GOŠĆA TEA GORJANC PRELEVIĆ 11.03.2026

TEMA: Hoće li Brisel tolerisati jačanje autokratije u Podgorici?

www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_01 0:13

Uvaženi slušacje i gledavci, dobro dan. Ovo je drugačija. Moje gostoće danas je izvršna direktorice akcije za ljudska pravila je garanju. Vašu organizacija prepoznata je godinama unazad po zalaganju za suočavanje s prošlošću sa posebnim akcentom na institucionalno djelovanje kada je riječ o ratnim zločinima. U pripremi emisije kazali ste mi da ste u ponedjeljak prisustvovali jednom takvom suđenju. Pa gdje je danas crna gora u tom kontekstu institucionalnog tretmana zločina počinjenih na njenoj teritoriji ovog raspada Jugoslavije devedesetih hvala vam na tom pitanju.

SPEAKER_02 1:00

I mislimo da je tranzicionalna pravda stvarno predu vladavine prava u buduće. Mislim da nismo raščistili ono što je davno trebalo da se raščisti iz devedesetih da bismo krenuli dalje. Ali kao što ste rekli, institucionalno delujemo, pokušavamo uporno da se borimo i da se izborimo za te institucije koje bi to mogle da izneseti. Jer naravno da je bitno i da se društvo suoči sa činjenicama onome što se desilo, ali ono to ni ne može bez podrške institucija a drugo državima obavezu da to uradi to kako u oblasti krivično osvrljivanja krivične pravde. Tako i u oblasti obeštećenja tih reparacija za žrtve koje pored pravde u vidu utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja odgovornih. Podrazumijevaju istinu o onome što se dogodilo pronalazak nestalih. Ali i odgovarajuće spomenike koji bi obezbijedili sećenje da ne sećenja. Dakle, koji bi obezbjedili to da pamtimo ono što se desilo da odamo i počas s tim žrtvama naravno, ali da pamtimo ono što se desilo se to ne bi ponavljalo. Epa, mi još uvijek nismo uradili sve što je potrebno. Mislim, nismo radili većinu od toga, ali aj da počnemo sa nekom svetnom tačkom koja je stvarno sada nešto čimjernog se ponositi recimo za razliku od Srbije, a to je da je prepoznala status civilnih žrtava rata. I to ono što smo uspjeli da se izborimo i ni to nije šlo lako sepimo, dugo je to trajalo, postojao je pokušaj da se kao civilna žrtve rata prepoznaje samo na to žrtve. Međutim, onda smo mi rekli, pozvrši se prvo i osnovna žrtva, otmice u štrpcima. To su sve bili građani Crne gore i Srbije. Naravno, ali to su bili uglavnom naši ljudi koji su stradali i nema i njihove porodice žive i dalje. To su crnogorske porodice s kakvim pravom bi se oni izostavili. A to je recept iz Srbije, nažalost. Srbija je otpisala sve žrtve koje su stradale van njene teritorije, znači žrtvu Sjeverinu od istih tih osvetnika Milana Lukića koji su oteli i ubili ovu štrpcima. Oni su oteli ubili prethodno ove u Sjeverinu i njihove porez Srbija ne prizna kao cijelna žrtvara, ali je crna goriba priznala. I još ošto je važnije, šesnaest porodica je dobilo naknadu za to što nisu imali tu socijalnu podršku ovih 30 godina i to je vrlo važno priznanje. Međutim, naravno, smo nezadovoljni već smo to rekli zašto samo šesnaest ima i drugih koji bi trebalo da to zasluže i oko toga se dalje dopisujem sa ministarstvima nadležnim. Također mislimo da bi trebalo da one žrtve čiji su tužbeni zahtjevi za naknadu šteta zbog radnih zločina proglašeni zastarelim da država ispuni tu moralnu prirodnu obligaciju da njih obeštite. Ministarstvo pravde formiralo neku komisiju za obeštećenje pokušamo da saznamo šta ona radi dokle došla i zalažemo se za te žrtve. Sada da se samo vratim ukratku na ovo što je suđenje koje se desilo u ponedjeljak. Dakle, tu sad je počelo novo suđenje za ratni zločin, to je jedino takvo suđenje trenutno u crnoj gori, jedini aktivan predmet, to je predmet protiv Zorana Gševića, čovjeka koji se uslo rečeno smatrao jednim od glavnih u logoru, organizatora samo zlostavljanja u logoru garaža u hadžićima, to je blizu Sarajeva na praktički predređe Saraja. Njegov otac je također osuđen za zločine tamo. Ono što je kuriozitet je da se ispostavio da je on bio službenik u prve policije. Crnogorske policije jeste i o tome su i mediji pisali još 2016. godine. Međutim, na kraju, taj predmet zaista opsežen predmet, sa preko 5000 dokaza je dostavljen crnogorskom tužalaštvu iz Haga, zbog tužilaštva međunarodnog razilovanog mehanizma i on je optužen. To je jedan obiman predmet koji podrazumijeva brojne tačke optužnica za različite vrste zločina nad civilima ili ratnim zarabljenicima u toj garaži. Mislim da su zapravo pretežno bili civili. Ono što je tu najstrašnije da se još uvijek traga za te ima preko 70 njih. I u ponedjelj smo opet svjedočili vrlo potresnom trenutku kada supruga jednog od nestalih molkrivenog da jože gdje se njegovi posmišni ostaci nalaze kako bi njena porodica doživala taj smjer i ako onda je rekao da o tome ne zna ništa. Ono što je karakteristično je da to suđenje podrazumijeva i optužnica sa slušanjem negdje oko stotinu svoka je počelo počelo je tako što je sud prvo zakazao pozvao od njih trinestoro od kojih je uspio da sasluša vrlo malo, mislim, dvvoje troje samo. Pa onda ponovno dešavala se da isti ljudi dolaze po dva puta itd. Znači crnogorskom pravosuđu treba mnogo još podrški, rekla bih i profesionalizaciju.

SPEAKER_01 6:51

Zapala, u stanju u crorskom pravosuđu. Ali u ovom kontekstu i vi ste spomenuli koliko je značajno da obilježavamo te neke mračne događaje iz naše prošlosti, spomenicima, spomen obilježima, danima sjećanja, karakteristične slučaj deportacije građana Bosne i Hercegovine iz Herceg već godinama se najavljuje neka tu promjena u tom pogledu i prošle godine ste uopće obilježavanja godišnjice krajem maja, sjećam se sa opštili da ste imali jedan ohrabrujući sastanak sa predstavnicima lokalne vlasti gdje je negdje obećano da će se to spomen obilježje napraviti, međutim danas se situacija nije promijenila tako?

