GOST MIROSLAV LAJČAK 19.05.2026

Karijerni slovački diplomata, izaslanik EU za crnogorski referendum govori za Antenu M o dešavanjima koja su prethodila plebiscistu o nezavisnosti, formuli 55:45, neprijateljstvu koje unionisti do danas gaje prema njemu i Františeku Lipki, nepozivanju na državnu proslavu i utiscima sa Akademije u Nikšiću. Otkriva da li je čitao "Bijelu knjigu", komentariše pokušaje da se njegovo pominjanje u Epstinovim dokumentima iskoristi za kompromitaciju uloge koju je imao u referendumskom procesu, istrajavanje Beograda i unionista da je nezavisnost Crne Gore "pokradena". Analizira stanje u našoj državi nakon dvije decenije, činjenicu da su na vlasti dominantno nekadasnji protivnici nezavisnosti i odnos EU prema ovdašnjim zagovornicima vrijednosti koje su nespojive sa evropskim.

www.antenam.net

Transcript

SPEAKER_01 0:13

Dobar dan. 11.10 minuta počinje drugačija radi. Stavanik gospodin Miroslav Lajčak slovački i europski diplomat. Dobrodošli u naš studio i veliko hvala za odvojeno vrijeme u više nego usgustnotom rasporedu.

SPEAKER_02 0:34

Dobrad, hvala na pozivu. Ove mi je drago da smo odcono i govoriti i drago mi je da mogu da budem vaš gos.

SPEAKER_01 0:41

Ovo nam je treći intervju, prvi je bio u očih referendum, a drugi je bio dok ste bili visoki predstavnik u Bosni Hercegovini i ovaj treći nećemo se poigravati onim treća sreća nema potrebe treći kao redni broj i to je to imamo. Čini mi se dosta zanimljivih stvari, ja znam da vi imate i avion relativno brzo nakon emisije zato da odmah pređemo na stvar. Znam da će odmah na početku insistiranja na prisjećanje izgledati kao jedna vrsta liše, ali sve jedno jer prosto nije to spomenarska neka dimenzija ovo što ću vas pitati već prisjećanje na nešto jako važno, jako zanimljivo što se dešavalo i poslužit će nam vjerujem kao dobar flagbor za nastavak razgovora. Zato vas pitam 20 godina kasnije kakav osjećaj generalno kod vas izaziva pominjanje ili ovakav jedan događaj po svećen održavanju referenduma nakon samo odvila državnost.

SPEAKER_02 1:56

Ja mislim da 20 godšnica je upravo dobra prilika za sjećanje no normalno nemamo toliko vremena da se sjećamo, ali sad je to vrijeme i ja moram da kažem da ja imam jako pozitivna prijatna sjećanja na to na taj čitav proces i ja to doživljam kao jedan od vrhunaca moje diplomatske karijere kad me je Javier Solana imenovao svojim lčnim predstavnikom za organizaciju uz provođenje referenduma, on mi je rekao mene ne interesuje rezultat ali ja tražim od tebe da je proces kredibilan i da nitko ne može da ga stavi pod sumnju. Znači to je bio moje, to je bilo moje instrukcija i ja mislim da smo uspjeli u tome jer mislim izlaznost osamdeset šestpet je dala ogroman legitimitet i razlika od jedanaest od sto je isto jasne jasno i nije dala nije dala da ne dozvoljava itko da ozbiljno to da ospori tako da ja mislim da svi koji su bili dio tog procesa mogu da budu ponosni i posebno ako gledamo na to što se dešava u regionu i u svetu zadnjih dvadeset godina a i šta se prije toga dešava. I to znači mislim da je očigledno da smo svi zajedno uspori da uradimo nešto izuzetno.

SPEAKER_01 3:15

Super, moram priznati da sam se malo ustezao podsjećajući se ja na vašu biografiju, dakle, bili ste ambasador, bili ste šef diplomatije, bili ste predsjednik Generalne skupštine Ujedinih Nacija, bili ste visoki predstavnik u beiha ustezao sam se da kažem da bi taj angažman, uloga izaslanike EU za referendum u Crnoj Gori mogla biti i u takvoj konkurenciji posebna, zato to nisam rekao ali mi je drago da ste vi na neki način to moje osjećanje potvornika.

SPEAKER_02 3:52

Moram da vam kažem jednu zanimljivu stvar. Kad me ljudi predstavljaju na različitim formama i govore o svemu tome što sam radio, oni obično ne upominju referendum u Crnoj Gori. Iako ja to doživam stvarno kao jednu od najvažnijih momenata moje karijere, a odgovor je da, moj odgovor je da je to sve prošlo toliko mirno, glatko da se to doživa kao da nešto automatski da ne treba uopće da pričamo o tome, a pri tome mi znamo da je mogu da se.

