Studije i univerziteti u Srbiji - advanced (B1.2-C1)

 U ovoj epizodi analiziramo kako izgledaju studentski dani u Srbiji i inostranstvu kroz naša dva potpuno različita iskustva. Razgovaramo o tome zašto studiranje nekome donosi uživanje i nova prijateljstva, dok drugima, poput studiranja prava na stranom jeziku, može izazvati stres i anksioznost. Takođe, razgovaramo i o svakodnevnoj rutini, predavanjima u amfiteatrima i izazovima sa kojima se suočavaju studenti koji se zbog fakulteta sele u nove gradove. Naš cilj je da vam približimo akademski život u Srbiji i pomognemo vam da razumete kulturne razlike u obrazovanju. 

If you want to listen to the longer version of this episode, read the transcript, have vocabulary lists and grammar exercises, consider becoming a member of the Unlock your Serbian community on Patreon.

Join our group calls taking place every Saturday at 5 pm CET by becoming a Patron: https://www.patreon.com/c/UnlockYourSerbian

Book a Serbian lesson with Jelena or Nevena on our website (unlockyourserbian.com)

Follow us on Instagram, TikTok, and YouTube!

Nevena (00:00) 

Zdravo svima, ja sam Nevena.
Hello everyone, I’m Nevena.

Jelena (00:01) 

Ja sam Jelena. 
I’m Jelena.

Nevena (00:02) 

I dobro došli u novu epizodu Unlock Your Serbian sa Jelenom i Nevenom. And welcome to a new episode of Unlock Your Serbian with Jelena and Nevena.

Jelena (00:08) 

Tako je, dobro došli u još jednu epizodu našeg podkasta i danas razgovaramo o studiranju i generalno studentskim danima kako je to kada smo mi student u Srbiji, ali takođe i u drugim državama Evrope. That’s right, welcome to another episode of our podcast and today we are talking about studying and generally about student days, what it's like when we are students in Serbia, but also in other European countries.

Nevena (00:25) 

U jednoj od naših prethodnih epizoda razgovarale smo o školama i naša prvobitna ideja je bila da pokrijemo i fakultete, dakle i studiranje u istoj epizodi, ali kao po običaju zapričale smo se i na kraju smo morale epizodu da prepolovimo, dakle, morale smo da podelimo epizodu u dva dela. I danas je definitivno taj drugi deo. I hajde da krenemo sa jednim važnim pitanjem, kada kažemo studiranje i studentski dani, šta je tvoja prva asociacija? Šta ti prvo pada na pamet? In one of our previous episodes we talked about schools and our original idea was to cover universities as well, so studying in the same episode, but as usual we got to talking and in the end we had to cut the episode in half, so, we had to divide the episode into two parts. And today is definitely that second part. And let's start with an important question, when we say studying and student days, what is your first association? What is the first thing that comes to mind?

Jelena (01:05) 

Stres, aksioznost, su neki pojmovi koji mi padaju na pamet. Ovo sad nije bilo mnogo pozitivno, naravno ima i pozitivnih stvari kada razmišljamo fakultetu, ali definitivno jedna od prvih stvari na koje pomislim je stres. Stress, anxiety, are some terms that come to mind. This now wasn't very positive, of course there are positive things when we think about university,

Transcript

SPEAKER_01 0:00

Zdravo svima. Ja sam nevena. Ja sam jelena. I dobrodošli u novu epizodu Unlock Your Serbien sa jelenom i nevenom.

SPEAKER_00 0:07

Tako je dobrodošli u još jednu epizodu našeg podcasta. I danas razgovaramo o studiranju i generalno studentskim danima. Kako je to kada smo mi studenti u Srbiji, ali također i u drugim državama Europe.

SPEAKER_01 0:25

U jednoj od naših prethodnih epizoda razgovarali smo o školama i naša prvitna ideja je bila da pokrimo i fakultet, dakle, i studiranje u istoj epizodi, ali kao po običaju zapričali smo se i na kraju smo morali epizodu da prepolovimo. Dakle, morali smo da podijel epizodu u dva dela. I danas je definitivno taj drugi dio. I hajde da krenemo sa jednim važnim pitanjem. Kada kažemo studiranje i studentski dani, šta je tvoja prva asocijacija? Šta ti prvo pada na pamet?

SPEAKER_00 1:05

Stres, ansioznost. Ustajanje rana u amfiteat. To su neki pojmovi koji mi padaju na pamet. Ovo sad nije bilo mnogo pozitivno, naravno ima i pozitivnih stvari kada razmišljamo o fakultetu, ali definitivno jedna od prvih stvari na koje pomislim je stres.