SPEAKER_02 7:45

Da, još uvijek nažalost nemamo ništa. Tu imamo jednu kontradiktornu situaciju da imamo ministarku kulture koja javno rekla da je ona za to obeležje da ona smatra da to obeležje treba da bude i da će ona u tom smislu razgovarati sa i Ministarstvom unutarnjih unutrašnjih poslova s obzirom na to da postoji inicijativa porodica žrtava koja tire još od 2010. godine da se spomenik podigne ispred objekta z goticiji u Hercegnova jer su odakle ljudi zapravo nezakonito izručeni njima ne prijateljski vojsci Republike Srpske koja je onda većinu njih likvidirala. Mislim ne znaju gdje su posmot instrenti z notarni.

SPEAKER_01 8:38

U tom slučaju nikad nije poveden crevation postupak urna.

SPEAKER_02 8:48

Bio je optuženi su čak i pomoćnik ministrom unutarnjih poslova za državnu bezbenost itede ali oni su svi oslobođeni zbog toga što po našem mišljenju i ne samo našem mišljenju nego eksperta EU zbog pogrešne primjene međunarodnog i domaćeg prava koja je u suštini se svela na jednu političku paradigmu, a to je insiranje na tome da Crna Gora nije učestalo ratu u Bosni Hercegovini. Jergo rekli su da zbog toga što nije bilo, što njeni službenici nisu bili strani u sukobu u Bosni i Hercegini oni ne mogu izvršiti ratni zločin. To je nonsens i Mauricius rekao da je to apsolutno neviđeno tumačenje još međunarodnog prava i usluva za izvršenje ratnog zločina protiv civinog stanovništva. Dakle, svakog tko je pomagao tamo rata, a naravno da su pomagali rat, postoje pisani dokumenti o tome da su te ljude izručili kao taoce za razmenu ratnih zarobljenika. Ni krive ni dužne civile, vi to se civilima ne smete da radite. I s obzirom da živimo u svetu da se svakodnevno krši međunarodno humanitarno pravo mislim da ušto nije loše na to se vratiti.

SPEAKER_01 10:15

Osim ovoga ovih konkretnih slučajeva mi već decenijama svjedočimo da možemo slobod i decenijama što nisu godina u pitanju da države njene pravosudne institucije kroz različite iteracije. U toku različitih vlada vrlo uporno i u potpunosti ignorišu zapravo veličine ratnih zločina i tih politika i promociju tih zločinačkih politika u javnom prostoru pogotovo u medijima. Najsvježiji primjer jedan novogodišnji program koji se remito na jednoj crnopskoj televiziji, ili bolje reći televiziji registrovanoj u Crnoj Gori koja ima nacionalnu frekvenciju, a kojoj Agencija za audiovizualne medijske usluge zbog promocije tih politika i ratnih zločinaca izrekla kaznu iznos od 500 eura. Sad s jedne strane to je suštinski jedino što je mogao da uradi, međutim, pokoznak koji put izostaja i reakcija nadležnog državnog tuživaštva da to procesuira i pora činjenica je da mi imamo to djelo definirano godinama unazad u krivičnom zakoniku i da iza njega zapričano čini mi se kazni do pet godina zatvor za promociju presuđenih ratnih vločenica. Koliko nam. A opet u posljednje vrijeme pogotovo svjedočimo i inače porastu govore. Koliko je ta inertnost države zapravo hrani hrani to je jedno loše raspoloženje u javnosti.

SPEAKER_02 12:04

Zato što mi u tom smislu nismo rešili ni drugi svaki rat kao što je poznato. Mislim pokušavamo ustvari da se objasnimo sa državnim tužalaštom oko toga da je Pavle ⁇ urišić naprimjer bio apsolutno dokumentovan ratni zločinac i čovjek koji je bio odgovoran za jedničko čišljenje sjevera Crne Gore, čovjek koji je bio saveznik Hitlera, koji bio odlikovan od strane Hitlera i da promocija takvog lika apsolutno predstavlja krijučno delo izazivanje nacionalne mržnje jer je usmrano preje svega prema muslimanskom bošnjačkom stanovništvu i da to treba suzbijati. Pa ni to nismo rešili jer vidimo da onaj užasni spomenik koji je na kraju dozjeno da se podigne u Augustu prošle godine nije prepoznat kao premiti izrušenje krivičnog dela izazivanja mržke. Nego samo kao premati izrušenje krivičnog dela nezakonito podizanje spomenika, što je po nama edo neophemizam. Protiv toga smo se borili i to čak koristim priliku da kažem naših sedam neodinih organizacija zajednički je još prepodizanje to spomenika skrenula pažnju više na državnom tužala koje je nadležno za ovo credično dalizivanje mržnje. Da moraju da reaguje protivnosti. Dakle, imali smo slučaj da jedan metropolit Srpski Prosla Crve zapravo govori o njemu i oniki kao velikom junaku da ga hvali itd. U odnosu na to da on be zločen, to je u stanju bio da te vi laste januama ubija i da se time hvali itede I onda smo mi na to upozorili. Da bi to na kraju od vrhunog državnog tužilaštva iz koga je stiga za nas jedan zapajjući odgovor da oni to se smatra slobodom izražavanja. Naravno da sloboda izražavanja postoji, međutim, ona je ograničena. Između ostalog mržnji govor mržnja je jedna suprotnost slobod izražavanja koja mora da se suzbija. I država prema međunarodnim ugovorima, međunarodnim paktu građevinskim političkim pravima i začito ima tu obavezu, a i prema europskim standardima itede I onda šta se desilo onda se desilo to podizanje spomenika. Tako da mi do dan danas.

SPEAKER_01 14:44

A uz podizanje spomenika i ugrožavanje slobode in ideako je.

SPEAKER_02 14:48

Gdje se napadnu što spomenuti kolegiku. I to nema do kraja bilo kakav zaslužuje. Znači, mnogo je problema, ali mi ne odustajemo. Znači onda smo se suprotstavili to mišljenju iz vrhovnog državnog tužala što je pisali neposredno na vrhovnom državnog tužnicu koji je donio nekakvo putstvo za procesuiranje govora mržnje. Ali da, mi smo nezadovoljni.

SPEAKER_01 15:13

Je li to uputstvo gospodine Markovića ostala mrtvo slova pričada.