SPEAKER_01 4:21

Super da je tako, ali ejemmo sada još pri tomu važno što nisam sam spomenuo, vi ste pet godina bili moderator na relaciji Beograd Priština.

SPEAKER_02 4:31

I deset godina ministru i vanskih poslova možda. Da, u dva ili u više. Tehnički u četiri, ali da, jer u polovini mandata smo imali imenovani, znači dva puna mandata, a jedan polovina mandata. Tako da, ali evo super.

SPEAKER_01 4:48

E sad ovaj. Da li je sve proš, zbog toga i lijepo da nismo ponečem ošem postali vijest u svijetu i stranim medijima. Je li bilo u tom predreferendumskom periodu nekog problematičnog momenta ili uopće postoji ili neki moment koga se po nečemu sjećate više od ostalih koji vam se urez za upaće od drugih.

SPEAKER_02 5:21

Pa bilo je puno problematičnih momenata naravno jer su bili potpuno različita očekivanja stranaka koji su bili za nezavisnost i stranaka politički koji su bili protiv toga i nije bilo dijaloga između njih. Tako da ta situacija na početku moje misije u decembru dvije tisuće pet nije bila jednostavna i još da kažem da ustvari ja sam posli imenovanja imao samo jedan zvanični dokument a to je bilo mišljenje Venecijanske komisije koje je bilo vrlo, nije bilo baš od pomoći jer po tom ključnom pitanju granice za validnost referendum reklo da postojeći zakon Crne Gore je u skladu sa europskim standardima, međutim obzirom na ozbiljnost teme možda bi bilo dobro da se promeni, tako da znači jedna opcija rekla sve u redu, druga mora da se mijenja. Ali to što je za mene najpozitivnije je da smo uspjeli da stvorim jedan inkluzivan proces, da su stranke, znači gotovo sve se saglasile, ne sve, ali većina saglasi da učestvu u tom procesu, da su se svrstali u dve opcije i onda da smo dogovarali da smo dogovarali pravila tog procesa. Pa dogovorili smo se da treba da napravimo poseban zakon, lex specialis, i mi smo išli od najmanje kontroverznijih pitanja tehničkih itede i ostavili smo ova najosjetljivija, to je granica, znači procenat i samo pitanje za kraj. I ja sam vidio tada da kad smo došli do tih pitanja već su moji partneri, političari vidjeli da oni ustvari mogu da se dogovaraju, već imaju neki produkt koji je njihov i nisu želi to da izgubiti. Tako da smo mogli, da smo počeli od najtežih. Ne, ne bi ne bismo došli. Tako da. Mislim to je bilo pozitivno iskustvo i drugo, moram da stvarno izrazim moju zahvalnost i liderima ova bloka, znači gospodin Milo Čukanović i gospodin Predrag Bulatović koji su vodili jednu vrlo oštru kampanju za svoju političku opciju ali uvijek kad smo došli do problema, ja sam se sastao ili sa jednim ili sa drugim, objasnio sam kakva je situacija, oni su jedan i drugi pokazali mudrost i zrelost da ne dozvole da izgubimo taj proces, da su vjerovali da je to objektivan fer proces i tako je ostalo do kraja. Znači to je jedno vrlo, vrlo pozitivno sjećanje. Možete da se sjetite kad je dvadeset jedan godjeće objavljen rezultat s kim ste se prvo čuli koga ste vi pozvali ili tko je pozvao vas prvi rezultat nije objavljen dvadeset jedan dobro ali su rezultati znali već oko deset i nešto nezvani to je bio najkritičniji moment da je počelo slavljanje u centrali opcije za nezavisnost prije nego što su se znali rezultati i tada me je i pozvao gospodin Blatović i rekao meni su tu skupili hiljade ljudi tražio od mene dve stvari, prvo da dođem i da ih smirim, a drugo da zaustavim ovo slavljenje jer ono je moglo da rezultuje u neke nasilje. Tada znam da moja pratnja rekla da oni su protiv toga da tamo idem, da ima previše ljudi, ja sam rekao moram, došao sam tamo i ljudi su se smirili. A onda sam išao u centralu depres i rekao sam gospodin ⁇ ukanoviću da je ovo vrlo opasno, nemamo rezultate i treba da sačekamo rezultate i zamolio sam da iskoristi on svoj utjecaj da to smri i da to zaustavi i tu mislim da je to on uradio u mjeri u kojoj je to bilo moguće i tada to je bio najkritičniji moment i drago mi je da nije došlo do nikakvih nasilnosti i onda rezultate smo saznali tek sljedeće jutro i ja naravno kao prvo sam nazvao Havera Solanu da ga informisem, a onda sam ponovno išao u centralu jednu i drugu da vidim kakva je situacija i bila je. Mislim prihvaćeni su rezultati i na jednoj i na drugoj strani i imali smo vrlo korektan razgovor o sljedećim koracima, tako da to je bilo isto zrelo, tada kažem te neke primjedbe su došli tek kasnije jer mislim to je nekakve i samo prije toga što.

