dr Nebojša Vučinić 26.03.2026

Tema: Crna Gora- policijska i evropska

Autor emisije: Darko Šuković

Radio AntenaM

www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_00 0:01

Druga kija radi obesa.

SPEAKER_02 0:11

Druga kija, dobar dan 11.11. posljednja djelna druga čija radi za nas je moj gosdor neboje učenić. Univerzitetski profesor u penziji ali koji ne patiše nego i dalje intenzivno radi sa mladim naraštajima. Duhogodišnji studij Europskog suda za ljudska prava i mogao bi da duži, najavu i neću. Vrijeme ove emisije možemo da iskoristimo korisnije. Za početak dobrodošli i veliko hvala za ovo je na vrijeme.

SPEAKER_01 0:49

Dobar dan i dobra vam sreća i hvala na pozivu još jednom.

SPEAKER_02 0:53

Bilo bi zanimljivo da nastimo razgovor minut prije uključenja nekim stvarima ljepše su teme i lješa bi priča bila, ali nije vrijeme za reminiscencije na neke divne stvari iz najranije mladosti nego za surovu stvarnost. A od mnogo mnogo elemata koje u naše stvarnost čine surogom da se fokusiram na jedan uvijek moramo neći početi. Dalazim danas koji nije već došla marta kos dobro nam došla. Za tako dobro računam dan ili dva. Stupit će na snagu izmjena i dopune Zakona o Agenciji za nacionalnu bez vrijednost i Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dije ne bih rekao ni kontroverzne nego nevjerojatne izmjene zakona koji u najbukvanijem značenju stvaraju teren za masovni progon i praćenje ili masovno praćenje i progon građana crne gore i sve je to prošlo uz gotovo neke jake riječi, ali praktično bez bornijeg protiv EU. Mm-hmm su kažu da je jednom rečenicom EU čak otvorila kanal za te izmjene i dopune zakona poručuje. Moje pitanje za vas za početak. Da li ovakvim odnosom prema takvim izmjenama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i MUP-u unija počinje da relativizuje standarde i u posljedim oblastima u kojima ih se striktno pridržavala oblasti ljudskih prava i slobode medija.

SPEAKER_01 3:01

Još jednom zahvaljujem na pozivu odavno nisam bio vaš gost, uvijek sam sa zadovoljstvom učestvao u vašim emisijama ili vašim kolega. Jest surova ili stvarnost ili realna stvarnost inače sadašnja konstelacija međunarodnih i političkih i unutrašnjih i međunarodnih odnosa je puna protivurečnosti i kontradiktornosti i upravo ovo o čemu ste spomenuli, ove izmjene ovih bezbjedonosnih zakona upravo najbolje pokazuju koliko je protivurečna stvarnost, koliko su protivurečne tendencije u savremenim i međunarodnim političkim odnosima i unutrašnjim političkim odnosima. Ja se slažem sa svim onim što ste u uvodnom slovu kazali. Moje mišljenje nemam nekih dokaza, više intuici, ali mislim da dolazak ove gospođe Kos koja je vrlo dobro došla, hvala Bogu, ukazuje na to da će vjerojatno biti razgovora i o ovim pitanjima, o ovim izmjenama, ja bih rekao neostalinističkim izmjenama Zakona o bez vrijednosti po kojima se ukida bilo kakva kontrola nad ogromnim ovlaštenjima koje izvršna vlast u ovom konkretnom slučaju službe bez vrijednosti i policija imaju u odnosu na nadzor, u odnosu na pitanje nadzora nad građanima. Dakle, prisluškivanja, praćenja, praćenja i eventualnog progona. Dakle, ja se nadam da će i o tome biti razgovora. Da li je EU podejstvom ovih realpolitičkih činilaca skrenula sa onih izvornih standarda, ja mislim da još uvijek nije, ali postoje neke indekcije, postoje neke tendencije nekako slabe da se taj sistem, jer EU prije svega sistem vrijednosti. Prva vrijednost jeste obezbiđenje mira, stavljanje točke na dosadašnju europsku historiju. Vi znate do kraja II. svjetskog rata da je historija Europe, historija pogroma, genocida, stalnih ratova. Mir je samo bilo kratkotrajno primirje za varedno stanje. Dakle, mir, vladavina prava, vladavina ljudskih prava, demokratija i tržišna liberalna, tržišno-socijalna ekonomija jer su to ipak najvažnije države sa socijalnom tržišnom ekonomijom su te zapadnoeuropske i skandinavske države. Dakle, to su te izvorne vrijednosti, a na vrhu tih vrijednosti je osnovna tekovina zapadne civilizacije. Kad kažem zapadne civilizacije onda mislim od sofista, od Platona, Aristotela, rinskih pravnika, srednjovjekovnih misilaca, kvinkskog i drugih jer i do novovjekovnih mislila jeste koncept ograničene, kontroli i smjenjive vlasti. To je ta vododnica koja razdvaja zapadni svijet od ostatka svijeta. Makar to bila ideološka floskula, ali to je jedini di koju. Du decenijama nije bilo stvarno bila je to stvarna praksa. E sad da li se pod dejstvom, pod utjecajem ovog trampizma i putinizma odnosno trampističkog putinističkog metoda vođenja i unutrašnje i spoljne politike da ne ulazimo udalje objašnjenje šta je to, da li se i ona vraća nekim makijavelističkim principima veliko je pitanje. Jer ja mislim da ovo ipak neće tek tako proći, oni su i najavili u onim izjavama predstavnici Europske komisije, mislim sama gospođa Kot je da treba usvojiti određene propise da bi se zatvorilo, da bi se zatvorila određena poglavlja, ali da se to može i kako tako da se izrazim ispeglati u procesu. E sad to jeoma opasna, veoma opasna stvar jer pazite, vi imate ovdje pod, ne pod izgovorom nego pod zaista opredjeljenjem za europske integracije. Jer ja ne sumnjam da jedan dio vladajuće koalicije je za europske, ne čitava vladajuća koalicija, jedan dio je zaista iskreno opredijeljen za hoću, što bi rekli hoću da vjerujem i mislim da je tako za europske, ali pod izgovorom europskih integracija guraju se rješenja i stvari koja su ustvari antiuropska agenta.