SPEAKER_02 15:18

Pa znate kako, mi smo apsolut nezadovoljni dosljednošću u primjeni tog putstva. Na kraju krajeva promocija mržnje na ulicama pod gorice protiv turskih državljana je nekako ispraćena od strane policije. Par malo te nezaštićeno od strane policije. To je tako izgledalo. Ljudi su uzvikivali parole za koje je trebalo budu kažnjenije policija čuvala. Pratila poslušno na neki način. To nije u redu. Mislim da je aj da budem ljubazna i dobronamirna, jer stvarno mislim da i toga ima. Ima dosta neznanja. Vi kad nešto ne znate, onda se ne snalazite, niste ni odlučni u same. Ima dosta neznanja i u policiji. Vidimo kako se sve pokreću prekršeni postupci i protiv vaših kolega protiv poslanika Kneževića. Ne moramo se složiti politički i sad taj protest, nitko ne priča o tome da li je protest bio OK ili ne. Na protestu ima pravo slobode političkog govora. To je rekao Europski sud u mnogim svojim presudama. Treba to sagledati da nije sve isto i da direktor policije mora da trpi veći stepen kritike. Mislim da tu svakako je potrebno mnogo odlučnija reakcija jer govor možda počeli smo o ratnim zločinima, odakle mnogi zali proizlaze. Iz govora proizlazi fizičko nasilje i to svakako želimo blagoromeno da spriče.

SPEAKER_01 16:59

Da se prebacimo na ove aktualne da kažem da se iz prošlosti vratimo u vrijeme sadašnje. Da, pretpostavljam da je svima jasno da ćemo govoriti o zakonima o ovim kontroverznim zakonima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutrašnjim poslovima. Akcija za ljudska prava je bila vema glasna u protivljenju, u usvajanju ovih zakona. Međutim, oni su i pored one poruke iz Brisela da njihova izmjena nije potrebna za zatvaranje mjerila i pogledanja dvadeset četiri iako su nas iz vlade ujeđivali u suprotno. Znači zakoni su i pak usvojeni. Da li ste vi saglasni s ocjenom koju sve češće čujemo u javnom diskursu da se crna gora polako, ali sigurno pretvara u policijsku državu.

SPEAKER_02 17:50

Pa znate kako? Mislim čitava postavka tog takozvani bezvednosnog sektora je neoprezno. Rekla bih. Mislim ušće ideja da se jednoj partiji daju dva tako bitna ministarstva kao što je Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo odbrine i onda da još čelnik te partije bude njima nadređen u smislu potpredsjednika Vlade, to ne dozvola nikakvog.

SPEAKER_01 18:16

Koordinator biro za operativnu koordinaciju između svega.

SPEAKER_02 18:20

Dakle to predstavlja jednu apsolutnu partijsku dominaciju. Onda kad imate i zakonske sada izmjene koje tome idu na ruku i ne dozvoljavati uklenjaju sud bilo kakav pa čak i disciplinski postupak, čak koji na kraju dovodi do neke komisije disciplinske vlade, čak i to smeta. Mislim onda to apsolutno a priori pali crvenu lampicu. A kamoli kad znate koja su ta rješen usvojena. I da nastavimo po strani ANB koji me načelu doduše direktoris pesa. Mi smo se kao nevladna organizacija ima nas mnogo zajedničkih smo se zalagale za to da konačno ova vlast iskoristi priliku. Mislim radi ono što je trebalo raditi poslije velike takozvani demokratske promjeni ili da poslije 2020. A to je da se reformi šarnbe. Znači ta tajna služba temeljno reformi, što se otvore arhive, da se ona učini transparentnom, da se precizira taj zakon koji je bio i sam ne do rečen imao ove izvjesne probleme kao što je taj pristup bazama podataka koji su ovi novi sada zadržali, koji je postojao u vrijeme bivše vlasti i to također tada kritikovao komitet Ujedinjenih nacija. Trebalo iskoristiti sada priliku pozvati na mobu i to ja iskoristi kao reklamu demokratske vlasti. Znači što ćeš bolje nego ajmo da reformiš nambe ne. Ne samo što nije reformisano, nego su potpuno ignorisane primjedbe specijalnih izvestiteljki od Njihja za privatnost. To je ono što smo im mi uvidjeli i kritikovali. I plus, znači nije popravljeno ono što se moglo popraviti u smislu zaštite prava građana. Dakle, i dalje postoji bez sudskog nadzora što omogućava pristup bazama podataka ne samo državnih organa, lokalne samouprave, nego i pravnih lica i svih drugih subjekata koje vode evidenciju. Evo i antena ja im ima sigurno neku evidenciju itede pravnik to je veoma široko i sad vama netko naloži da to bez ikakve sudske kontrole. Mislim, to je vrlo problematično rješenje. I pored toga naravno i mjere nadzor nad elektronskim komunikacijama u dijelu podataka o lokacijskih građana koji Ustavni sudac ne gore 2014 rekao je da ne može bez sudskog nadzora, to i dalje ostalo. I uvedena mogućnost primjene. Sad to je nešto što je pogoršeno. Dakle, garancija koja je ranije postojala, je sada snižena u odnosu na prikupljanje podataka audio-vizualnim snimanjem na javnom mestu. Ranije to moralo da ide uz odobrenje Vrhovnog suda. Međutim, sada je to izbačeno te se nazvano nekim tehničkim dokumentovanjem i tako je otvršno.

SPEAKER_01 21:30

Što to praksi znači da mogu da se instaliraju kamere, mikrofoni.

SPEAKER_02 21:35

Da, da mogu da vas audio vizualno snimaju i prate najavno mjesto za to da ne traže sudsko odobrenje. Recimo, to može rade službenici AMB-a dok to ne mogu da rade službenice policije, zato im treba odobrenje istražnog studija. Mislim, to po meni to je apsolutno i sistemski i nelogično a kamoli ovu drugu. E sad ima tu još problema sa tim zaštiti. Zakonom o AMB-u u vidu širokog ovlaštenja rukovodstva da odlučuje o prestanku radnog odnosno zapravo odoslan da penzionišu službenike INB-a mimo općih pravila i da ih to što je.

SPEAKER_01 22:15

To je slično i ovom rješenju iz zakona utročen.

SPEAKER_02 22:18

Za službenike policije. U tom slučaju ne izgledu, da, nego gube zvanje policijskog službenika i dobiju otkaz, momentalni otkaz bez disciplinskog postupka i čak retroaktivno protiv kojih je pokreo disciplinski postupak će dobiti otkaz. Pa sad ostaji ostaju momentalno bez plate. Ugrožavaju se njihove porodice u francuskom smislu, a oni treba još doći novac da se brane pred sudom i dokazuju.