SPEAKER_01 10:27

Šta i dan na nas ne mogu kao tada, naravno da nije, ali da je prestalo da bude temačuvaj. Da je bila siva zona. Šta bi stvarno bilo? Iako ste vi tad govorili i svi su govorili nema sive zone ako je 40- ako je 54 ivedes devet nema nezavisnosti ali svima je jasno da bi to prevelika činjenica bila da bi se tek tako moglo preko.

SPEAKER_02 11:04

Prvo ja nisam pristolica ovog pristupa šta bi bilo da je bilo. Ali drugo, dobro. Drugo ja sam. Ali mi novinari volim, naravno. Tako da nastavljam, da ja sam tu preuzeo rizik na sebe i bilo je političara koji su rekli ti si mrtav čovjek ako, ja znam da bi ja bio kriv. Moji stav tada je bio i taj stav mogu da ponovim ako bismo završili iznad pedeset ali ispod pedeset pet znači u pravnom legitimnom smislu referendum nije uspješan međutim politička poruka je toliko snažna da ne možemo da se pravimo da se ništa nije desilo i da onda bismo očekivali da se nekako preuredi odnos između Srbije i Crne Gore obzirom na to da većina od glasača se i izrazila za nezavisnost. Ali i ponovo vjerujem da bi političari u Crnoj Gori, ali u danom slučaju u Srbiji ne bi mogli da ignorišnu rezultat tog referenduma mislim tu političku poruku.

SPEAKER_01 12:16

Ali u pravnom smislu je bilo jasno rečeno pedeset pet još jedna je zanimljiva okolnost tih 55-45 suverenisti jako su pobjedili na referendumu nikad vam nisu oprostili tu formuli i uglavnom je vezuju za vas znam međutim dosta ljudi a facturish u Venecianskoj Komisji, a pri neki dan u jednom interview bivou Američke ambassador Montgomery nego yesti that je to njegova odluka byla.

SPEAKER_02 13:00

1955 is moja formula. Nisam you izmislio, ja sam doveo my team stručnjak is OEPSA, is Odira in Sovjet Europe, posmatačke missie EU. Ali posebno ovi ludzi is Odira, oni su imali detaljno poznavanje svih izbornih dotadašnjih izbornih procesa u Crnoj Gori i mi smo sedili satovima, mi smo razmišljali o različitim mogućnostima da stavite dva pitanja ili da idemo, mislim izbacili smo sve opcije koje bi mogli da se završe 51-49 jer to bi stvarno podijelilo društvo i onda smo radili projekciju i projekcija je pokazala da upravo na 55 to je ta crta g za jednu i za drugu opciju bi to trebalo da postignu rezultat koji još nikad nisu postigli ali koji nije nemogući što nije bio slučaj sa 54 ili sa 56 znači i zato su jedni i drugi prihvatili tu opciju da će biti izuzetno teško ali da je fer i da je teško i za jednu i za drugo. Znači mi smo za mojim timom došli do tog zaključka onda ja sam otišao u covane, sve sam mu objasnio detaljno i on je to prihvatio i dao mi zeleno svjetlo, onda sam doputov izbrisala ovdje i da sam to predstavio. Venecijanska komisija je u svom mišljenju rekla to da obzirom na značaj glasanja da bi političke stranke mogli da razmišljaju da ili da poviše nivo izlaznosti ili nivo potreban za uspjeh, znači nisu rekli koliko, ali bilo je to u tom članku 40 njihovog mišljenja. Za ambasadom Montgomerija čuo sam da je on to rekao, možda je to bilo njegovo mišljenje, nije došlo do mene do referenduma, moram da kažem. Ja ne isključujem da on je to mislio, ali mi smo stvarno sedili sa mojim kolegama, ja se sjećam, ja sam organiziran sastanak u Bratislavi tada i sedeli smo Codan i da smo stvarno na papirima računali da imamo formulu da je fer. I znači ako se jedni ili drugi žale na tu formu danas da su mislili da nije fer, onda ne bi ju prihvatili. Ali znali su da je teška, ali prihvatili su jer je bila teška iza drugu opciju. I mislim da to je bilo ključ. Ja sam tada i rekao recimo opciza za nezavisnost čim teže, čim lakše će to biti za vas sad, tim teže će biti nakon referenduma. Ali ako želite proces koji će biti međunarodno priznat, onda ne može da bude nikakva sumnja o tome da je to fer proces i to je bio u mom mandatu. I činjenica je da je pet stranih članica Sjeta bez vrijednosti odmah prihvatio rezultat, da je EU odmah prihvatila rezultat, da je Crna Gora odmah postala članica UNA itede to je sve bilo rezultat procesa. To da su svi međunarodni posmatračeli rekli da je proces bio objektivan i fer i to je za mene najvažnije.