SPEAKER_01 1:29

Ovo je vrlo interesantno. Mislim da prva asocijacija definitivno zavisi od predmeta studija. Zato što moja prva asocijacija kad pomislim na fakultet je uživanje. Za sve koji ne znate, jelena i ja smo studirala dosta različite predmete. Dakle, ja sam studirala Grčku, odnosno novu Grčku filologiju, a jelena je studirala pravo. I samim time razumijete da su naši predmeti, da su naša predavanja i naše iskustvo izgledala dosta drugačije. Ali ja kada se sjećam svojih studentskih dana, dakle, studentskih dana na osnovnim studijama, imam samo pozitivna iskustva i mogu da kaže samo sve najbolje.

SPEAKER_00 2:15

To divno, ja mislim da ovo jeste poenta i mislim da se ovo desi kada studiraš nešto, što zaista želiš, da studiraš što zaista voliš. I ovo je potpuno normalna reakcija i veoma mi je drago što imaš ovo sećanje kada govoriš o fakultetu.

SPEAKER_01 2:35

Da, dakle, stresa je definitivno bilo. Kada su bili ispitni rokovi u pitanju, dakada je bio period gdje je trebalo da damo ispite kako to kažemo na srbskom jeziku. Zato što sam ja uglavnom sama sebi izazivala stres jer na Filološkom fakultetu je situacija malo specifična. Dakle, mi imamo po semestru, dakle u svakom semestru imamo sedam ili osam predmeta. I moja ideja je bila da posli svakog semestra dam svih sedam ili svih osam predmeta od jednom. I to je ono što mene izazivalo stres. Ali da ja nisam želela da sve završimo deset dana. To bi definitivno bilo manje stresno, ali opet ne bih ništa mejla.

SPEAKER_00 3:25

Treba samo da preciziramo da u Srabiji na fakultetu postoji nekoliko rokova. A rok je dakle period kada mi možemo da položimo neki ispit. I na fakultetu nema samo jedan rok, ima ih nekoliko. I ako sam ja dobro razumela, studenti mogu usoštini da biraju kada žele da polažu koji ispit, koji dakle predmet. I ovo što naveno govori da je ona u jednom roku htela da položi sve i da onda poslije slobodna, što ja razumem. Ali također znam da su fakulteti u srbi vrlo teški vrlo zahtjevni i da je ovo zaista vrlo teško da uredimo.

SPEAKER_01 4:09

Moramo samo da objasnim kako izgledaju rokovi i generalno kako izgleda studiranje u Srbiji zato što je ovo nešto što se razlikuje od zemlje do zemlje. Na primjer, kada sam se ja posle osnovnih studija preselila u grčku zbog master studija, shvatila sam da je broj rokova mnogo manji u Grčku nego u Srbiji. Tako da kod nas postoji šest rokova uglavnom. Na nekim fakultetima, na primjer, na pravnom fakultetu u Srbiji postoji više rokova. Ali to znači da imamo dva roka u januaru i u februaru zavisi kada počinje. I onda imamo dva roka u junnu i u julu i onda imamo još dva roka krajem avusta i početkom septembra. Opet varira zračan datum, ali to su otprilike periodi kada imamo rokove. Ali preje ko što uđimo u samo studiranje, na kraju naše epizode u školama smo rekli kako se upisuju srednje škole, kako se završavaju srednje škole itd. A šta je u srbi konkretno situacija kada želimo da upišemo jedan fakultet.

SPEAKER_00 5:34

Me, pa sada izgleda nevina i ja imamo mali nesporazum, tojest ne slažemo se šta točno treba da se radi posli srednje škole kada želimo da upišemo fakultet. Postoji mogućnost da se ovaj sistem malo promijenio od vremena kada sam ja završila školu i kada je završila školu. Ili ova razlika postoji zato što sam ja bila u jednoj bilingvalnoj gimnaziji gdje smo imali predmete koji su bili na srpskom i na francuskom jeziku, možda zbog toga postoji ova razlika, nisam sigurna. U svakom slučaju, sistem koji je kod mene bio jest da smo imali da pišemo jedan maturski rad. To je kao neki istraživački rad iz nekog predmeta koji mi izaberamo. I u drugoj polovini posljednje godine u srednjoj školi pišemo ovaj maturski rad. Na primjer, ja sam pisala amaturski rad iz francuskog absolutizma i pisala sam ga na francuskom jeziku i ovo je bila kombinacija istije i francuskog. I onda sam posli imala i odbranu ovog matorskog grada. Dakle, imala sam datum kada sam morala da dođem i da pričam o ovom istraživanju pred profesorima iz moje srednje škole. I tu su bila moja profesorka istije i dvije profesorke francuskog jezika. I imala samu iz ovog matirskog grada koja je ulazila u neki prosjek zaposle bodove, dakle poene koje nosimo iz škole škole da bismo upisali fakultet. I sada to nije gotovo. I pored tih poena i bodova koji imamo iz srednje škole, mi moramo da položimo i prijemni ispit za upis na neki određeni fakultet. Na primjer, ako želim da upišem pravni fakultet, moram da položem srpski jezik, istoriju i ustav. Ako želimo da upišemo neki drugi fakultet, položemo neke druge predmete koje ne znam zato što nisam upisila neki drugi facultet, ali uso ni ovaj point.