SPEAKER_02 8:03

Tu vas moram pitati sljedeći. Ajda da zamislimo ne pretjerano hipotetičku situaciju. Dakle, preko šutrače ove izmjene i dopune za koje ste vi rekli da su neostavionističke stupiti na snagu. Nije malo onih koji upozoravaju na ova olaka obećana brzina ispisivanje dvadeset osme štrikiranje štrikiranje jeste u ulasku u crnoj gore u EU u većinarj godini ili makar zatvaranju svih poglavlja da ne treba trčati s tim da unutar članica država članica čak i ključnih postoje jako veliki otpori proširenju šta ako nam se desi da ne uđemo u EU tako brzo. O ovakvih zakoni ostanu. Znači onda da radi Marta Kos i Johan Satler.

SPEAKER_01 8:51

Pa njih neće presluškivati i nadzirati. Neću živjeti u Crnoj Gori. Neće oni živjeti u Crnoj Gori i neće biti pod tom neostalinističkom kontrolom, neostalinističkom, jer namjerno koristim taj termin, to je zaista kad organi bezbrijednosti i organi policije nad njima ne postoji nikakva našto sudska kontrola, to je čisti neostalinizam. Čisti neostalinizam. Dakle ostaje tu mogućnost pa mislim da je to odmah mogu da kažem, iako ne bih želio da prejudiciram nikakve odluke Ustavnog suda kakav god daje i u kakvim godije okolnostima, ali mislim da to ne može, to ne može izdržati test ustavnosti odnosno usklađenosti sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Jer pazite, prvo vi morate u kontekstu integracija da ispunite ono što traži Savjet Europe, a to je Europska konvencija i praksa suda. To je veoma čista i decidna praksa u tom smislu jer nad organima policije, nad organima bezbijednosti, nad njihovim ogromnim ovlaštenjima mora postojati kontrola. Civilna narodstvo sudska kontrola, to su mnogobrojne presude Europskog suda i tu nema nikakve dileme. Tako da ja mislim da to i vjerojatno će se pokrenuti.

SPEAKER_02 10:12

Dakle i u ovom Ustavnom sudu neće biti tričeti.

SPEAKER_01 10:14

Ja mislim da neće biti teško ni ovom Ustavnom sudu jer je jer postoji veoma decidna, veoma konzistentna praksa Europskog suda oko ovih pitanja, a pazite tu su standardi su Savjeta Europe još uvijek veoma rigorozni jer znali su redaktori i Europske konvencije i oni utemeljivači integracija šta znači nekontrolirana i neograničena vlast policijskog bezbijonosnog sektora, a upravo to imamo. Tako da je moguće da će, ja se nadam da će tako biti i nezavisno od pritiska, moguće je da će ovom prilikom biti neka vrsta pritiska od strane gospođe na naše rukovodstvo i na našu Vladu oko ovih neostalinističkih rješenja.