SPEAKER_01 16:23

Na tu temu smo mi prije dvadeset godina jednom drugo ne rekli što smo misli, recimo danas, zanima me sad nešto drugo, puno je danas lag nije razgovarati na ovu temu definitivno. Vi ste 2006 već bili jako dobar poznavalac regione. Prije toga ste bili od 2001. do dvije tisuće pet ambasador u Beogradu i nerazidentno, rekao bih u Albaniji i Makedoniji jezik praktično govorite kao domicilni i to je sasvim sigurno bilo od velike pomoći, to je danas mnogim ambasadorima ne ambasadorima Slovačke i Češke, rekao bih što je jako dobro handicap, oni znaju jezik i zahvaljujući tome fenomenalno razumiju zemlju u kojoj su. Pa ipak, jeste li tada 2006 u cijelom tom procesu polugodišnjem koliko je vaš angažman trajeo očekivali da je Crna Gora tako mala a toliko komplikovana država odnosno društvo u ja mislim da nije bilo nekomplikovanih država na ovom području tada.

SPEAKER_02 17:46

I malo se plašim da je danas situacija još komplikovanija ne samo u Crnoj Gori ali i u regionu i u svijetu. Znači svaka zemlja je u nekom smislu komplikovana, ima svoje specifičnosti, međutim ponovo za mene je bilo izuzetno to da su se mogle političke snage ujedine, da se ujedine na procesu, na pravilima i da poštuju ta pravila. Znači to je bila jedna poruka, stvarno snažna, pozitivna poruka u svetu u tom smislu da mene to na godina nije bilo toliko komplikovana. Naravno pomoglo je to da ja sam tu službao kao ambasador da sam znao ne samo jezik ali istoriju i mentalitet, to je jako bitno i još je bilo vjerojatno svježe pogotovo tada.

SPEAKER_01 18:34

Sjećanja na 99 u na vrijeme bombardovanja vojno intervencija NATO-a kad je također politička elita Crne Gore pokazala zrost koja možda i nije bila tako očekivana. Ali tad su ⁇ ukanović i Bulatović jedna s drugog strane došli do nekog dogovora koji je sačuvalao crnogoral.

SPEAKER_02 18:57

Da, i još dodam jedan element, a to je ogroman autoritet EU u to vrijeme koji je naravno, ja sam tu došao kao izoslan EU i to da EU odavde, znači nije EUšla molba od afde that EU predvodi that proces, znači da su ljudi znali da EU is to, da EU prati thought and ponašanje actera i to je tada imalo isto pozitivan utjecaj na proces.

SPEAKER_01 19:37

Onda i na František Alipku imali suverenisti upravo zbog Formula 45-55. Od 21. Čini sa do danas ostali ne promjene u odnosu na 22. Unionisti that they sure postali jako, rekao bih još preciznije da vas nikako ne vole. I na kraju krajeva to se vidi počinjenici da vas, gospodine Lipku nisu pozvali na državnu zvaničnu proslu.

SPEAKER_02 20:20

Još jednom mislim da je dosta tipičan na ovom području da je uvijek sudja kriv. Nikad ne kažete. Drugo, sve objektivne činjenice pokazuju da je proces referenduma bio objektivan, fer, transparentan i u skladu sa domaćim propisima i europskom legislativom. To su rekli svi posmatrači. I to niko nije osporio nakon referenduma. Čak i predsjednik Srbije Boris Stadić došao vama brzo u posjetu da prizna rezultate referenduma. A to da posle onda se nekako u priči kaže da ne, možda nije trebao, to nisu činjenice. Za mene su ključne činjenice, činjenice govore jasno. A drugo, emocije, dobro, tu vi ste imati emotivni ljudi, imate svoje emocije. Za mene, kao što kažem su činjenice ključne. A što se poziva tiče, ja sam ponosan na taj proces. Ja prihvatam svaki poziv ili na komemoraciju, mislim na slavljenje ili na intervju jer mislim da je potrebno da se podsjete ljude o tome jer je to jedan moment na koji mogu svi akteri ponosni i ne želim da se upuštamo špekulacija.

SPEAKER_01 21:43

Dobili ste poziv za akademiju koja je održana Sinovću nikšiću. Kako ste reagovali na taj poziv i kako je bilo sinoviće, kakvi is, kako su vas dočekali?

