GOŠĆA ANA ŠEBEK 13.15.2026.

Gošća današnje Drugačije radio veze je samostalna savjetnica u Ministarstvu ekonomskog razvoja Ana Šebek koja će govoriti o promjenama koje su se u prethodnih 20 godina dogodile u oblasti ženskog preduzetništva u Crnoj Gori i broju kompanija koje su u vlasništvu žena.

Biće riječi i o uticajima savremenih trendova na ovu oblast, poput digitalizacije i online poslovanja, kao i o kreditnim linijama i drugim oblicima podrške.

www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_01 2:16

Rekame.

SPEAKER_04 2:21

Udružujemo snage osnažujemo uspjehe. Naš novi kreditni proizvod za obrtna sredstva posebno kreiran za žene u biznesu donosi povoljnije usvoje financiranja brzu i jednostavnu proceduru pošku u svakom koraku razvoja jer vjerujemo da su žene u biznisu zajedno nezaustavljive zapad banka na vašoj strani.

SPEAKER_03 3:03

Dobra dan poštovani slušaci 12. vrijeme za drugačiju radio vezu. S vama je danas na nese radoviću teme su ekonomski tim povodom današnjeg gošća ne šebek samostalna savjetnica u ministarstvu ekonomskog razvoja kojoj zahvaljujem na vremenu koji izdvaja za današnje govanje i želim dobrodošli u naš studio na pozivu. Tema današnje emisije je žensko preuzetništvo i naravno osvrnuti mo se na sve ono jer u kontekstu ovog serijala emisija malo govorimo i o svemu onome što se u Crnoj Gori na određenim planovima uradilo u prethodnih 20 godina u susret obilježavanju 20 godina od obnove nezavisnosti. Kada govorimo o ekonomiji mnogo je pokazatelja, mnogo je toga što nam upućuje na različita razmišljanja, stavove i svega onoga što se dogodilo, ali kada govorimo o ženskom preuzetništvu, vjerujem da je prije svega mnogima i dalje potrebno i nekako i zbog javnosti prije svega razjasniti na neki način zašto o ženskom preuzetništvu. Dakle, govorimo o jednoj kategoriji preuzetništva koja se bavi određena grupa preuzetnika, odnosno preuzetnica, govorimo upravo na taj način objedinjujući sve ono što žene preuzetnice rade, a ne dijelimo to da kažemo na neke industrije ili pojedinačne oblasti. Dakle, zašto je žensko preuzetništvo cjelina.

SPEAKER_05 4:23

Pa da vam kažem nešto. Kada smo mi krenuli da se bavimo ovom temom, ono što smo prepoznali i mi a i većina zemalja u svijetu da su žene vlasnice manjeg broja preduzeća i da one imaju određene strukturalne prepreke da krenu u biznis i da od toga što nemaju dovoljno imovine na svoje ime, nemaju podršku porodice, nemaju podršku države, teže se odlučuju. I kad vi imate samo 10 posto žena koje se bave preuzetništvom, vi morate na neki način da utičete na razvoj te ovlasti kako bi privukli žene da se bave preuzetništvom jer one nisu ni nesposobnije, niti manje znaju, niti su manje vrijedne ali prosto treba im dodatna podrška, ohrabrenje da krenu u biznis. Naravno, to da žene je manje u biznisu nije samo u Crnoj Gori. I tada kada smo krenuli sa ovom pričom prije nekih skoro 20 godina, žena je bilo samo 10 posto. To naglašavam ovaj a moram da kažem da ih je sada 25 i da to još uvijek nije zadovoljavajuća brojka kojoj težimo, moramo i dalje da razvijamo jer znamo da žene čine više od 50% stanovništva i da ne kreću sa iste ljestvice. Ako kažemo da muškarci kreću is prizemlja, žene kreću ispod roma.

SPEAKER_03 6:13

Ako govorimo o tome što je urađeno i opomenuli ste da ste tom temom, odnosno tom oblašću počeli da se bavite u okviru resora u kojem radite prije skoro 20 godina. Ako pogledamo še u crnoj gori osim procenta koji ste izdvojili promijenilo u proteklih 20 godina, što još možemo reći da je uređeno na tom planu i u kojem smjeru sve ovo sada ide.