SPEAKER_02 11:06

Moramo konstatovati da bi bilo mnogo jednostavnije i elegantniji efekti. Da to nije pritisak bio uoči usvajanja.

SPEAKER_01 11:13

Uoč i usvajanja, tome zaista čudim to je u sferi nekih hipoteza i spekulacija, nije mi jasno. Ja ne znam da li su oni bili pravovremeno i decidno informisani o karakteru. Pa pretpostavljam i ja da jesu.

SPEAKER_02 11:29

Ali ako tražimo objašnjenje koliko ste skloni da ga vidite ujednostavno sada licnom u ambiciji Marte Kos da svoj mandat završi jednim štrihom, a to je da kao komesar za proširenje nije ne proširila EU nego proširila i s ambicijom Johana Sutlera da kao čovjek koji je šefa delegacije Europske komije u podvornici uveo crnu guru u Europsku uniju konkuriša za komesara na sljedećim kad se bude pravila nova sljedeća mandat i vođeni tim lčnim karijernim motivima vaših briga Gavile im je, što bi rekli iz grupe Lebi Sol za to očili na zdvojicu i Maja da prati Agencija za nacionalnu bezvjednost mimo ikakve kontrole i nadzore.

SPEAKER_01 12:33

Ne ovo što u principu se slažem sa ovim vašim stavom. Mislim da te birokratsko lične interese apsolutno ne smijemo zanemariti, da je i gospodinu Satleru i gospodi koji itekako stalo. Ja mislim da oni iskreno ipak guraju crnu goru jer to su prije svega geopolitički interesi EU, integracija EU jer i EU je u previranju u ovim postojećim trampističko-putinističkim međunarodnim odnosima. Dakle stalo je svima da pokažu da djeluje, da funkcioniša EU na onim vrijednostima kojima smo govorili i da u tom smislu se i proširuje upravo u ovom geopolitičkom interesu što je u skladu i sa našim interesima. Da li je bilo tu nekih lčnih motiva njihovih možemo da nagađemo, to se može pretpostaviti s obzirom na ovaj birokratski zamajac djelovanja svih europskih institucija. es druge strane mislim da je i trebala je možda i naša opozicija da bude mnogo glasnija, mnogo aktivnija u smislu da pred organima EU, prije svega pred nadležnim službama Komisije ukaže na neostalinistički karakter ovih promjena.

SPEAKER_02 14:02

Sad, mi smo stalno govorili da u EU ulazimo zbog sebe jer želimo društvo i državu ustrojenu u europskim vrijednostima i standardima. Bojim se da vrlo legitimno sad možemo da konstatujemo da vođe na interesima softstog opstanka i zadržavanja kakve takve funkcionalnosti, EU do te mjere žrtvuje principe kojima je ustanovljena da se više o njoj možda i ne može govoriti kao zajednici o vrijednosti, pogotovo ne na način na koji se govorilo prije nekoliko godina. To je onda problem.

SPEAKER_01 14:45

Da, kažem, EU je podejstvom opet ističem ovog trumpističko-putinističkog koncepta međunarodnih odnosa koji je do maksimuma ugolio realpoliku sile u međunarodnim odcima. To nije naročito novo, to se dešava s vremena na vrijeme i dešavalo se, treba to preživjeti, to će proći, tu nema nikakve dileme, samo je pitanje kakvu će cijenu platiti i čovečanstvo, a posebno ove male države kakva je Crna Gora. To da su u određenim geopolitičkim okolnostima i realnim odnosima snaga u Međunarodnoj zajednici da EU možda stavila malo uz stranu ove bazične principe, ne bih od ovog naš slučaja Montenegro tako da se izrazimo, ne bih pravio pravilo, ali ima nesumnjivo indicija koje i na to upućuju da zbog ovih realpolitičkih interesa i zbog težnje da se pokaže da ipak funkcioniša unija kao takva jer to je moj stav i to mislim da će se to pokazati ili će Europa biti jedinstvenija i povezanija ili Europa kao politički subjekat neće postojati uključujući ove najveće države će vjerojatno ako ne budu svjesni toga biti možda kolonije neke od ovih globalnih sila koje sad, jer sad je na sceni prekomponovanje poretka i transformacija unipolarnog poretka u multipolarni poredak. Dakle ukoliko ne dođe Europa k sebi, Europa mislim na političku zajednicu upravo na onim bazičnim principima o kojima smo govorili onda onako subjekat neće postoji, će biti interesna, bit će interesna sfera ove ili one velike sile, a to nije ni historijski ni kulturološki, to nije put kojim Europa treba da ide. Dakle moguće je da je u ovom, da zaključim jel, da je malo možda zbog ove brzine i hitrosti, ali znate sve što je brzo dosta i kusomada, vidite kako se mijenjaju odnosi u međunarodnoj zajednici, to je nametnuto, na to se mora reagovati. To je opet real politika da ne kažem makijavelistički standard u primjeni politike. Dakle moguće je da je malo i to zanemarila EU, ne možemo da dokazujemo, možemo da špekulišmo u kondicionalima, ali mislim da ona ne može opstati ako se ne bude izvorno pozivala na one principe ne osnovno kojih je nastala iako ih ne bude jačala u svakodnevnoj praksi mi neće biti vjerojatna opstanka Ne, neće postojati, činjenica.

