Zoran Kokot: Zbog prezimena mi je propao transfer - (IN)Direkt 060

Spremite se za priču o čovjeku koji je, gdje god da je igrao, ostavljao je srce na terenu. Gost 60. epizode podcasta (IN)Direkt je Zoran Kokot, nekada klasni napadač, danas mladi trener čije vrijeme tek dolazi.

Rođen 28. juna 1985. u Sarajevu, Kokot je prve fudbalske korake napravio u OFK Kasindo čijim gašenjem prelazi u kadetsku selekciju FK Slavija, kluba kojem se vraćao kao da ga povezuje nevidljiva nit. Njegova borbenost i ustrajnost vodile su ga od Kanade, preko belgijskog KSK Beverena, pa sve do iranskog Mes Sarcheshmea i crnogorske Mladosti s kojom je osvojio titulu prvaka. Ipak, u Bosni i Hercegovini najjači trag ostavio je u Željezničaru, gdje je za samo jednu sezonu postao miljenik Grbavice, a u historiju kluba upisao se pogotkom u pobjedi protiv Ferencvárosa, kojom je Željo stigao do naredne runde kvalifikacija za Evropsku ligu i dvomeča sa Standard Liegeom.

- Igrati za Želju ne može svako. To je stvarno klub broj jedan u BiH i to svi znaju, htjeli priznati ili ne. Nosiš taj dres, taj ambijent doživiš i svojom igrom sam doživio priznanje iz prostog razloga. Za takve klubove se ne navija, oni se vole i oni su to prepoznali u meni. Debitovao sam protiv Olimpika sa dva gola i vidjeli su ljudi da ja nisam čovjek koji će povući nogu ili glavu u duelu. Ljudi to prepoznaju i ne možeš ti navijača puno prefarbati. Bez obzira što on neće puno o taktici pričati i ko gdje treba da se kreće, vide svi fudbal, kaže Kokot.

Na bh. terenima, nosio je i dresove Olimpika, Viteza, Zvijezde Gradačac i Travnika. Iza Kokotove impresivne statistike na terenu stoji nevjerovatna upornost i kada se činilo da je karijeru priveo kraju, ponovo je obukao kopačke te odlučio da zaigra za lokalni Famos Vojkovići sa kojim je izborio promociju u drugi rang bh. fudbala. Nastavio je raditi u klubu kao trener i pokazao da pravi zaljubljenici u fudbal rijetko kada kažu konačno zbogom voljenoj igri.

U najnovijoj epizodi (IN)Direkt podcasta, Kokot otkriva kako je, pore