SPEAKER_05 6:33

Pa jako puno stvari se promijenio. Kao prvo, promijenio se narativ o ženskom preuzetništvu. Nekada se o ženama govorilo kao o ranjivoj kategoriji, o preuzetništvu iz nužda, zato što u periodu tranzicije imali smo jako puno žena koje su ostale bez posla pa su oni iz nužde morali da pokreću određene biznise a sada pričamo o ženama inovatorkama, liderkama, vlasnicama uspješnih preuzeća koje predstavljaju uzor na koje nek druge žene mogu da se ugledaju. Također preuzetništvo je sa marginalne teme ušlo u institucionalni okvir tako da imamo sada strategije razvoja, programe, a također i razvijena je infrastruktura podrške. Tako da imamo kreditne linije sa manjom kamatnom stopom za žene, imamo obuke, grantove, imamo udruženja žena preuzetnica, imamo platforme za umrežavanje. Tako da jako puno stvari se promijenilo. Iako još uvijek ima puno stvari na kojamo da radimo. Ali ono što je ostalo nepromijenjeno je da žene i dalje vladaju u malim biznisima u sektorima koji nisu značajno razvijeni kao što su trgovina i obrazovanje. I to su stvari koje moramo domijenjati.

SPEAKER_03 8:16

Ono što vidimo u proteklim godinama jeste da spomenuli ste broj kompanija čije su vlasnice žene sada, da li je u suštini samo riječ o formalnom vlasništvu jer ako ste spomenuli prije dvadeset godina da je taj iznos bio oko deseto sada je dvadeset imamo rast broja kompanija čije su formalno vlasnice žene. Koliko se razlikuje da kažemo formalno vlasništvo i da li se na neki način izloupotrebljava, odnosno da li zbog određenih linija podrške poreznih olakšica ili bilo kojeg oblika gdje netko prepozna možda uradi to da recimo, prepiše kompaniju na suprugu ili na drugačiji način se snalazi. Dakle, da li se te stvari prepoznaju jer u brojnim sistemima su detektovane i te zloupotrebe i naravno rađeni mehanizmi, odnosno kreirani kako bi se to spriječilo.

SPEAKER_05 9:05

Pa da vam kažem nešto. U Crnoj Gori vjerojatno i dalje ima preuzeća koja su samo u formalnom vlasništvu žena. Ali mi sve više prepoznajemo uspješne priče. Vidimo žene koje pokreću poduzetničke poduvate, koje vode, koje upravljaju, koje dobijaju nagrade za ta svojegnuća, apliciraju za programe podrške. Tako da vidimo da su žene te koje su na čelu kompanije. I taj broj preuzeća koje nisu više formalnom vlasništvu žena, mislim da iz godine u godinu sve već. A onda imamo i određene inicijative kao što su ženski biznis, gdje žena da bi dobila živ ženski biznis mora da zadovolji određeni broj kriterima gdje se prepoznaje da to stvarno jeste preduzeće i vodi koja je vlasnica žena. Tako da u razgovoru sa bankama, institucijama države. Rade se sad polako programi koji ciljano su za te žene koje su vlasnice ženskog žiga, imaju možda dodatne bodove prilikom dobijanja određenih sredstava. Tako da na taj način hoćemo da povećamo broj stvarnih vlasnica preuzeća u Crnoj Gori.

SPEAKER_03 10:45

Ono što je preteklih godina posebno izraženo bilo na lokalnom nivu, odnosno prilikom kampanja za lokalne izbore u velikom broju crnogorskih opština je da gotovo nije bilo političke partije koja u svoj program makar načelno stavljala priču o žemskom poduzetništvu, odnosno ne najavljivala linije podršku u nekim općinama se to i događa na različite načine. Međutim, zašto je ta priča postala toliko aktualna u političkom diskursu? Ne postoji kampanja u kojoj se na neki način neko ne obrati, koliko je tu prije svega razumijevanje za samu oblast i zbog čega je ta tema toliko aktualna u predizbornim kampanjama.