SPEAKER_02 17:43

Sada da pogledamo malo problem iznutra. Ako dobro brojim još zatvaranje devetnaest poglavlje i to veoma ozbiljnih poglavlja uključujući i poglavlje dvadeset tri i dvadeset četiri koja su politički da tako kažem najzahtjevnija i pravno i politički i kulturološki kako god hoće poglavlje sa životnom sredinom je financijski užasno zahtjevno ali poglavlja dvadeset tri i dvadeset četiri vladavina prava to je najzahtjevnije dakle u momentu kad mi očekujemo do kraja godine još uvijek se makar verbalno ne odustaje od toga cilja očekujemo zatvorenje svih poglavlja pa i poglavlje 23 i dvadeset stanje u cenokskom pravosuđu i bez vjetrosnom sector is najgore itse i ne vjerujem that proposlit oh my god to svatko video svatko da nažalost nemoguće ne viditi to što je moje pitanje za li to biti slučajnost ili je to rezultat nečeg plansko djelovanja. Jer ovo ovako razaranje pravosudnog sektora i bez vjetnosnog sektora. To što misliti.

SPEAKER_01 19:04

Potpuno se slažem, ne radi se samo o pravosudnom bezvjedonosnom sektoru, radi se o učitavom sistemu kategorija vrijednosti utelovljenih u konceptu nezavisne suverene države. Dakle ja nisam zastupnik to sam više puta pomenuo i ponovo ističem i ponavljam, nisam zastupnik teorije zavjere, niti sam ikad bio. Međutim, činjenica je da se namjerno urušava čitav političko-pravni poredak u Crnoj Gori, da se urušava do obesmišljavanja. Čitav poredak, čitav sistem vrijednosti, posebno bezvjednosno pravosudni sektor sa čime se ja potpuno slaž sa ovom konstatacijom da je veoma loše možda nikad gore je li stanje u tom domenu, nije bilo to vidimo svakodnevno i svakodnevnog života kad jednostavno izađete na ulicu, vi se ne osjećate sigurno, ne osjećate bezbjesno.

SPEAKER_02 20:06

Šta Miloš medenica ili navodni Miloš Medica? Navodni ili radi oda.

SPEAKER_01 20:12

Jeste i nitko da, upravo to je termin trgorskih, da ne kažemo sprda se, nažalost ne reaguje na to nitko, ne reaguje na to, kao da netko namjerno želi da se uruše sve institucije države i političko i šire i državne i političke i pravne i kulturološke institucije, tako da sutra iako pričamo puna su nam usta europskih integracija, da sutra niko ne zažali šta će da postoji takva država, nije, ta država ne zaslužuje da postoji, ne može da obezbijedi ono elementarno elementarno funkcioniranje sistema bezbijednosti što je pretpostavka, to je po učenju HOPS-a i LOC-a jelni cilj države je da obezbjedi bezbijednost svojih građana i ona prava na život, slobodu i svojinu. Znači šta će takva država da postoji ako ne može. Dakle, krajnje ono što smo na početku što smo konstatovali zajedno, jer mi smo u jednom krajnjem protivurečnom stanju. es jedne strane ubrzanost, hitrina na planu ispunjavanja ovih formalno pravnih uslova, sa druge strane što ste rekli kad se postavili pitanje ako dođe do toga, ja nisam veliki optimista, ako dođe do toga kada dođe to da na dnevni red se ratifikuje u parlamentima pojedinih država može biti itekako i ozbiljnih problema.