SPEAKER_02 21:56

Kao što sam rekao, ja sam. prihvatio taj poziv jer je vezan za jedan izuzetan dio moje karijere i zato sam i došao. Bili su ljudi predstavnici političkih stranaka, akademije i bilo je vrlo dostojanstveno moram da kažem i ja sam iskoristio moj nastup ponovno da ocijenim to ponašanje, europsko ponašanje i političkih lidera i građana Crne Gore i ja mislim da stvarno da je bitno da ljudi čuju da je to nešto što je ušlo nekako širom sveta kao poruka jedne zrelosti ljudske i političke Crne Gore.

SPEAKER_01 22:43

Govili ste malo prije da razvojate emociji i činjenice. Činjenice koje ne idu u prilog regularnosti referenduma navodno su sakupljene u nešto što se zove biela knjiga, vjerujem da ste čuli za nju. Pretpostavljam da ste i vidjeli moguće čak i imali u rukama mene zanima da li ste možda i pročitali.

SPEAKER_02 23:12

Moj mandat, moj zadatak je da pripremim organizaciju referendumskog procesa, pravila. I na tome sam ja radio sa političkim strankama i mi smo, na rezultat našeg rada je bio taj poseban Zakon o referendumu, lex specialis koji za koji nije učenika. Nitko nije bio protiv partije. Znači to je bio rezultat toga da su ponovo političke stranke se složili sa time da je taj zakon objektivan. Onda poslije počela kampanja, a to već nije moj zadatak, tu su organizacije, tu je OEPs prije svega, Odir, međunarodni posmatrači. I oni su dali svoje mišljenje. Ponovo treba da poštujemo institucije koje imaju mandat. Tako da nije moje da ja procjenjujem, ja sam moj odradio moj dio posla, mislim ne ja, ali pomagao sam domaćim političarima da se dogovore, a ako postoje neke primjedbe, samorealizacija referenduma nije bila vaša nadležnost. Jer zato imamo organizacije koje se time bave i koje su se time bavili, imali smo ogroman broj domaćih i međunarodnih posatrača na referendumu, znate, tako da mislim, oni rade svoj posao, ja se u njihov posao ne mišljenja. Mislim, ja sam bio tu prisutan, ali moja glavna uloga je da se dogovorimo oko pravila i jesmo se dogovorili.

SPEAKER_01 24:44

Ne, ali vi sasvim sigurno znate da je Miroslav Majčak, a i František Klipka odavran sa gubitničke strane za nekoga tko će biti kriv na koga će se ljutiti i znate šta. Zato je ne, ne.

SPEAKER_02 25:02

Dobro mislim to je neki folklor lokalni. Činjenica je da ja imam vrlo korektan odnos sa svim političarima u Crnoj Gori, redovno se sastajemo, razgovaramo i svi kažu da me prepoznaju kao prijatel Crne Gore i to mi je drago. Ja imam odnos prema zemlji i imam poštovanje prema tim partnerima sa kojim sam radio koji su pokazali zrelost i odgovornost sa jedne i sa druge strane.

SPEAKER_01 25:31

E pa saduše uglavnom bi se moglo govoriti o medijima ali ne samo o njima i vaše pominjanje uimentima iskorišteno je za maltene još jedan novi talaz jačanje narativa da i to dokaz neregularnosti referenduma jesu stigli do vas ti odvjetci reagovanja.

SPEAKER_02 25:57

Međutim ne obraćam pažnju na to, referendum je bio u dvije tisuće šesto ja sam se upoznao sa tim čovjekom u dvije tisuće sedamnaest godini tako da teško može nekoga objaviti nešto što se desi jedanaest godina ne mislim ne ali mislim kako nešto što se desi jedanaest godina posle da može da utječe na to što se desilo ne treba ušteda da se bavimo tim spekulacijama naravno ne reći insistirati na tome niti je ova tema koja bi spajala ta dva događaja ali prostor da ostanemo samo za kratko na toj degresiji vi ste ostavkom na funkciju savjetnika premijera nakon toga pokazali odgovornost je li taj događaj na neki način bio pokazatelj naše nedovoljne opreznosti još uvijek ne iskustva sa nekim ljudima u Americi. Ja sam diplomata od carriere i zadatak diplomata is that traži kontakte, da traži ljude koji su uticajni, koji mogu da otvore vrata za njegovu zemlju, koji mogu da pomognu. Tai čovjek je absolutno bio jedan od tih. Ja sam u to vrijeme kad mi on bio predstavljen vidio da je stvarno njegove, da mu redovno dolaze najveća imena američke i svjetske politike i biznisa. Znači to je, znači u tom smislu to je bio jedan vrlo utjecajan kontakt. To što je izašlo u javnost posli njegove smrti, to je tamna neka strana njegove ličnosti za koju nisam znao i nisu znali niti koji danas pametuju. I ja sam dao ostavku na dužnost ustvari zbog toga jer ta moja pozicija savjetnika premijera se onda koristila za unutrašnju političku borbu za napade na premijera. Dakle ja sam rekao ja dajem ostavku ne zato da sam ja uradilo, uradio nešto loše jer nisam, ali da ne želim da je tu premijer plaća cenu za nešto što apsolutno nema veze sa njim. I premijer je isto to rekao da nisam ja uradio ništa loše i da mi se zahvalio da sam pokazao za reloj smudros u tom smislu da sam mislim nisam htio da je to dio unutrašnje politikog svaki.