SPEAKER_01 7:42

Ovaj putem atruski rad. Ja sam bila u gimnaziji u standardnoj gimnaziji 13 u Biogrami koje je na barom brdu. Jednostavna. I generalno mi smo samo imali kontrolne zadatke ili nešto drugo što je trebalo da završimo, što je bilo standardno. Nije bilo drugačije na kraju četvrte godine u odnosu na kraju godine ili treće. Ali definitivno je trebalo da položemo prijemnije kada smo želili da upišemo neki fakultet. Konkretno u mom slučaju to su bili angleski i srpski jezik zato što sam ja htela da upišem filološki fakultet za princip jezik. I sada zavisi od fakulteta do fakulteta, ali ljudi koji su željeli da upišu, na primjer medicinu ili neki drugi fakultet kao, na primjer fakultet organizacije onih nauka, tada ljudi spremaju prijemni šest mjeseci, sedam, osam ili možda čak godinu dana. Zato što je konkurencija velika i zato što mnogi ljudi žele da idu na te fakultete. I zbog toga je priprema također jako bitna. Za mene konkretno, to nije bio problem zato što sam znala da engleski je luck i da samo srbski treba spremim. Ali ja sam krenula sa pripremama četiri dana prepočka prijemnog.

SPEAKER_00 9:23

Četiri dana preprijemnog ne zvuči uopće mnogo. I također znam mnogo ljudi koji su govorili da treba da sprememo ovi predmet. I na kraju su zapravo polagali prijemni za nekoliko fakulteta i onda kada nisu bili sigurni da li će proći na tom jednom od glavnih fakulteta gdje su htjeli, su veoma brzo morali da spreme prijemni ispit za još neke druge fakultete i imali tamo tako samo nekoliko dana za spremanje određenih predmeta. Kod men je situacija bilo malo drugačija zato što sam ja prvu godinu fakulteta upisivala u Francusku i ova procedura je bila drugačija zato što sam ja počela da konkursi za fakultete u januaru preko jedne institucije koje se uredu zove Francuski kulturni center i on šalju sve naše dokumente, sve naše papire s Francuskim fakultetima koje smo mi izabrali i onda se mi nadamo da će jedan od ovih fakulteta danas prihvati prema našim odstanama iz škole koje smo imali do tada, do januara kada smo slali. U isto vrijeme ja sam spremala prijemni za Pravni fakultet u Beogradu i polagala sam ove prijemni. Iskrno nećem se mnogo ove procedure i učenja za ove prijemni. Mislim da ja sam učila možda mesec dana ili mesec i pol tako nešto. I znam da sam spremila historiju, ali nju sam već dobro znala srpski i to sam već dobro znala. Najviše sam spremila taj Ustav koji nikada nisam učila pre toga u školi. Pa dobroustav je, dakle najvažniji dokument u bilo kojoci. Morali smo da učimo to se zove Ustav, ali učili smo uređenje, dakle, administraciju cijele Republike Srbije kako to izgleda. I to sam polagala, ali nikada nisam krenula na pravni fakultet u Beogradu zato što sam se upisala na pravni fakultet u Francuskoj i tu sam krenula u prvu godinu. I recimo, u Francuskoj oni uopće nemaju ovaj prijemni ispit, dakle, ne polažu neki ispit za određeni fakultet, nego samo gledaju njihove ocjene iz škole i onda po tome fakulteti rangiraju studente i odlučuju koga žele da prihvate, a koga ne.

SPEAKER_01 11:49

Također, nešto što je u Srbiji važno jest kada se studenti iz unutrašnjosti, kako kažemo, sele u Beograd ili u novisad. Šta znači unutrašnjost, jelena?