SPEAKER_02 21:41

E sad, pošto je već polovine predviđenog vremena i malo jače prošlo.

SPEAKER_01 21:50

Ubrzano vrijeme, historijski.

SPEAKER_02 21:55

Pomenuli ste malo prije Ustavni sud i Ustavni sud je čini mi se Između ostaloga, između ostalog. Dakle, samo na posljednje da napravimo, ono što je nemoguće ne zapaziti, ne riješeno glasanje tri. Više partijska kontrola, nekad je bila partijska, sad je više partijska kontrola kao rezultat partijske trgovine prilikom izbora. Što utječe na izbor sudija, to je najgore. Absolutno o tome govori. Sudiji, kakve nikada nismo imali ustavnom sudu, pogledajte kad im vidite godine i biografiju čovjek najlepšem mogao da zamisliti o Osnovnom sudu. Gotovo listom, sudije bez dovoljno i životnog i stručnjog iskustva, takih referencia. Da li mogli odgovore na iso. Absolutno. Koliko is realna opasnost that you odavno neki ukazuje that by takvog formiran Ustavni sud od ovakvih sudija u nekom opet hipotičkom trenutku moglo da bude posljednja brana demokratskoj promjeni vlasti. I to ali prvo pitanje, a to ovo neko drugo. Može li on drugačije da funkcionire nego što funkcioniše?

SPEAKER_01 23:19

U postojećim okolnostima uz dužno poštovanje, bez ikakve namjere da se itko povrijedi i uvrijedi, ali uz dužno poštovanje mi smo o ovome i ranije nekoliko puta govorili Ustavni sud je specifičan, najviši i političko-pravni organ koji ustvari treba da obezbijedi jedinstvo u primjeni i tumačenju ustavnog prava odnosno jedinstvo u primjeni cjelokupnog pravnog sistema, da obezbijedi prije svega jednakost svih građana pred zakonom i zaštitu osnovnih ljudskih prava. Vidite i sami kad napravite komparativnu analizu Ustavnih sudova i u regionu i šire od našeg regiona Zapadnog Balkana, da su uglavnom to sudije, da su to ličnosti visokih i moralnih i stručnih karakteristika i veoma ozbiljni, iskusni ljudi i što se tiče životnog iskustva. Uglavnom, uglavnom ja to ne zbog toga što ja imam što smo mi stari, ali to princip je takav. To je vrhunac karij. Gdje ste vrhunac karijere, gdje se tako da ovo što ste rekli o tome smo mi govorili, o tome smo, dakle zaista je i u tom personalnom smislu smislu pitanja može li taj sud da se suoč sa ovim izazovima, a ogromni su izazovi sa kojima se suočava. Tako da ovakvo ono glasanje što je zadnji put bio nikakvo nije posebno izrađenje, prvo nije kompletiran, prije ni komplet sve, nije kompletiran sud, nije kompletiran sud, čeka se, balansira se, svaka što ste rekli više partijska kontrola nad sudijama, svatko će da vidi može li računati na ovoga ili onoga kandidata u nekim izazovnim situacijama kao što ste vi spomenuli, tako da ja sumnjam da sud može u ovim okolnostima da se suoči sa ovim izazovima i da bude ono što ste kazali posljednja brana demokratskog. Jer na kraju krajeva vidjeli ste jedno suštinsko fundamentalno pitanje od interesa za sve građane Crne Gore pitanje temeljnog ugovora, također ako veoma jednostavno sa jednom nepodnosljivom lakoćom improvizovanja i ni podaštavanja je skinuto sa dnevnog reda. A upravo Ustavni sud postoji zbog takvih pitanja. On treba da rješava takva pitanja ili kao što je ovo pitanje sada oko ustavnosti i usklađenosti sa pravnim poretkom i pravilima čak međunarodnog prava ovih navodnih, ugo, kažem navodnih jer ovo što je zaključeno sa, to sam ja rekao i na raspravi, u sadržinskom smislu to nije nikakav ugovor. Ugovor, svaki ugovor pretpostavlja niz uzajamnih prava i obaveza, a toga u sadržaj nema ništa. Dakle, zbog takvih stvari postoji Ustavni sud ili zbog ovog pitanja ove neostalivističke kontrole organa policije i organa za službe bez vrijednosti. To su pitanja, znači Ustav dolazi od glagola ustaviti, zaustaviti, obustaviti šta državnu vlast da ne zloupotribi svoja ovlaštenja na štetu onih urođenih ili prirodnih prava pojedinaca, to je funkcional.