SPEAKER_01 28:25

Racamo se napriču o referendumu i na jednu jako, jako važnu dimenziju u svim fazama, a to je uloga Beograda, odnosno Beograda prema crnoj Gori i u ovom konkretnom slučaju prema referendumu. Dakle, iz Beograde je uvijek na ovaj ili onaj način sa ove ili one adrese pothranjivan narativ o tome da je referendum pokraden. Toliko da ja bih rekao bez franha da ću pogriješiti ubjedljiva većina pristalica nezavisne Crne Gore nema trunk je dileme da sebe ograd do dan danas nije pomirio sa nezavisnošću crne gore.

SPEAKER_02 29:12

Ja ne djelim to mišljenje jer ponovo treba da razlikujem između zvaničnih stavova i nekih komentara sa strane. Prvo, tokom čitavog procesa referenduma ja sam redovno dolazio u Beograd i informirao sam Vladu Srbije o tome u kom pravcu proces ide, kakva su pravila itede. Znači oni su bili u tom smislu uključeni. Drugo, kao što sam rekao tadašnji predsjednik Boris Stadić je doputovao u zaništnom posjedu Crnoj Gori i priznao odmah. Treće, ja nisam.

SPEAKER_01 29:53

Znači, Vojslav koštunica ako mi dozvolite, je otišao sa CD-om na kojem je bilo stotine hiljada navodnih građana Crne gore za koje traži glas na referendumu.

SPEAKER_02 30:05

Da po tom pitanju se Venecijanska komisija izjasnila vrlo jasno i kategorično. Znači tu ja nisam imao prostor za spekulicanje, niti i tko drugi. Oni su tu rekli da je ravnost građana i u tome da ne može glasati i tamo i tamo. Znači tu je što se tiče procenata, tamo su namo ostavili prostor, ali što se tiče toga, tu nisam mogao da idem protiv i partneri su to prihvatili. Ali mislim ja nisam svjesan toga da bi Beograd zvanično nekako osporivao regularnost i legitimnost referenduma, to da je emotivno.

SPEAKER_01 30:52

Ne, ne, ja govorim kažem nakon i zato sam rekao u pitanju da se nikad nije pomirio sa rezultatom izbora što znači sa nezavisnošću Crne Gore izjave Aleksandra Vučića i posljednje i one i pretposljnje i one prije njih i ne samo njega.

SPEAKER_02 31:08

Ali ponovo da budem aferi ja sam pročitao taj članak predsjednika Vučića za borbu i tamo on apsolutno nedvosmisleno kategorično kaže da Srbija je uvijek prihvatala i prihvatala rezultate. Da ponovo ja vjerujem u činjenice, ja vjerujem u institucije i nisam ja čuo da u Beogradu da ozbiljni ljudi mislim ne priznaju regularnost, da emotivno imaju svoje mišljenje, to je njihovo pravo, ok, to je, ja mislim da je u interesu i Crne Gore i Srbije da imaju dobre odnose, vi ste dve jako bliske zemlje. Da, ali meni je bitno i na tome insistiram da je referendum dao dobru osnovu za građenje uzajnih odnosa. To je ključ. Da nije ostala trauma zbog toga da bi netko rekao da nije bilo sfera, nije bilo objektivno jer je bilo. To je to je ključ.

SPEAKER_01 32:18

Sad ne znam, u narednom odgovoru ćete morati ako želite odgoriti da kombinate činjenice i analize. Imate li osjeća ili dilujuci no bolje da globalne prilike već neko vrijeme idu na ruku velikodržavnim projektima čak i onim malim kakav je srpski svet.