SPEAKER_05 11:24

Pa da vam kažem nešto. Žene čine više od 50 posto biračkog tijela. Tako da potrebno je da se obrate ženama i da ponude programe za žene. Ali ono što je mnogo bitnije da je prije nekoliko godina na inicijativu UNDP-a napravljena ženska politička mreža koja je tada sa svim opštinama imala plan da podpiše sporazum o tome da moraju u svoje programe podrške unijeti podršku za žensko preuzetništvo. Ono što je u prvim godinama dodjele tih sredstava bilo prepoznato je da nisu postojali konkretni programi, da su možda kriterumi bili loše postavljeni, da umjesto da se ocjenjuje ideja. Bio je dogovor da se podrži više žena sa manjim iznosima. Ono što u posljednje vrijeme vidimo da se i ti programi polako unapređuju, da se izdvajaju mnogo veća sredstva, da ta sredstva dobivaju upravo one žene koje stvarno rade kako treba. Tako da uvijek krećemo sa tih nekih prvih koraka gdje negdje možemo i da pogriješimo, ali idemo naprijed. Tako da moramo da prepoznamo da određene opštine su počele sa nekih pet hiljada pa su onda uopće podijeljenih ženama da imaju sada budžete i do devedeset ili sto hiljada tako da je to veliki napredak. Možemo čak da kažemo da je kroz te programske linije za žene na lokalnom nivou u prethodne četiri godine dodijeljeno čak preko milijun i pol eura sredstava za žensko pravosvrništvo.

SPEAKER_03 13:26

Pomenuli ste da je razlika u strukturi biznisa koji vode i kojim upravljaju žene i čije su vlasnice i da je najčešće riječ o nekim biznisima u kojima nema mnogo potencijala za neko dodatno širenje. Dakle, obično je riječ o malim mikrobiznisima, samostalnim djelatnostima. Rjetkost su u pitanju veće kompanije, iako naravno ima i takvih primjera. Da li se ta percepcija, odnosno da li se taj trend mijenja i šta je potrebno da bi se ako postoji potreba, odnosno ako postoji inicijativa da se on mijenja, koji su preduslovi da imamo drugačiju sliku.

SPEAKER_05 14:02

Pa da vam kažem nešto. U Crnoj Gori su mikro i mala preuzeća dominantna ovaj preuzeća. Ako znamo da preko 50 hiljada preuzeća imamo u Crnoj Gori, a da u kategoriji srednjih i velikih spada možda njih 350, onda moramo da shvatimo da su i žene i muškarci u Crnoj Gori dominantno u mikro i malom biznesu. Ono što ženama dodatno možemo da kažemo, otežava posao za rast je pristup kapital kao prvo. Većina žena prilikom pokretanja biznisa ne raspolaže svojom sopstvenom imovinom i to im otežava ne mogu da bez bijde kolateral. Još uvijek imamo tradicionalne obrazce gdje se većina žena odriče imovine u korist svojih muških srodnika. Tako da taj pristup kapitalu je otežan, a da bi preduzeće raslo mora da ima financijska sredstva. Druga stvar koja im negdje otežava je upravo taj izbor prihvatljivog ženskog zanimanja kao što je trgovina, obrazovanje. Jako malo ih imamo u nekim IT sektorima, građevini, a znamo da su to djelatnosti koje donose mnogi novac. Tako da moramo utjecati na žene da biraju zanimanja koja su ovaj visokostručna koja donose da kažem veće para. Treće, što otežava ženama ulazak u biznih je društveni kontekst. Jer mi još uvijek imamo situaciju da žene mnogo više čestvuju u neplaćenom radu kod kuće. Sve žene se u crnoj gori bave porodicom, bilo da se to brigom o djeci, brigom o starima, poslovima u kući i to je nešto što im otežava razvoj biznisa. To im negdje im je komformno da imaju neko mikro poduzeće gdje će im više vremena ostati da se bave upravo tim stvarima koje sam navela. Zatim tu je ovaj žene potpuno na drugačiji način se umrežavaju nego muškarci. Jer vi imate da su neformalne mreže mnogo veća podrška za rad i razvoj biznisa nego što su to formalni načina. I također, peta stvar koja ženama otežava razvoj biznisa je percepcija rizika. One su obazrivije teže ulaze u rizične poduhvate. A moramo reći i da ih investitori smatraju rizičnom kategorijom. Tako da to su nekih pet oslovnih faktora koji negdje i kod nas i u svijetu ženama ne dozvoljavaju da rastu brzin koje bi ona htjela. Jer nije nikad ovaj njima prepreka nije nedostatak ambicije nego prostveni kontekst koji im ne da se razvijen na pravi način.

