušali suprotstaviti ovome što ste najavili pretvaranje Crne gore u što ste definisali kao pretvaranje Crne gore u policijsku državu. S tim u vezi imaju u vidu ovo što je već radio DPS kakva je vaša relacija s ostatkom opozicije, planirate li vi možda nešto slično, generalno. Šta su vaši potezi na razie?

SPEAKER_02 1:04:29

Nismo još donijeli konačnu odluku oko ovoga imajući u vidu da smo ipak očekivali da će biti. Jeste, jeste. Nismo još donijeli konačnu odluku, nismo još donijeli ponavljam konačnu odluku, donijeti ćemo i na jednom periodu. Čini mi se da tu imamo jedan problem suštinski o kojem smo mi govorili prethodne dva godine kad smo mi možda bili najglasnije opozicije, neke naše kolege su se nadale da će se možda neke stvari u parlamentarnoj većini promijeniti pa da me ne shvatite pogrešno u nekim periodima su djelovali kao igrači sa rezervne klupe i mi smo u tom periodu od prethodne dva godine ili dvije i pol bili najkonstruktivnije opozicije koju je ova država imala u prethodnih trideset godina. Glasali sve stvari važne na europskom putu i bar zakone, ura čak i određeno imenovanje u pravosuđu, ključno govorim o vrhovnom državnom tužnicu gospodinu Markoviću kojeg smo podržali. Postigli sa glasnost čitave skupštine oko posljednjeg sudnog suda koji je izabran gospodina Muguše, glasali kao opozicija za izmjene zakona o izboru odbornika i poslanika za koji treba dvotrčinska većina. I čini mi se možda nekako i ovako vjerovali da ova parlamentarna većina zaista ima europske namjere, a oni su to čini mi se onako brutalno zloupotrijebili i izgurali stvari koje su nam tada kao državi, govorim ne, njima kao većini, to su ipak u tom trenutku svaka od tih stvari je bila po mom skromnom sudu državni interes, od Ibar zakona do izborne reforme. E sad smo došli jednu paradigmu paradoksalnu situaciju, za to još uvijek nismo kao urad donijeli odluku kako ćemo djelovati. Ja mislim da po ovom zakonu koji trenutno važi izbor odbornih i poslanika bez Državne izborne komisije sa ovakvim biračkim spiskom vrlo je upitno da li će naredni izbori biti slobodni. Tako da smo sad došli u jednu situaciju gdje vidim da se kolege iz depees podnose ostavke o određenim odborima najavljuju da neće učestovati u radu odbora, ali hoće plenum ako sam dobro shvatio, a sa druge strane bez nekih odbora prije svega ovoga za izbornu reformu i ne možemo mijenjati ni birački spisak, ni Zakon o izboru odbornika i poslanika, ni određene pravno proceduralne stvari koje utiču na neizborni proces, tako da smo čini mi se sad došli našim konstruktivnim djelovanjem u jednu situaciju gdje ako nastavimo da budemo konstruktivni možda dajemo legitimitet vlasti za ovo što radi, a s druge strane ako odemo u neku vrstu a da kažemo političkog radikalizma da ga tako nazovem, ostavimo stvari ovakve kakve jeste, dobit ćemo izborni proces čiji upitan i završaj je takvi legitimitet, tako da zbog ovoga nismo kao urada donijeli još uvijek odluku kako ćemo djelovati, ali evo naći ćemo neki model, naći ćemo neki model političkog djelovanja i sigurno je da je bilo nekih pokušaja, vidim jutros kroz skupštinu da se imputira da zbog kolegijalnih odnosa sa kolegama iz opozicije, ne pada nam da prihvatamo mjesta koja su njima do sada pripadali, nego koja su oni podnijeli ostavku, dakle to zbog kolegijalnih odnosa ni u jednom trenutku nismo ni razmatrali, niti ćemo razmatrati, to samo odgovaram na neke spinove koje se pojavljuju u javnosti, neki izađe deps pa će preuzeti ta mjesta u odborima, to sigurno mogu da vam tvrdim za ta mjesta koja su do sada pripadala DPS-u da nam ne pada napamet da ih preuzima.

SPEAKER_01 1:07:42

Pripučam zato, ali jako suklapa u sliku društvenom posrnuću crne državi društvu koje je bilo malo tradicionalno i u kojem se uvijek vodilo računa o tuđem obrazu. Posljednjih pet godina, posljednja dvije, tri naročito, zahvaljujući prije svega jednoj partiji. Toliko sreće, javne otvorene, manifestne, u tuđe nesreći nikad niko nije vidio. I ako je to nešto zašto će novoti svih vjerojatina da glasaju na narodnim izborima onda smo kao društvo, kao narod, kao država u takvom problemu takvom raskoraku sa na čelom ljudskosti u kakvom nikada u historiji nije. Ali se.

SPEAKER_02 1:08:41

Evo da vidimo ja sam duboko uvjerena ja mislim da i vi dijelite te stavove da Crna Gora i sad je na rednim izborima i za deset i za 50 godina može da opstane samo kao građanska i antifašistička. Ja sam duboko ubiđen u te stavove da je to jedini način da Crna Gora opstane. Sve ovo drugo bi nas povelo što možda žele dijelovi političkih elita u Crnoj Gori u neku vrstu federalizacije ili etno federalizacije Crne Gore koja bi vjerojatno vodila rastojavanju potpunom Crne Gore i možda željama nekih elita da Crna Gora ne stane. Mi ćemo se boriti koliko je u našoj moći da opstanemo kao građanska i antifašistička jer to su ipak temeljne vrijednosti Crne gore na kojima počiva i sad na kojima je počivala i kroz historiju i njih moramo najviše braniti.

SPEAKER_01 1:09:29

Znate da ćete morati uložite u dodatni napor da ujedite jedan dio suverenista, prije svega u iskrenosti svih ideja. Ja nemam ništa protiv ako je i ova emisija poslužila toj svripe. Meni se čini da prethodnih sat i deset minuta u najmanju ruku nije bilo, nije bilo dosadno i da to što smo probili šemu da će se ljudi lako oprostiti postoje dva neka čini mi se momenta kojima možemo završimo razgovor, a jako su važni. Jedan je da je ljudi koji vole ovu državu. Malo nas je se mrtvima. A drugi je da u državu nema koda branio sinna koji je volimo. E to tako. I treći zaključak se sam po sebi nameći. Trebalo bi to što nas ima u zajedničkim snagama, ali iskreno, da prire nemo na posao i da sačuvamo to što se sačuvati može pa da onda zajedno poprove.

SPEAKER_02 1:10:40

Hvala vama na pozivu i nadam se da je bilo gledatom interesantno. Možda su i čuli neke nove stvari. Mislim da će neke od ovih stvari zawati reakciju u javnosti, ali bože moj to je politika i bitno je da ljudi čuju po mom skromnom sudu nešto što je suština, a mislim da smo danas o mnogim stvarima onako dubinski govorili i iskreno.

SPEAKER_01 1:11:11

Ne mijenjajte frekvencije, čitajte naš portal zato što je to najbolje za vaše mentalno zdravlje i savršenu informicanost.