SPEAKER_02 32:48

Ponovo ja ne želim da ulazim u spekulacije. Činjenica je da na globalnom nivu je ogromna nestabilnost, da je svski poredak koji bi uspostavljen nakon II svjetskog rata gotovo nefunkcionalan. Međunarodne organizacije, počevši sa organizacijom Ujedinjenih Nacija nisu ti koji imaju snagu da nekako prate i da brinu o tom poretku, da smo u nekom procesu formiranja nečeg drugog. Ali što se tiče Crne gore i ovog područja bivše Jugoslavije iz Balkana, ja mislim da tu je utjecaj EU toliko prisutan da nije moguće da bi se ulazilo u bilo kakve ideje mijenjanju granica itede Ipak vi ste tako da kažem prvo članica NATO, a drugo gotovo svake nedjelje u Bruxu, EU je prisutna tu tako da možda neki ljudi imaju neke snove, ali u suštini ili na osnovi činjenica ja ne vidim prostor za to. To što je realnost je Europska unija, europska budućnost.

SPEAKER_01 34:09

Znači ove godine bližavamo dvije decenije od obnove nezavisnosti. Devet godina smo već u NATO. Za dvije, tri, četiri godine ćemo biti inšalah članica EU. Jeste li očekivali da Crna Gora može to da postigne za, ako će reći kratko nego kratko vrijeme za ovo vrijeme.

SPEAKER_02 34:39

Pa činjenica je da od svih svojih strateških zadataka, Crna Gora je ispunila sve osim punopravnog članstva u EU. NATO je trajao, da i znam, bio sam nekako prisutan kao ministar vanjskih poslova u sve te debate itede Što se tiče EU, dvadeset godina je previše naravno, moglo i trebalo da bude ranije ali iskren da budem, EU nije bila spremna i EU je postala ponovo ozbiljna po pitanju proširenja i članstva bivše Jugoslavije u EU nakon dvadeset dva godine nakon izbjanja rata na ukrajini znači tek sad imamo taj trenutak a sad je ali unikalan historijski moment brisell to želi i taj moment treba da se iskoristi ako bi se upropastio nisam siguran kada i da li bi će biti novi trenutak tako da ali sad je stvarno mislim jedna izuzetna situacija kad Crna Gora želi da uđe u EU a EU želi Crna Gora da uđe. I treće, Crna Gora je doživljana, viđena kao zemlja koja nije problematična i koja ne predstavlja neki problem ili komplikacije za EU. I to je jako bitno jer taj proces ima svoje pravila, ali ima i stvari koje nisu definičane u pravilima, ali su jako važna u donošenju ovu kaza.

SPEAKER_01 36:10

Evo malo sad oko te dimenzije neproblematičnosti Crne gore kako ste i to nekolagano diplomatski formuli sali. Dakle već šest godina u Crnoj Gorini vlasti su dominantno su na vlasti politički subjekti koji su bili protiv obnove državnosti Crne Gore. Ali ne samo to, nego na terenu vrijednosti stvari stoje tako da se mora pomomenuti. Dakle, to su opet kažem ne sve nego dominantno, snage za koje je zapad do jučer bio trula civilizacija, za koje je NATO bio četvrti raj, koje su za Putina govorile da je njihov predsjednik koje i dan danas imaju čudan odnos prema antifašizmu, koje bez dileme slave ratne zločince, ne giraju crnogorski nacionalni identitet itede itede iz togla mnogi misle da je veliko pitanje je li Crna Gora više u opasnosti ili bliže EU kako vi vidite taj će još ok motrenja što bi rekli stariji federalisti.

SPEAKER_02 37:28

Sigurno nemam želju da sad ulazim u unutrašnju politiku Crne Gore, ali to što želim da naglasim je da prvo Vlada koja je danas, mislim na vlasti u Crnoj Gori je Vlada koja je rezultat demokratskih izbora. Znači izabrao je narod tu Vladu, ta koalicija ima većinu u parlamentu, znači sve u skladu sa pravilima. Drugo, da Vlada ima program koji jasno kaže da je integracija u EU strateški prioritet i da političari imaju svi neku svoju prošlost, ali ova zemlja ima snažnu podršku građana. Mislim trenutno je tu negdje sedamdeset pet posto građana Crne Gore želi da Crna Gora uđe u EU i mislim da političari su svjesni toga i da su isto tako svjesni toga da ako bi upropastili taj trenutak onda bi ušli u istoriju zapamčeni za to. Ja naravno, službao sam brisao zadnjih pet godina, sastav se redovno sa vašim političarima. Ja mislim da ti koji se bave europskom integracijom se time ozbiljno bave. Naravno ima tu primjedbi, ali zato je tu delegacija EU, zato je tu Europska komisija koja sve to prati i ponovo treba da razlikujemo između toga šta je zvanični stav, šta kažu političari koji imaju zvaničnu odgovornost i šta govore ljudi na lokalnom nivelu sa strane i zato ste i vi potrebni kao nezavisne medije da na to upozoravate. Ali sa gledista Bruxellesa Crna Gora je na dobrom putu da ispuni svoje obaveze, da ispuni sve uslove da završi taj proces i mislim da je bitno da svi koji vjeruju u Crnogoru i u njenu europsku budućnost da prate i da pazite da bi se ne skinula sa pravog puta je.