SPEAKER_02 27:00

Evo i pošto rekao sam malo prije, dešava se sve na što smo upozoravali. Ajdevo sad neka bude test i za ljude koji prate u ovoj emisiji pošto je usvajanje izmjena ova dva zakona bila trgovina između demokratica, dakle demokrate su ucijenile pes ako ne glasate i ne samo to nego neće biti podrške za ugovor sa alabarom i trgovina je napravljena, Ustavni sud je odlučio kako je odlučio tri pa nije to konačno još ali u ovom trenutku. U ovom trenutku jesite. Ajde da vidimo šta će biti u ovom trenutku kad dođe glasanje ova dva zakona. Da i kad se nadamo da će biti kompletiran i da će biti kompletiran da im barem otežavamo da rade to što radimo. Da znaju da nismo baš dotemeljovi.

SPEAKER_01 27:55

Koliko naivni, neobrazovani i knjige i novine i pratimo dešavanja, pratimo tendencije. Pazite, kad nije sam ono slučajno ponovio dva tri puta trumpističko-putinistički metod politike, znači potpuno zanemarivanje prava, ne samo međunarodno pravo nego, tačno, nego to je afirmacija politike sile, najbrutalnije politike sile koja je karakteristika čovjeka i čovječanstva od neolita. Pa od neolita do danas je zabilježeno, to je jedna velika studija o ratovima jednog američkog uglednog teoretičara, od neolita do danas je vođeno šesnaest hiljada ratova, pazite šesnaest hiljada ratova bilo međunarodnih bilo unutrašnjih oružanih sukoba, dakle to je pravilo. A sad je, znači afirmisana je do krajnjih granica politika sile i normalno da je i unutrašnje i međunarodno pravo, vidite i sami u SAD šta se dešava i sa Vrhovnim sudom koji je ono što se kažu bio Bog otac sustavnosti i zakonitosti. Ali čak i tamo glasaju protiv Trump. Jeste. Pa dobro, to je malo teško razumijete, ali to je vladavina prava.

SPEAKER_02 29:15

Ali o čemu se radi? Dakle ljudi sa integrititetom u kojih je postavljala jedna partija u ranijim sastavima suda su svi pak imali integritetu. Jer oni vode račun ili na tastar, o struci, eto to je i imali su neko lčno dostojanstvo i znanje koje znanje i dostojanstvo.

SPEAKER_01 29:34

Nisu željeli da izađu na ulicu i da ih tretiraju kao jer njima taj visoki lčni integritet ne dozvoljava da u konkretnim rješenjima idu protivno onome znanju koji su stekli čitav život, onim objeđenjima, onim ako ćete moralnim nadzorima kojima su motivisani.

SPEAKER_02 29:56

Eto to je razlika. Mačio Mitrić je mogao sebi da dozvoli da pravi vit sebe, da se šali i da pokazuje naklonost ovom milijunom političara. Da. Ali kad je trebalo da se glasa, vodilo ga je pravo. Vrlo se zakon i vodio ga je Ustav.

SPEAKER_01 30:12

U skladu sa konceptom Vlade. To je razlika između. Zato to smo više puta isticali i ponovo ističem. Bitni su ne samo Ustavnom sudu nego od suda za prekršaj, bitni su ljudi od integriteta koji imaju znanje, imaju moralni sklop i na koje ne možete tek tako da utječete i prite pritiski.

SPEAKER_02 30:36

E sad, još jedan slučaj koji je čak i za naše standarde, meni makar govorimo isledno nevjerojatno. Dakle ako imate suštinski, u stvarno u istom slučaju pet presuda pred sudima Bosni Hercegovine osuđujući protiv autorke sramotne mirna mape. Ako u Crnoj Gori imate prvu prvo stepenu osuđujuću presudu kako je moguće da u potpuno istoj stvari jedan sud u podgorici presudi u korist stanje Pavičević koja je tužila ove dvije autorke, ne bih im pomenulao te kvalifikacije. A u naredna dva slučaja da sud stane sa nekim budi bog s nama objašnjenjem na njihovu stranu.