SPEAKER_01 22:51

Bez mogućnosti da znaju što instaju.

SPEAKER_02 22:53

Da, to je posebno. To je kafijanski. Kafkijanski. Mi smo se zbog toga posebno usprotivili. Znači, zašto radi se? Nitko nije protiv borbe protiv organizavnog kriminala, jako nam to spočitavaju i mislim borimo se protiv mnogo toga. Borimo se protiv toga da se guši sloboda izražavanja i to guši iznošenje stručnih argumenata time što se svi nazivamo nekakvim sadradnicima i podržavacima organizavnog kriminala. Zato što smo se usudili da ukažemo na to da je pravičnost postupka u kome se utvrđuju optužbe protiv bilo koga, civilizacijskog dostignuće i nećemo dopustimo da bilo toga kog sebe naziva svjetem ili ovakvim onakma jednostavno nismo naivni. Ni svij nije najivan. Uveo je pravičnost postupka zbog toga. A ovom konkretnom stvar bih htjela da nešto naglasim zato što je rečeno pa dobro kao oni mogu idu na sud, nije točno da njemu uskrušeno. Ono sam već rekla, to je vrlo jedna nezahvalna situacija u kojoj vi idete na sud, da date platu. Postoji u Europskoj povelji, povelji EU o osnovnim pravima, jedno pravo na dobru javnu upravu koja sadrži članka 47 kaže da svaka odluka upravnog organa koja osobu možda zove negativne posljice mora da omogući pravičan postupak u kome će toj osobi biti predočena te posljedice optužbe protiv nje u ovom smislu itede u kojem će ona moći da iznese svoju odbranu i da se to uzme u obzir. Vi nemate takav posljedice.

SPEAKER_01 24:43

To je ona jednako storužja jer se to tako kaže.

SPEAKER_02 24:46

To je elementarna pravičnost da vi kažete možda su oni pogrešili. Razumite, vi kao odgovor na vlast morate da počete od toga da želite sebe da provjerite. Ma ne da želite, morate. To je ljuds pravo. Znači morali bi se to da radite. Ali e postoji je ogroman otpor prema tome. Dakle, poro što ste rekli da ti zakoni uopće nisu bili s onom kao samavom zastavicom, znači, nisu bili na redu za usvajanje, nisu bili neophodni za zatvaranje tih poglavlja, oni su po nama i suprotni primarnom pravu Europske unije i sad, zašto Europska komisija nije jače to naglasiti.

SPEAKER_01 25:27

Ja sam htio da vas pitam kako tumačiti, to je ona jedan, možemo reći slobno kontroverzniji dio u onim odgovorima na novinarska pitanja, gdje jeste onamo konkretno susavštene stvari ove koje smo već i spomenuli, ali da Europska komisija očekuje upravo da što se tiče zapošljavanja i prestanka radnog odnosa, ti procesi budu zapošljavanje po zaslugama. Kad govorimo o otkazima da ljudi imaju duh proces što se kaže i pravno odbranu. I onda od jednom imamo taj tu kontroverzu u cijeloj priči što su se i zakačili zapravo demokrate najviše u njihovim nastupima da je Europska komisija ukazala crno gore na dvije mogućnosti da može da ipak ma te ne u svoje zakoni pa da ih usklađuje u oči zatvaranje poglavljanje odgovor.

SPEAKER_02 26:25

Da, to je nas isto iznenadilo zato što vi morate te garancije predvidjeti zakonom. Ne mogu se one predvidjeti nikako drugačije. Ono što je jasno i što znaju advokati koji zastupaju te ljude na koje su nam oni ukazivali ovi sami i to je već u javnosti jasno. Dakle, njima uopće nije predočeno kakve su te, koje su to bezvednosne smetnje koje im se stavljaju na teret, sve do disciplinskog postupka i to zalaganje mogu slobodno da kažem advokata Radulovića koji je zapretio podnošenjem i podneok krivične prijave itede pa je onda to dovelo do toga da su ipak delimično barem objavili ljudima šta je to što im se stavlja na teret i ono što je zapanjujuće da je to da u samim tim izvještima piše da se radi o nepotvrđenim i neprovjerenim činjenicama, što znači da valte svakom ne to otvara mogućnosti da bilo tko ima pristup tamo navodenju takvih činjenica, to može da navede da čovjek može izgubi posao. Prema tome, zato je pravičan postupak tu bitan. Da vi možete da kažete ne pogrešili ste to sam ja ili to nema veze sa tim itd. Znači ništa mi ne tražimo više od toga da svako ima pravo na kako ovu zemljiši.

SPEAKER_01 27:51

Ne, to u neku roku Brisel zapravo dopušta to autokratsko ponašanje koje imamo na sebi.

SPEAKER_02 28:04

Pa znate kako? Ne znam točno šta bih vam rekla. Mi smo imali komunikaciju sa jednim direktoratom Europske komisije i iz te komunikacije smo stekli utjecaj dos on je vama kritičnim. Mislim da je problem što nema transparentnosti oko komunikacije Brisela i vlada. Jer to nije samo vladina stvar, ta stvar se tiče prava njenih građana. Svaljani na istom zadatku da tim građanima obezbjedimo i pravo na bezbjednost od organizovnih kriminalnih grupa, ali i ljudska prava. To nije nešto što isključuje jedno drugo. Što nama vlada uporno pokušava nametne kao valtene, mi ne možemo se borimo protiv OK ako ne ukinemo ta ljudska prava koja nastoje na putu.

SPEAKER_01 28:56

Nakon bijega Miloše Medenice i te smo ocjene čuli, ne su optužili ne vladin sektor jer se zalagao za ljudska prava pa je tim is priječio usvajanje izmjena zakonokričnom postupku koji su predviđali da se produži pritvorno pet godina.