SPEAKER_01 39:38

Znate kako? Evo samo da se zadržimo na odnosu i ovim završamo intervju jer znam kakve su vaše obaveze, a upravo smo i na kraju intervija po problemskoj šembi kad imate javni servis koji je manje od ekspoziture radiotelevizije Srbije kad imate odnos prema rijetkim kritičkim medijima kakav imate ovdje, a on je brutalno neprijateljski itede itede onda ponekad pomislite da se zapravo u prethodnih 20 godina jeste promijenila Crna Gora, ali se još više na gore promijenila EU.

SPEAKER_02 40:22

Ne morate dokumentariti naravno vjerujem u EU, puno godina smo radio na tome da moja zemlja postane članica, puno godina sam radio u EU ili u ime EU, naravno EU se mijenja, današnja EU nije ista kao što je bila prije dvadeset godina, nije idealna, ali još uvijek ostaje to najbolje što možemo da imamo i kad kažemo možemo, to govorim i u mojo zemlji i u Slovačkoj je puno kritike na račun EU, ali ja tih kritičara pitam dobro daj mi alternativu jer postoji bolja alternativa. Znači bitno je da EU naravno pokaže da brine o interesima europskih građana, da donosi odluke koje su racionalne, više nego ideološke jer ima tih odluka. Ali što se vas tiče kao zemlje kandidata, vi tu imate godišnji izvještaj Europske komisije, što je kao rengenska slika i to je bitno, mislim druge zemlje to nemaju, znači to je jedan objektivan, objektivna analiza situacije i na osnovu toga mislim Europska komisija daje svoje preporuke državama članicama. Želim da kažem i to da nisu europske institucije koje završavaju taj proces, da taj proces završava dvadeset sedam država članica u kojim svi u svojim parlamentima treba da glasu za crnu goru tako da ako nešto prolazi u bruxellesu ne znači da će proći u hagu recimo zato je bitno da smo svi ozbiljni jer ovo je ozbiljan proces ali još jednom da ponovim nakon dvadeset godina imamo jedan unikalan historijski trenutak kada je EU je ponovo shvatila da je proširenje bitno za stabilizaciju ovog područja i za samu EU, da je Crna Gora najbolje pozicionirana u tom procesu i najdalje prošla, a ima apsolutno realnu šansu da završi taj proces pregovora u roku od godine dana otprilike i onda da uđe u proces ratifikacije i time će se stvarno završiti taj jedan ogroman epohalni historijski proces koji je počeo dvije tisuće šest godine i bez obzira na higadu primjedbi s ove ili one strane koje imamo rekao bih da svi ili gotovo svi u Crnoj Gori koji su u stanju da promisle što je državni interes žele da Crna Gora uđe u EU koliko god bili nezadovoljniji s sobom i EU dok postoji popravljati. Dobro je da imamo tu šanu. Znam koliko je to bilo za nas u Slovačkoj, da ne lutaš mislim geopolitički. Ali da netko ti kaže moraš da uradiš ovo ovo i da dobiješ članstvo u ekskluzivnom klubu i vi imate sad tu šansu, nemojte da ju propustiti.

SPEAKER_01 43:25

Da sam se ne rećimo. Dvadeset pitanja ne vjerujem da netko broj od početka, ali ja sam se malo igrao i simbolikom dvadeset pitanja po odom, dvadeset godina od dobnove crnogorske državnosti za četrdeset četiri minute intervija. Veliko da hvala bilo mi je zaista zadovoljstvo da nakon toliko vremena porazgovaramo o jednoj istorijskoj i lijepoj na kraju svih krajeva lijepoj stranici crnogorske historije jer obnova države je nešto najviše što može da uradi neka generacija, sve ostalo šta god bilo je, ispod toga.

SPEAKER_02 44:00

Još jednom čestitam, čestitam na procesu koji je stvarno ušao ne samo u istoriju ove zemlje, ali je jako dobro mislim primječen i prihvaćen i širom sveta i koji je dozvolio crnoj Gori da je danas tamo gdje jeste i da je na pragu ulaska u Europsku uniju.

SPEAKER_01 44:24

Bio to Miroslav Lajčak, slovački europski diplomata, deset godina šef slovačke diplomatije, ambasador te države u mnogo zemalja, predsjednik Generalne skupštine Ujedinjena, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, medijator na relaciji priština Beograd i ono po čemu je nama najvažniji izaslanik Europsije za referendum u crnoj gori 2006. Nemjajte frevencije, čitajte naš portal jer je to kao što znate najbolje za savršenu informisanost i mentalno zdravlje. Da je još najgora.

SPEAKER_00 45:19

Drugačija radiza.