SPEAKER_01 31:30

Pa na kraju to je pokazatelj onoga što smo ranije zaključili da je i sudski sistem u velikoj krizi. To je pokazatelj nepostojanja vladavine prava jer vladavina prava znači isto u jednakim i sličnim situacijama različito u različitim, to su još Aristotelovi koncepti pravde. Dakle imamo različite presude, a povodom iste faktičke situacije, ja sam, ja se nadam, čak sam i uvjeren da će viši sudovi to ispraviti ovo o čemu govorimo jer tamo je bilo obrazloženje, koliko sam ja nisam čitao presudu jer sam ovoj stampe pratio da su to vrednosni sudovi, da ga kažete nekome, ti si fašista, ti si stalinista, ti si desničar, devičar, to jeste Vrednosni sud, ali stav je Europskog suda, osnovni stav Europskog suda je, vrednosni sudovi se ne dokazuju, činjenične tvrdnje se dokazuju. Međutim, imamo dalje, morate detaljno da čitate presude Europskog suda ako ćete da se pozivate na principe iz presuda. Najjači Vrednosni sud, recimo Darko Šuković ekstremni Staljinista ili Nebojša Vučinić, ekstremni onaj fašista, maoista, kako jeste. Znači takav sud ili savjetnik konciljere mafije kako je bilo za mene i za kolegu Branislav i za vas, jeste. Dakle svaki vrednosni najjačiji sud mora da ima izvješno faktičko utemeljenje. To je ono se vraćamo na istraživačko novinarstvo. Dakle da bi netko bio da bi zbog toga nego zbog činjenice, da bi netko bio određen kao ekstremista, terorista, vi morate da imate neke fakte, nešto, ne morate da imate, mora negdje da je dao neku izjavu, da je napisao neki članak, da je držao predavanje, da je podržao ovu ili onu. Znači mora postojati neko faktičko utemeljenje. E to, to su ovi, e sad, da li je kako je, da li je bilo pritiska na sudije i sudovi, možemo da o tome špekulišemo, možemo da nagađemo, ja se nadam i čak sam što više uvjeren da će viši sudovi koji još bolje znaju praksu Europskog suda da ispraviti ovu situaciju da ovo neće morati, nadam se da ide do suda u Strasboru. A kad je riječ o Strasborgu, stožao sam siguran kako bi u ovoj situaciji sud u Strogu bi kakvu bi odluku donijio.

SPEAKER_02 34:22

Ja moram priznat da čovjek nije izliven u železare iničiti o aluminijskom kombinatu i ako se svega nagle ona može ne reaguje emotiv. Ovo su stvari koje zaista izazivaju bis. Ne samo nepovjerenje u sudstvo, nego bijes i potrebu za djelovanjem. A uz to kad ste rekli ne znate da li je bilo pritiska, ne znam nia, ali znam da čovjek ne može da se nešeti nekih videozapisa titulumarenja u nekim ugostiteljskim objektima na kojima se video super visoko positionirane danas u censkom susobe i autori autorke ove jadne brijedne sramotne mate extremista. Ne onda teško izlačiti neke začiatka. Ali ne možete se odbroniti od njih.

SPEAKER_01 35:22

I onda uz to što ste kazali stvorena je takva atmosfera i u društvu, a ne može pravosuđe da bude mimo društva. Stvorena je takva atmosfera da sudije nažalost ne mogu nezavisno ne samo po ovom nego i po nizu drugih pitanja, recimo određivanja i produženja pritvora i o tome smo govorili gdje pritvor de facto je transformisan iz mjere obezbjeđenja prisustva osumnjičenog u postupku u kaznu čak idu toliko daleko sad da predlažu pet godina, to bi vam pameti kršenje najelementarnijih principa čovjekčnosti i ljudskih prava. Ali kažem, stvorena je takva atmosfera i takav opći pritisak bilo preko medija pojedinih novinara da sudije jednostavno se boje.

SPEAKER_02 36:19

Boje je u ono obraćanje Andreje Mandića vrhovnom državnom tužru.

SPEAKER_01 36:22

Kao maltene brutalan političar, neostalinistički pritisak na tu. Jedan klasičan primjer neostalinističkog pritiska, nacionalističkog neostalinističkog pritiska na. Jer pazite, to je problem kod nas. Svaka vlast, svaka politička opcija hoće da stavi šapu, hoće da kontroliše i sudstvo i tužilaštvo. Jer da bi u odgovarajućim situacijama, da bi imala otvorene ruke da radi, to je ono po čemu se mi razlikujemo od ovih država zasnovanih na vladavini prava. Doduše to se i kod njih razvija skoro hiljadu godina taj koncept. Ne može to preko noći dekretom ili štrikom u odnosu na određeno poglavlje da se uvede nezavisno i nepristranstvo svesti.