SPEAKER_02 29:13

To se to tko piče za malu decu. Mislim evo sad šta je uradio CPT konačno, zahvaljujući pritisku našem, otvorili su ta preliminarna zapažnja i rekli da su užasni uslovi u pritvoru. Pa ja bih da je barem ti ljudi koji to govore provedu jednu noću u pritvoru. Pa da vide kako to izgleda tamo živjeti pet godina. Znate da živite u istražnom zatvoru pod gorica koji slobodno možemo ponovno zovemo Kambodžom. Kao isto za vrijeme prošle vlasti i četiri sprata krevet i sad su kao skinuli te četiri raspravu. Ali to su uslovi strogog zatvora. Znači, vi ne možete prošitati. To su ljudi koji se još uvijek štiti pretpostavka nevinost. I oni bi morali da mogu da raditi na kompjeru, da imaju, valte komfort kao kod kuće, samo što nema izlaza napad. Znači, tamo su užasavajući uslovi. I oni se zalažu da se produže život u ljudima koji nisu osuđeni ni prvo stepenom presudom na pet godina u tim uslovima. Pa to je stvarno, to ne lije kakvu demokratsku državu i sad smo mi zbog toga krivo. Mislim žalni, ako baš me briga ako zvuči mi ljudi, to i mislim da je dovoljno razloga. Znači, to su sve pojednostavljivanja stvari. Ali u ovom slučaju mislim da prostor da je primaran i rekla bih stvarno plemenit cilj Europske komisije da crnu guru uvede u Europsku uniju. I to je isto naš cilj. Mislim da je Europska unija jedan stvarno što je satlo rekla jednom prilikom mirovni projekt. Mi smo toga svesni. Pogotovo imaju utjecaj, imaju vid utjecaj iz koji nisu dobronamjerni Srbije itede kontrole srpskog sveta i što znam. Crna gora jeste nj to bezbenna zona dođe u EU, pogotovo što to podrazumijeva ozbiljan vjer u leđa što se tiče svake vrste naprkaka. Ali gledajte ako su ipak postavljeni neki uslovi u vidu poštovanja ljudskih prava i vladavine prava. Pa nećemo sažmuriti na sve što partijski nekome odgovara pa preko reda uacuje i smanjuje nivod tih prava. Tako da ja mislim da je tu Europska unija misla da to sve neće izazvati takve baš probleme, ali evo zbog toga je i poslanik sad prebilić na naše zadovoljstvo stvarno iskoristio svoje poslaničko pravo da upita Europsku komisiju kako se sad konkretno te usvojene odredbe odnose prema tom pravo iz povelje i ovi pristupi aerskom.

SPEAKER_01 31:56

Radi slušala se riječ o europskom poslaniku Vladimiru Prebiliću koji je član kluba zelenih europskog slovnog saveza i delegacije parlamentarnog odbora EU i Crnoj za stabilizaciju pridruženja.

SPEAKER_02 32:09

On je iskoristio njegovo poslaničko pravo da postavi pitanje Europske komisiji da objasni javno zapravo kakvo je to mišljen dala Crnoj Gori, posebno u odnosu, imaju u vidu na ovu pravičnost postupku o kojoj smo govorili ove izmjene Zakona o AMBu i hvala mu na tome. Mi smo se isto i to ne vladim sektoru uopće dugovje zalagao da se otvore ta mišljenja. Zašto su ta mišljenja prekrivena velom tajna? Zašto mi ne možemo da znamo što konkretno kaže Europska komisija vladi.

SPEAKER_01 32:47

Prevarili.

SPEAKER_02 32:48

Da, između ostalog, tim da li je to potreban zakon, nije potrebno da ćemo moći zatvorenimo poglavlje i nećemo moći. Tu su oni jasno rekli da to nije bilo neophodno usvajati. Europska komisija je rekla da ovi zakoni apsolutno nisu bili potrebni za zatvaranje poglavlja. Neke odredbe jesu valjda oko tog zapošljavanja itede da se omogući brži prijem ljudi u službu. Što je također problematično zašto se to radi opet po kriterijumima i od strane komisije koju formi isključivo ministar izbjegnuta je uprava za kadrove koja ipak radila da je ozbiljan posao na nivou uopće svih službenika. Ali u odnosu na ljudska prava čini mi se da su stvarno postojale stvari u odnosu na koje je trebalo upali dići tu crvenu zastavicu i reći to ne može, a ovo usvajajte ako baš mora. Međutim, usvojeno je sve. I sad će inicijative za ocjenu stalnosti sigurno oba zakona i mi ćemo dati svoj doprinos.

SPEAKER_01 33:57

Bilo je danas najava, mi snimamo ovu emisiju, zabravio sam kazati zbog slušalaca i gradalaca, znači u torak je popodne u realnom našem vremenu. Iz Europskog saveza su danas najavili da će podnijeti ustavnu inicijativu u vezi sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. I interesantno mi je da se u suštini toliko i ne pričao Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost makar iz ovih političkih trgova, pa čak je i poslanik Laković koji je bio Mišolaković koji je glasao protiv Zakona o unutrašnjim poslovima podržao Zakon o ANB-u. A vidimo da i u tom Zakonu o AMB-u postoje postoje veliki problemi, naveli ste ih malo prije. E sad u kontekstu ove priče nemoguće da ne po menem i jedan događaj koji je slijedio dan dva nakon što su usvojeni ovi zakoni u parlamentu, a riječ je o jednom sporazumu koji su potpisali ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ministar odbrane Dragan Krapović, direktor uprave policije, direktora MB Ivica Janović i direktorice uprave Carina Maja Vučenić o uvođenju nacionalne watšliste što bi u nekom slobodnom prijevodu moglo da se prevede kao lista nadgledanja i izbirova za operativnu komunikaciju kojim koordinira potpredsjednik Vlade i lider demokrata Aleksabečić je saopšteno da je riječ internoj evidenciji osoba, organizacija vozila i drugih entiteta koje nadležne službe posebno prate zbog mogućih bezbjernostih ili kriminalnih rizika. Međutim, ono što je važno, to su također oni isti naveli u svom savštenju, da se na toj listi mogu naći i obični građani, bez obzira na to da li su nešto skrivili ili ne, tako da možete da se nađete na listi bez da ne znači da ste išta krivi. Advokat Fesrin Radlović koji ste popomenuli, u autorskom tekstu je ocjenio da je uvođenje te liste nadzora u crnoj gori opasan političko-pravni predsedan koji se ne smije posmatrati izolovan i da je logičan nastavak politike koja je najavljena kroz ovaj takozvani veting u policiji i usvojenim zakonima, on ocjenjuje da se prvi jedan sistem u kojem nekoliko osoba mogu označiti, pratiti i evidentirati građane bez sudske odluke, bez optužnice, bez djelotvornog pravo lia itede itede. Ste li saglasni samo emocijom.