SPEAKER_03 17:59

Ako govorimo o načina podrške, jedno ovo što ste pomeni kreditne linije. Weidimo da se kroz komunikaciju banaka koje promotivnim campanama, vidimo there postoje posebno linie za penso previsništvo. Now the banks are in the world in slug, that you can perception that banks have to category. What in one smile predstavlja pores and olakšicu način provestib to not discriminator prema ostalim preuzedima na tržištu jer neke olakšice znači da ih ne drugi ne dobivat. What on planu to znači kako ih provesti na način that to zaista bude fair i tržišno?

SPEAKER_05 18:59

Nažalost, nemamo povestih olakšica. A to je ono što objavljuju. To je ono što bi bilo neophodno uvesti. Neophodno bi bilo uvesti olakšice za žene makar u prvim godinama poslovanja i to je ono zašto se mreže preuzetnica, Prirodna komora, unija poslodavaca, mi u ministarstvu zalažemo. Jer ono što je evidentno, jako puno žena imamo u sivoj zoni koje kao dodatni posao pokreću u biznis sektoru. Računam da bi uvođenjem određenih poreznih olakšica u prvim godinama poslovanja privuklo žene da se registruju i da pređu u formalni sektor. Mi obezbiđujemo razne na nivou Crne gore, financijske podrške. Znamo da kreditno investicijni fond, sada razvojna banka, već duži niz godina daje kredite sa smanjenim kamatnim stopama za žene koje kreću u biznis. Također, veliki broj ministarstava kao što je naše Ministarstvo ekonomskog razvoja ima programske linije za žene gdje žene dobivaju bespovratna sredstva za razvoj biznisa i moramo reći da je u nekom prethodnom periodu, naprimjer radili smo izvještaj od 21 do 24 godine kada se završila prethodna strategija razvoja ženskog preuzetništva i baš su značajni podaci moram ih spomenuti investicijno razvojni fond je dodijelio ženam preko 65 milijuna kredita ministarstva su iz nacionalnog budžeta preko 3 milijuna dala za te četiri godine, a lokalne samouprave kao što sam rekla, oko 15 milijuna. I to su sve poticaji koji su jako značajni. Ali moram da navedeno i da planiramo taj dio financijske podrške dodatno da unaprijedimo i mislim da će osnivanje kreditnogarantnog fonda biti jako značajna karika u tom lancu osnaživanja ženskog preuzetništva. Kreditno garantni fond će davati garancije za one kredite za koje ne može da se obezbijedi kolateral, a znamo da su žene pravni korisnici takvih kredita. I ono što očekujemo da dodatno poboljša sektor financijske podrške je da je inicijativa V Finance Coda koju su pokrenuli centralna banka Crne Gore zajedno sa EBRDom, gdje su okupili regulatore i sve banke u Crnoj Gori u cilju podrške ženskom preuzetništva, gdje su se potpisivanjem kodeksa V Finance Koda banke obavezale da će u svojim kreditnim portfoljima imati više kredita odobrenim biznisima koji su u vlasništvu žena. Tako da su na rednom periodu nadamo još boljem sistemu, a nadamo se i u vođenju upravo onih poreznih olakšica koje bi navele žene da se registruju i da uđu u svijet biznisa na regularan način?

SPEAKER_03 23:06

Kada pogledamo podatke o ECD-a, vidimo u posljednjim izvještajima da je konstatovan napredak. Kada govorimo o svemu ovome, i sami ste na početku pomomenuli rast udjela kompanije u vlasništvu žena u ukupnom broju u tokom prethodnih dvadesetak godina. Međutim, da li nam sama ta brojka i da li nam to govori o jednom kako je dinamika tog rasta i kako možemo govoriti kada pogledamo brojke vidimo da je zabilježen rast. Da li je taj rast ono što se očekivalo i planiralo za recimo sada 2026. Da li se kada se počelo razmišljati o tome u ovom periodu očekivao ovaj stepen razvoja da kažem ili ipak mnogo sve ide mnogo sporije nego što se planiralo i očekivalo pa da vam kažem nešto.