SPEAKER_02 37:20

Ali pogledajte što se kod nas država, kod nas se dešava regresija, čini mi se. Jer u jednom malom neanonimnom društvu sa tradicionalnim moralom kako je Crnogorsko. Javno sramoćenje, pogotovo kad dolazi sa adresa najviših to se bogami nije dešavalo. Nema dana da to ne gledati. Kako se to održava i na društvo, ali i na slobodu nosivaca pravosudnih funkcija.

SPEAKER_01 37:48

To upravo ono o čemu smo na početku govorili, o razaranju svih sistema vrijednosti u Crnoj Gori. Ja kažem nisam opet zastupnik teorije zavjere, ali bojim se da se to namjerno, da se potpuno obesmisli država i društvo u Crnoj Gori, da mi se transformiramo u nešto drugo. A zna se šta je to drugo, to je Velika Srbija pokraj mora. Tu nema nikakve dileme. Ja kažem nemam dokaza, ali nisam siguran ni da ove izmjene ovih zakona, bezbjedonosnih, policijskih nisu sa tim krajem. Jer da biste ostvarili jedan takav cilj, vi morate da imate neograničenu nekontroliranju, nesmenjivu vlast.

SPEAKER_02 38:37

I sad pitanje za kraj, ja polovina ću se srčekati neku drugu priliku. Imate ugrožavanje pojedinačnih prava, imate ugrožavanje i kolektivnih prava.

SPEAKER_01 38:51

Izuzetno ugrožavanje i pojedinačnih prava i kolektivnih prava i Crne gore kao kolektiviteta i građana Crne gore posebno onih koji se u onom građanskom smislu opredjeljuju kao crnogorstva. Stravična kršenja i ugrožavanje.

SPEAKER_02 39:06

Moje pitanje zapravo šta u ovom trenutku ugroženim Crnogorcima nedostaje za učinkovit otpor onima koji žele da nestanu i Crnogorci i Crna Gora.

SPEAKER_01 39:20

Da, upravo to je to pitanje se i do sada postavljalo i mnogi su ljudi pokušavali i građani da odgovore na to. Mislim da je neophodna odlučna politička akcija, neophodno jedinstvo, po meni je neophodno neko formiranje, sjećate se nekad što je bio pokret za nezavisnu suvernost, znači sad je potrebno da se organizuje neki politički i nadpolitički i u kulturoškom smislu pokret za odbranu interesa i Crne Gore kao kolektiviteta i građana Crne gore jer zaista ja se slažem s tim gledištima više naših autora, naših književnika je ukazalo da su zaista, danas u Crnoj Gori su najugroženije institucije Crna Gora kao država i Crnogorci kao građani Crne Gore. Znači po meni treba politička odlučna politička akcija i mnogo, mnogo veće jedinstvo svih takozvani suverenističkih faktora, je li u cilju jer državu je mnogo lakše stvoriti nego je održati. To pokazuje historija i praksa međunarodnih političkih odnosa. Dakle, neophodna je jedna odlučna politička akcija uz animiranje i korištenje ove brzine europskih integracija je animiranje ovih međunarodnih faktora koji su na našem fonu je li o tome koliko je ugrožena i crna gora i crnogorci.

SPEAKER_02 41:10

ali smo važni važni doprinosi da se te stvari makar realizacija tih projekata oteža kad bi svi dodavali općem interesu ovo bolje koliko može smak, koliko može. E i u čemu je razliku, mi ni penziju ni medalje za ovo, nit smo tražili, niti imati.

SPEAKER_01 41:31

Ali mi nemamo druge države i druge zajednice. Ali to neki ne mogu da shvate jer su takvog nivoa intelektualnog i duhovnog i moralnog, da ne mogu to da shvate. Zašto se mi zalažemo za svoju držav i za sistem vrijednosti koji tradicionalno obličava ta država.

SPEAKER_02 42:03

Vučenić, univerzitetski profesor i dugogodišnji studij Europskog suda za ljudska prava u kojima smo dominantno u prethodnih 40 minuta i govori nemojte frekvencije, čitajte naš portal da najbolje završno mentalno zdravljenje samršeni formisanost slaba u krajini i da je.