SPEAKER_02 36:45

Da, vidjela sam naslov njegovog teksta koji je baš upečatljiv kao poslije Wething u policiji Wething nad građanima. Ja nisam vidjela taj sporazum. Mi ćemo probati da ga dobijemo, da vidimo što tamo stvarno piše. Ali uopće vidjevši na fotografiji sada tu grupu za ljudi koja donosi takav sporazum. To zaista delo je do meni delo je zastrašujuće, pogotovo ako se odnosi na sve građane. Nije samo po sebi. To je samo manifestacija, demonstracija da tako kažem ovih zakonskih rješenja koja ako stupe na snagu i toliko koliko budu na snazi će upravo da omogući to se. Znači, oni tamo sede zajedno, ANB i policija. Sad smo vidjeli, objasnila sam namjerno detaljnije zbog ovoga što ste vi uočili da Zakon o AMB-u nekako ostuju zapečku ovog Zakona o unutarnjim poslovima. Znači, zašto bi policija i morala da traži dozvolu Istražnog sudja, ANB ne mora i onda će oni to radi da razmenju podatke. Ja opet kažem, to je sve zastrašujuće zbog toga što su ukinule mogućnost sudske kontrole i u pravičnog postupka u kome bi čovjek bar te podatke koje ustanove protiv njega, beznose smetnja kako ih zovu mnogo da pročita i da im objasni da li su pogrešili o tome i kako itd. Znači, to je ono što je problem. Nitko ne kaže da policija ne treba da im ovlaštenje. DaMB ne treba da ima. Mislim, svaka čast Mišu Lakoiću i na ovoj odluci baš časno i vrlo red koji da neko izalaganje za ljudska prava u politici da ostavku, ali tačno je da on recimo misli da je to vrlo važno za operativni rad AMB- itede Mi mislimo da taj operativni rad neće izgubiti ništa na operativnosti ako u nekom kratkom roku ipak nekih sudija sa strane pogleda imaju li oni dovoljno razloga da to rade. Ili to rade samo zato što je neko ovim kaksi kaže, nego govori ili se ne slaže s nekim pa se zloupotrebljavaju nezbor. Znači, da li neko proizvoljno to radi, ili zato što stvarno postoji indiciji ozbiljne da je povezan sa ne znam kakvijem terorizmom ili bilo čim. Ne znam zašto se beži od kontrole.

SPEAKER_01 39:35

Da je politička priroda.

SPEAKER_02 39:37

To je daivno je ne pomisliti da se to radi da bi moglo se zloupotrebljavati. Zato smo ih dobili sve te garancije ljudskih prava na međunarodnom nivu. A ne bi ih sad zaboravili.

SPEAKER_01 39:52

A imamo jednu matricu već ponašanje posljednjih sednica smo imali tih nekoliko da kažem incidenata na relaciji policije javne licnosti novinarih, između ostalog. Taj prvi incident je s kolegom Petrom ovaj komljenicem koji me uži u emisiji direktora uprave policije mateo pritio procesu iranjem da bi dvije tri sedmice kasnije nakon emisija koje je gosta ministar unutrašnih poslova sa čekala tri inspektora ispred redakcije, a onda smo imali i ovaj slučaj koji je vezan za našeg panelista iz emisija na rasprave. Tška Kovačovića koji je pozvanu policiju na takozvani informatine. Bogje na Facebooku u kojem iste kritika od direktora policije ali nakon svega se čak i vrhovna državno to žila što izvinjava. Onda smo i vi ste spomenuli ovaj slučaj sa poslanikom Milanom Kneževićem saznali smo da je i njega direktor Štepanović procesuirao.

SPEAKER_02 41:05

Pa isto su teli brana manjića da procesuiraju tako.

SPEAKER_01 41:10

Bobana Batreće.

SPEAKER_02 41:11

Bobana Batriče jesu procesuirali pa su tek posli sagledali. Ali ljudi se u međuvremenu maltretiraju. Dakle, svi ti koji su prozvani se sučno bili maltretirani. Međutim, i gore od toga je što se šalje potpuno jedna zastrašujuća poruka da vi ne smijete da kritikujete ljude koji su na funkcijama itd. Iako u demokratskom društvu je to način da to društvo napreduje. Da iz te kritike se rodi neko dobro, znači da sagledamo nešto. Pa evo vidite da i oni se preispitaju pa se izvinu itd. To treba pohvali. Pa jeste, ali ipak su odustali od ovih sihostupaka. Ili da zaposle nekog savjetnika is, inno se prepisamos.

SPEAKER_01 42:19

I mamy that historicks to universitate to go to store his new interview because they chasten you. You can't say what students are preconocted.

SPEAKER_02 42:52

Ma da, ali se posso godine se brani advokate tako ni u poradnici. Ali moj problem su mladi zato što njih treba ohrabiti. Mislim treba ih ohrabiti da ne oduprvo odavde iz ove države. Treba ih ohrabiti time da se pozovu da je meniju na bolje. I treba ih ohrabriti time što ćemo mi odrasli da kažemo mi znamo koja su vaša prava što ćemo mi vas da naučimo, a ne da ih zastrašujemo, da ih teramo, da ih gušimo. Mislim, to je upravo ono što su oni uradili. Sad dvoje vode postupak koji podržava akcija za ljudska prava pred sudom tuže demokrate zbog upravo klavitu u građansko pravnom smislu, neletočnog, štetnog iznošenja lažnih informacija da onima bilo kakve veze s organizanim kriminalom. I samo bih to iskoristila da naprim razliku. Prekršajno gonjenje i krivično gonjenje je stavljanje u službu u pogon te državne represije. je veći stepen rizika, veći nivo opasnosti i zbog toga jer su i naše reakcije mnogo oštrije i ukazali smo i direktoru policije da mora da bude svestan utiska koji to stvara. Znači, to je direktno zastrašivanje građana u smislu kritikovanja državnih organa jer će šta. Na kraju u krešenom postupku je kazna i zatvorska. Ša što se tiče pokretanja parnica, vi ne možete da zabranite ni direktoru policije, ni političkoj stranci bilo koju da pokreće građinsko pravne tužbe za klebske. Pa tu demokrati pokrenule. Direktor policije.

SPEAKER_01 44:43

Koliko sam shvatio iz riječi poslane Kamilana Kneževiče, na skupinskom zasjedanju pokrenuo prekršajni postupak. Ovo upravo.

SPEAKER_02 44:52

Ne, ovo je protiv Kneževiće, je policija pokrenula postupak, da. Ali sad ja ne znam ovaj slučaj koji ste pokrenuli, nažalost nisam stigla da se s njim upoznam koliko je osnovan ili ne, ali mislim on zbog toga bar neko ne možda da ode u zatvoru jer ste da i to u slučaju slep tužbe i tako da to predstavlja poseban vid.