SPEAKER_05 23:56

Prosto rast je takav kakav jeste. Mi imamo značajan rast malih i srednjih preduzeća u većinskom vlasništvu žena iako kad kažemo da su od dvije tetnaest porasle sa 15 posto na dvadeset posto nama se ne čini da je to dovoljan rast ali mi znamo da broj malih i srednjih preduzeća isto tako raste kao što raste i broj malih i srednjih poduzeća u vlasništvu žena ako posmatramo apsolutne brojeve sa nekih četiri hiljada preuzeća narasli smo za tih desetak godina na trinaest hiljada preuzeća u vlasništvu žena i to jest značajan rast. Ono što nam pokazuje OECD ov izvještaj, to je izvještaj koji se zove, SM i polesiji indeks za zemlje zapadnog Balkana i Tursku i to je mehanizam koji je OECD razvio da bi pratio napredak podrške malim i srednjim preuzećima u zemljama Zadnog Balkana i ovaj izvještaj nam prosto kaže da vidimo gdje smo mi u regionu i gdje smo mi u Europi. Ono što je značajno prvo taj izvještaj posmatra više tematskih blokova kao što su pristup financijama, preuzetničko učenje, žensko preuzetništvo. I ono što je značajno da u ovom posljednjem izvještaju koji je juč predstavljen u budvi. Crna gora je prepoznata da je u oblasti ženskog preuzetništva lig u regionu, ispred nas je samo Turska. Ovaj izvještaj posmatra u okviru ženskog preuzetništva tri bloka. Tu je planiranje politika, implementacija i monitoring i evaluacija. Za planiranje politika imamo čistu peticu, znači da postoji jak strateški okvir, da postoje programi. Ono što je bilo preporuka u prethodnom izvještaju da treba poboljšati implementaciju, ocjena koju smo dobili za implementaciju kaže da nam je tu najbolji rast. Što da kaže da su prepoznali da imamo značajne programe podrške, da je ostvarena ciljana podrška, da je ostvareno povećanje. Onaj dio gdje nam je da kažem slabiji rast, a to ali je opet rast, to je u tematskom bloku monitoring i evaluacija. I to nam daje preporuku da moramo bolje da razdvojimo rodno razvrstane podatke, da imamo točno da mjerimo efekte preuzetih programa i podrški. Naravno, nadamo se da će i ova inicijativa vifinance koda koju sam pomomenula, a koja je bankama naložila da moraju sve kredite da razvrstaju po polu. Računamo da će nam i ovaj dio monitoring i evoluacija u nekom narednom periodu porasti malo više, ali je vrlo značajno i to su dobre vijesti, danas o ECD na samom ulasku u EU prepoznaje kao lidera koji je prepoznao značaj ženskog preuzetništva i napravio programe podrške, ciljane koje razvijaju na pravi način žensko preuzetništva.

SPEAKER_03 27:55

Sada pošto ste spomenuli da smo visoko ocijenjeni posebno najbolji u od zemalja regiona u smislu strategija planiranja i dokumentacije, odnosno regulatornog okvira. Koliko zapravo taj, ako su stvoreni svi preduslovi za to, dakle, institucije su zapravo pokazale jedan proaktivan pristup. Gdje se gubi da kažemo, od tih strategija i od dokumentacije preduslova do onoga što vidimo u praksi iako se to bilježi rast. Gdje je koja je najspornija tačka da kažemo u implementaciji u primjeni u praksi svega onoga što u regulatornom okviru već postoji na tom planu.

SPEAKER_05 28:35

Mislim da je tu osnovna prepreka kultura i društveni kontekst. Ono što sam pomenula angažovanje žena u sferi kućnih obaveza i brige o djeci starima još uvijek ne postoji podjela posla kakva bi trebala da postoji. Ne postoji ne postoje adekvatni ni servi podrške. Nema dovoljno posebno ovdje u podgorici, dovoljno vrtića, cjelodnevnih boravaka za djecu školskog uzrasta, nema smještaja za stare osobe. To je nešto što moramo da razvijamo. Onda taj nekakav društveni kontekst gdje i izostanak podrške okoline i porodice. Ja moram da kažem da smo za ovaj period od 20 godina imali značajna istraživanja i analize i upitnike gdje nam je većina žena rekla da im je mnogo teže obezbijediti podršku porodice i okoline nego pronaći financijska sredstva za pokretanje biznisa. Svi kažu, a što će ti to? Prosto mi nismo podržavajuća okolina. Zbog toga jako puno radimo na osvješćivanju žena. Asocija poslovnih žena, udruženje preuzetnica. U Crnoj Gori jako puno rade na promociji uspješnih priča. Jer što više imamo žena koje su pokrenule uspješne biznise, koji realizuju određene projekte. Stvaramo rol modele na koji mogu da se ugledaju neke druge djevojčice. Meni je strašno interesantno i to volim da po mene postoji priča da je negdje za vrijeme Angele Merkel došla televizija u vrtiće u Njemačku i pitali su djevojčice šta žele da budu kad porastu. Većina je rekla kancelarke. A dječaka su pitali, on je rekao da želi da bude vojnik. A onda ga je novinarka upitala a ti ne želiš da budeš kancelar. On je odgovorio da ne, to je ženski posao. E moramo da shvatimo da je preuzetništvo ženski posao. Jednako kao muški.

SPEAKER_03 31:17

Imamo uspješnih primjera i vjerujem da će na tom planu svakako da se radi. Međutim, ono što vidimo o to prethodnih, evo da kažemo poslije posljednjih deset godina kada se tržište toliko globalizovalo da danas na globalnom tržištu sve jedno odakleste, dakle nije više preprekani lokacija s koje pristupate, umrežan je cijeli svijet u poslovnom smislu. Koliko je taj, da kažemo, talas digitalizacije i online poslovanja zapravo utjecao da se sve ovo promjeni jer danas vi ne morate toliko dočekate nacionalni regulatorni okvir. Tržište vam može biti bilo tko na svijetu, odnosno možete pronaći klijente, kupce, sadnike na bilo koji način, odnosno povezani smo tako. Koliko je to sve doprinijelo, kad ne govorim samo o podizanju svijesti i tome svemu jer onaj koji je želio i svakako to uradio, već koliko je doprinijelo rezultatima i koliko takve tendencije zapravo mijenjaju. I naravno da se dotaknemo i toga što je neka nova generacija preuzetnika, jer u svakom kontekstu evo i u ovoj priči od dvadeset godina od obnove nezavisnosti, cijela jedna generacija je stasila, dakle Gen Z generacija Z o kojoj sada govorimo kao jednoj nosjećoj generaciji, dakle vidimo da oni imaju neke drugačije obrasce ponašanja razmišljanja o preuzetništvu i vidimo da i oni to sve mijenjaju. Koliko sa jedne strane internet, online tržište, ali i nova generacija koju vidimo da posluje na drugačiji način, zapravo mijenjaju ove navike i da li nam ulivaju da kažemo povjerenje u smislu da će se sve ono što smo kao stvaranje regulatornog okvira stvorili zapravo stupiti na snagu na način na koji smo to željeli zamisliti, brže ili možda sporije nego što smo to očekivali.

SPEAKER_05 32:58

Pa sigurno brže, ali ovaj, iako postoje velike mogućnosti digitalizacije donijela, baš velike mogućnosti vi sada možete od kuće da osnujete firmu. Osnivanje digitalizovan potpuno. Preko Instagrama, Facebooka da prodajete proizvode preko određenih platformi koje postoje i crnoj gori isto. Proširite svoje usluge. Što se tiče samog žanskog preuzetništva, to nije utjecalo da ta preuzeća rastu i da se razvijaju. Ali ono što je interesantno, imamo sve više žena u IT sektoru i u tim da kažem djelatnostima koje mogu da rade preko interneta, da zarađuju, ali na tome još moramo da radimo. To je ono što sam rekla da moramo i dalje da utječemo na sektorsku raspodjelu preuzetništva.

SPEAKER_03 34:06

Sada, kao što sam rekla, vezano za noviji trend, odnosno šta prepoznajemo kod novije generacije preuzetnica, posebnih preuzetnika koliko se preuzetnika, koliko se tu mijenja da kažemo percepcije, to spomenuli ste te podatke, doduše bilo je ustavljeno i trenutkom i činjenicom da je na čelu države Njemačke žena u tom trenutku, odnosno jedan duži period je bila, međutim, uslovljeno je nekim obrascima ponašanja. Šta u neukupnom planu i što na crnogorskoj sceni mlađih preuzetnika možemo da vidimo koje trendove tu prepoznajemo i rekli ste da se stvari mijenjaju brže, da očekujemo da će se mijenjati, ali koliko je sam, koliko je to uslavljeno bilo jednim ukupnim trendom, da kažemo ono načinom na koji ta nova generacija razmišlja ili koliko je to produkt svih onih da kažemo, napora koji su postojali da se takva scena stvori.