SPEAKER_01 45:17

Više sam ih spomenula kao fenomen jer su oni upravo kletali ljude potpuno bez ikakvih kriterijum, nikakvih dokaza, radi svakodnevno i sa skupštinske govornice upravo etiketirajući. Pa i sada klo mediji objavili sta Europske komisije, oni su nas sve proglasili kavačkim novinarima i medijima. Zbog prenošenja i to čak većina nas čak i prenjeli integralno potpuno upravo da bi se izbjegli pokrešne interpretacije te odgovora iz delegacija EU. Tak više po mejnem kao fenomen.

SPEAKER_02 46:02

Da, nažalost, gubi se mnogo vremena umjesto da se sva energija uloži u nešto pozitivno i konstruktivno što sve može i treba da nas dovede u Europsku uniju. Ja bih koristila priliku da opet podsjetim na ta završna merila. Jedno od njih i poštovanje standarda iz prakse Europskog suda za ljudska prava. Znači moraju da se poštuju standardi slobodi izražavanja i ne to stalno podsjećamo kao i mnogih drugih.

SPEAKER_01 46:31

Nije na previše vremeno stalno za emisiju morali bi se dotaći još dvije tri stvari u vezi sa pravosuđem koji smo spomenuli početkom emisije. Ustavni sud već je ta bolna crnogorskog sistema. I sad imamo isto jednu malenizarnu situaciju u Ustavom sudu. Vi ste ukazivali na to. Imali smo jednu arbitrarnom odlukom skupštine produženja mandata Sutkinje desanki na Lopičić. Prije toga odnos prema Sutini ⁇ uranović prije toga, Gogiću itede imamo jednu potpunozistentation. Ne dosladnost absolutamente.

SPEAKER_02 47:32

Ako insistirala na tome da je ⁇ uranović morala prestan funkcja zbog toga što je ispunila uslove po zakonu o Penzskom INAVILITSCOMOSIN, which inače akcija za ljudska prava ističe duginese godina. Da je to jedini zakon koji je morao da se primjenjuje u Sadajstvu sa Ustavom, onda nisu smali da dozvole da desem kao Lopičić ispunio oba uslova zakonu bio i da je još produžen mandat. Apsolutno ono što sad bi moralo da se desi u najkraćem je da se pod hitno prihvati ovi Milatovićevi prijedlozi dvoje sudije, dakle Predraga Krstonijevića i ove sutkinje Jana Ružičić iz vrhove svanja.

SPEAKER_01 48:19

Znimo da to baš ne glatko.

SPEAKER_02 48:21

Da. Sa Krstonijevićem koje i ranije trebalo da se nađe na dnevnom redu, se još uvijek ne zna kada će doći na dnevni red iako protiv u odnosu na tog sudijen apsolutno nema nikakvih zamerki, mi bar nismo njih svjesni. A pogotovo pogotovo sutkinja Jana Ružišić ima dugogodišnji staž u sudstvu, ona ima i veliko iskustvo rada u Europskom sudu za ljudska prava, on izuzetno dobro poznaje praksu u Europskog suda i to bih htjela da istaknuti mi zaista ne znamo nepoznati javnosti, bilo kakav razlog koji bi bilo tko ove mogao da ima protiv nje. Znači sadašnja situacija u Ustavnom sudu je da nedostaje jedan sudje, odnosno dvije, jer sudkinja desan Kalopičić ne treba ni jedan dan duže više da bude tamo. I zbog toga je urgentna situacija da se popuni ova mjesta kandidatima koje je predsjednik u skladu sa njegovim ovlošenjima predložio i koji su apsolutno nesporni mislim što se njima zna u javnosti. A s druge strane, bih isto potrebno ove emisije se zamojala moje drage kolegice da zvuku tu taj podatak. Recimo, imate zadnjih pet godina. Manje od dvije godine je ustavni sud delo u punom sastavu. I to kad je bilo puno sastavu, opet je neko problematičan bio u odnosu na to da li trebalo mu prestati funkcija, ali ajde da kažemo bio je pun sastav. Da, da sedili su raditi. To je bilo manje od dvine u pet godina. A Ustavni sud je jako važan znači, to je baš brana veoma važ za uspostavanje vladavine prava, za ispitivanje ovakvih zakona koji se preko kolena donosi, da ne govorimo o ustavnim žalbama ljudi. Točno je da je taj sud uspio da postane efikasan i sa ovim sadašnjem stanju toliko da je smanjio vrijeme odlučivanja o ustavnim žalbama na dva godine. I to sada zadovoljava standard Europskog suda za ljudska pravo. Ali molim vas dvine. Pa to za oko pitanja koja su nekome od životnog značaja. Zašto da ne? Samo zato što nema dovoljno sudije. Pa zbog toga treba. I drugo, evo sada svi očekujemo da se hitno odluči o inicijativama za ocjenu znanost i ova dva zakona. Mislim toliko je tih inicijativa i na stotinu još jedanije.

SPEAKER_01 50:50

Ne znam u vezi s ovim sporazumom, s Ujedinjem razkom. Apsolutno.

SPEAKER_02 50:55

Mislim o tome netko treba da to pročita sve, da se pripremi, da odluči. Nije to tek tako. Zato je apsolutno prioritet da se izabere ove sudije. Pritom činjenica da Crna Gora nije u stanju da obnavlja svoje državne organe je veoma loš reklama se ulazi u EU. I to je zbog toga Europska komisija iz različitih grla da to kažem, to kritikuje i Satler i Bruce i šta znam, znači to bi bio absolutni prioritet.

SPEAKER_01 51:30

Moramo pamenuti u najmanju roku neobičnu situaciju s apelacionim sudom. Sad mi zaista nemamo nešto previše detalja, ali sa ovog fenomenološkog aspekta kako bi to komentarisali. Je li to negdje odraz u stvari kompletnog staja u prosu.