SPEAKER_05 34:59

Pa ja mislim da je produkt i jednih i drugih napora. Jako je bitno stvoriti strateški okvir, jasne preporuke, stvoriti programe podrške. Ali ono što prepoznajem i što je jako značajno kod mladih ljudi da se oni bolje informišu, da prate programe, da apliciraju, da pronalaze načine kako da bolje prodaju svoj proizvod. Mi u Ministarst ekonomskog razvoja već skoro deset godina imamo program za unapređenje konkurentnosti privrede u okviru kojeg imamo određene programske linije za mala i srednja poduzeća gdje dobiju bespovratna sredstva. Značajno je da tam se sve više mladih žena javlja i ono što smo prepoznali da s obzirom da ne podržavamo trgovinu, ne podržavamo neke druge djelatnosti, da je sve više mladih žena u sektoru stručne naučne i tehničke djelatnosti. To nas negdje vodi upravo onome što želimo da ima što više žena u stem djelatnosti, u tim djelatnostima koji imaju veći potencijal za razvoj što su visoko stručne i čini mi se da se bilježi značajan rast. Naravno, ovaj to je ono što vidimo u neposrednom kontaktu sa preduzetnicima i preuzetnicama. Generalno razvojem smo zadovoljni iako ne ide onom brzinom i dinakmikom kojom bismo željeli. Tako da.

SPEAKER_03 36:56

U svakom slučaju postoji postoji značajni pomaci. I evo za kraj, koliko bi ukupno da kažemo tržište ako, recimo, ako bi se ovakvi program i obustavili ili ako bi se žene obeshrabili da dalje ulaze u biznis i da se na taj način poslovno osamostaljuju, koliko bi to utjecalo na ekonomski razvoj Crne Gore, odnosno koliko bi to bilo prijetnja, koliko bi to bila, koliko bi se ekonomska šteta stvorila ili da li bi ušti imalo efekta jer da li zapravo društvo prepoznaje značaj i ženskog preuzetništva u tom smislu i načina na koji institucije, odnosno ono što radite već godina, čine da se ta slika mijenja.

SPEAKER_05 37:40

Pa da vam kažem nešto. Ono što sam već rekla, žene čine preko 50% stanovništva Crne gore. Ako to 50% stanovništva nije ravnopravno zastupljeno i u politici i u ekonomiji prosto se država ne razvija onom dinamikom kako bi trebalo da se razvija. Jer ne možemo zanemariti 50% stanovništva jedne države. Posebno ako znamo da je to 50% stanovništva obrazovanije jer žene završavaju mnogo više fakultete, magistarske i doktorske studije nego muškarci. Taj trend je jači iz godine u godinu. Moramo žene uključiti moramo obezbijediti u slove. Moramo raditi na tome da podignemo svijest da se ne odriču imovine u korist svojih muških srodnika, da na taj način obezbije imovinu sutra kolateral za neku kreditnu podršku. Moramo stvoriti u slove da izdavanje porodice nije samo na ženskim leđima, nego da moramo podijeliti poslove u porodnici. Da moramo podržati žene da se umreže, da se razvijaju, da pokreću poslove. I tek kad sve to razvijemo, moći ćemo da računamo da Crna Gora ide pravim putem i da može da ekonomski raste kako treba.

SPEAKER_03 39:30

U svakom slučaju osnova postoji za neki budući rast. Institucije su ipak postavile temelje, a dalje naravno zavisi od dinamike i trendova koji su aktualni. Gospođe Šebek mnogala na porukama koje ste poslali i svemu onome što vjerujem da je slušaocima da kažemo na neki način dodatno pojasnilo sliku o tome zašto se žensko preduzetništvo kao takvo izdvaja zašto ne govorimo o posebnim industrijama, već ga klasifikujemo kao jednu cjelinu i vjerujem da će napori koji ulažete u radu u okviru ministarstva u godinama koje slijede zapravo pokazati još bolje brojke. Hvala vama poštovani slušaci na pažnju i uz preporuku da i dalje osnete u program radi.