SPEAKER_02 51:56

Teško je reći zato što ja stvarno ne znam o čemu se radi. Prema onome što smo mogli da naslutimo. Radi se o nekakvom animozitetu ili precipiranom problemu u ophođenju međunskim odnosima da tako kažem. O tome se pričalo na sudskom savjetu, to je došlo do medija. Koliko vidim zaključak je postignut da se od predsjednice Vrhovnog suda očekuje da ona ispita to sve i da formuliše zapravo da vidi ima li tu osnova za pokretanje disciplinskog postupka ili postupka utvrđivanja kršenja etike jer postoje takvi prekršaji odnosno etika nalaže adekvatno primjerno, točno ophođenje prema kolegama u sudu. I ako je tu nastao neki problem ako stvarno postoji informacija o tome da dokaz je za to da je komunikacija sporna i kontinuitetu, neprimjereno se odnosi prema učitnicima u poslosti zaposleno u sudu da onda eventualno se to kroz neki postupak u kome bi se gospođi Popović dala prilika da se brani jer takav postupak je propisan pred sudskim savjetom onda da se vidi o čemu se tu radi. I znate što to ne mora da bude uopće negativno. Mislim da je to, ja bih tu vidjela neku pozitivnu stranu da se prostor ljudi su iznali njihove primjedbe sada se tu vidi šta kako dalje, ja mislim da je to pozitivno. Sve što se razrešava u skladu sa nekakvom nepravičnim postupkom, dakle suočavaju s argumenti, sve je to ok, možda donese samo napredak.

SPEAKER_01 54:00

Pomenuli ste i predsjednicu Vrhovnog suda pa bih i ja pomomenuo, to je jedan pres konferenciju početkom godine. Dakle, Valentina Pavličić je krajem januara na toj konferenci zamijeniti tu jednu informaciju koja je malo ostala ispod radara jer je bio viš u fokusu na ostavka sutkinje moštrokov pa je ona odnijela naslove. Ali po meno je tu jednu informaciju koja je bitna, značajna je i ona tad se te konferencija za medije apelovala na ladiju na skupštinu da hitno riješe pitanje kriterijima za odlazak sudija u penziju gdje smo mogli da, gdje se zapravo ukazalo da je ono što je očekivanje predsjednice Vrhovnog suda da se taj radni vik produži jer bi u suprotnom kako je kazala ako se to ne riješi vrlo brzo, da će veliki broj sudija prije svega Vrhovnog suda ove godine otići u penzije što bi moglo da dovede ponovo do blokade u pravosuđu i u to u onom kontekstu što ste rekli da mi ne obnavljamo svoje institucije ni kadrovske da li bi moglo to onda danas zaista dovede ponovo u problem, pogotovo u godini kad nam je kad nam su nam ta poglavlja 23 dvadeseti ključna pa gled to ovako.

SPEAKER_02 55:35

Ja sam bila u radnim grupama za izmjene Zakona o Ustavnom sudu i o sudskom savjetu i sudijama i obe radne grupe su bile na stajalištu da treba propisati i za sudije Ustavnog suda i za sudije redovnih sudova da mogu da radi do 1966 godine odnosno da imaju najmanje 15 godina staža osiguranja i time se u stvari ispravlja greška koju je skupština uradila odavno kada je usvojila izmjena Zakona o penijskom invalidskom osiguranju bez da je uzela u obzir status sudija državnih tužilaca i sudija osnovnog suda. I isto važi iza za državne tužioca. Mislim da je to trebalo raditi i ranije, ali u redu. To će se sada uraditi. A što se tiče bojazni, mislim da je ona opravdana. Kažimali ste, dan danas živimo tu nepravednu situaciju da Ustavni sud jedini tumači kako njemu samom odgovara do kada oni treba da ostanu na funkciji taj.

SPEAKER_01 56:45

Tako mači ponekad is skupišno.

SPEAKER_02 56:48

Da, to je tih 66 godina je bilo prema Zakonu o radu. Sad je to izjednačeno. Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i oni mogu da rade do 66. godine i po Zakonu o radu je 66 godina i tako bi sada trebalo to obezbjediti za sudje kao što sam rekli i državne tužjice. Sad sudije ustavnog suda, nekog tko se baš dugo kalio, znate to su sudije koji imaju veliko iskustvo, ne mogu se zameniti, tek tako. U crnogorskom pravosuđa stvarno došlo do znatne smene generacija i ja mislim da nema nikakve štete naprotiv da oni osnuju da rade još godinu dana koliko bi pogotovo u ovoj sada fazi kada nas prozivaju europske institucije da sudstvo neočurno. Mislim imalo izvijestan napredak sad u ovoj prošloj godini, ali to je nedovoljno. Oni odrade preko 100 posto da bi rješavali i to znatno, preko 100% bi rješavali zaostatke koji su znatni. Tako da sve snage su potrebne. Mi smo zbog toga u radnoj grupi sada dodatno otvorili predlog je da se dodatno otvori više suda mogu. Također, ljudi koji su van sudstva, korišu sa znatnim godinama staža iz adokature, sa fakulteta i za više sudija i apelacij. Da se prosnaži to sudstvo. Mislim da o tome treba imati u vidu, mislim kada se kritikuju sudije, da se ta kritika kao i svega koncipira sa što više argumenata u konkretnoj stvari da vidimo kako možemo da pomognemo da se ostvori pravdu u konkretnim slučajevima, a da se prom ne ocrne ljudi koji rade veoma težav i veoma odgovoran posao. Ja pozivam sve građane da odu na neka suđenja koja su otvorena zajedno da vidite kako to raditi ovim uslovima. Srednjovim, rekla bih, jer nema snimanja. Kašto ima svu sad malo na svete okruženju. Naši sudje i dalje diktiraju. To je ogroman mentalni napor, usporava suđenja itede itede. Znači imaju mnogo predmeta, a šta ćemo ako nas svi napustimo advokate da rade po ovim ogromnim sadskim tarifama. To je mnogodnije da vi birate koliko ćete, kako ćete itede. Zna, sudstvo je neophodno da bi država postojala. I zbog toga koliko god se mi zalažemo naravno za veting i za provjeru itede u pravičnim postupcima ne zavis da komisija. Opet smo svjesni toga da moramo hrabriti ljude koji žele da sude, koji umaju, da sude, koji nisu ukaljani, ne treba ih tek tako sve lepiti nekim etiketama, krivice, jer to stvarno svi ne zasluže.

SPEAKER_01 59:54

Da, imamo kao društvo sklonno da to radimo prema mnogim profesijama.

SPEAKER_02 1:00:00

Da, slažem se.

SPEAKER_01 1:00:02

Nažalost.

SPEAKER_02 1:00:03

Treba inače. Mislim, to je princip osim ljudskih prava. Treba zamisliti kako je tom drugom. Mislim, zamisliti da se u njihovim cipelama i razmišljati o tome koje su to odgovornosti itd.

SPEAKER_01 1:00:20

drugačije radio hvala vam još jednom za izvojeno.