SPEAKER_00 12:03

Studenti iz unutrašnjosti su u suštini studenti samo koji nisu iz Beograda ili iz nekog drugog velikog grada koji ima uverzitet. Dakle, ako netko iz čatka, na primjer, dolazi da studira u Beograd, mi kažemo gdje on student iz unutrašnjosti ili ista stvar: ako neko iz nekog drugog grada ide da studira u novi sad, gdje je također ima univerzitet, to su studenti iz unutrašnjosti i za njih je u suštini najveći problem to što moraju da nađu smještaj i moraju da nađu gdje će živjeti u velikom gradu, gdje su došli da studiraju. Ja o ovome ne mogu mnogo da govorim opet zato što ovo nije bilo moje iskustvo. Ja znam da postoje studentski domovi i u Beogradu i u Novom Sadu za koje apliciraju ovi studenti i gdje mogu da žive. Druga opcija je opet iznajmljivanje stanova koje je često skupo, pa ljudi žive sa cima. Ali osim toga, ne znam kako izgleda iskustvo studenta in unutrašnjosti.

SPEAKER_01 13:07

Ja nisam morala se selecima z faculteta na osnovnim studijama. Ali sastavni ideo studiranja putovanje do fakulteta ili makar odložen na drugi kraj grada.

SPEAKER_00 13:32

Posso nalazi najveći broj fakulteta in Beogradu, who is the Prime Faculty. I was a very good idea, and I recommila that I was studying, I was studying an amphiteatrice to drug students, to sleep, and to very zanimljivo iskustvo. And počela, to nije bilo tak zanimljivo, but u svakom slučaju pre ovog početka sam baš bila uzbudena po ovom pitanju zato što stvarno jasno sve nešto novo. Ja sam imala iskustvo traženja stana u Francuskoj jer sam se oselila u grad i zemlju gdje nisam imala gdje da živim. Ovo je bilo prilično traumatično iskustvo, zato što ne znam kakva su vaša iskustva kada se radi o traženju stanova i u gradu gdje živite. I sad zamislite isto to samo tražite stan u gradu u kome nikada niste bili, nikada niste živjeli i sve to trebalo raditi online. Dakle, preko interneta 2015. godine kada naravno internet postoji, ali nije bio ono što je danas. Ovo je zaista bilo, vrlo teško, ali meni je bilo neophodno da nađem stan zbog vize koju sam morala da dobijem u Francuskoj ambasadi prije nego što sam uopće mogla da dođem da studira. I sjećam se da sam na kraju našla ovaj stan i zapravo dobila potvrdu od vlasnika stana da će mi izdeti stan četiri dana preje mog sastanka u francuskoj ambasadi za vizu. Ali do tada je to bio jedan veliki stres i razmišljala sam da li je moguće da neću otići, samo zato što nisam uspjela da nađem stan. Hvala Bogu, ovo se reješilo. Ali ovo je zapravo je bio jedan veliki stres za meni. Što se tiče studentskih domova, oni također ovdje postoje, ali ja nisam upala u njih. Dakle, nije me nijed studentski dom prihvatio zato što su mi rekli da su prednosti imali uvijek francuski i europski studenti, što ja nekako i razumem. Ali onda jednostavno nisam imala ovu opciju i morala sam da tražim stan sama, dakle kod privatnih vlasnika stanova.

SPEAKER_01 16:05

Slažem se, da. Ja sam imala slično iskustvo kada sam upisivala master studije ne osnovne, jer za osnovne studije sam ja zapravo ostala u stanu sa svojim roditeljima i ovo je iz tog razloga bilo lakše za mene, jer nisam imala takav stres. I rekla bih da je to doprinijelo generalno situaciji gdje ja mogu da uživam u novim znanjima, u novim iskustvima, u poznavanju prijatelja itede bih da je vjerojatno jedna od najboljih stvari na fakultetu ili u vezi studija to što prvi put upoznajemo zapravo ljude koji imaju neka specifična interesovanja slična našim.

SPEAKER_00 16:49

Da, to bi trebalo da bude tako. Ja nisam imala ovo iskustvo vjerojatno zato što mene pravo nije toliko interesovalo. Tojest, nisam znala šta je ovo. Interesovalo me da otkrijem šta je, ali nikada ga ranije nisam učila. Najbliže što sam učila pravo jest bila istorija. Nažalost, da sam studirala ono što sam zapravo htela, to bi vjerojatno bili jezici. U tom trenutku kada sam upisivala bi to vjerojatno bio francuski. Spletom nekih okolnosti, dakle, tako se desilo u mom životu da nisam upisala jezik, nego da sam upisala pravo. Ali sam uvijek zavidela. Dakle, bila sam ljubomorna na ljude koji su zapravo upisali fakultete o kojima su sanjali, za koje su zaista imali veoma specifično interesovanje. I mnogo mojih prijatelja jeste upisala ovakve fakultete. To su uglavnom Filološki fakulteti, tojest Filološki fakultet u Beogradu. I imam prijatelje koji su studirali književnost, imam prijatelje koji su studirali skandinavske jezike ili grčki jezik kao ti. I ovo je meni sve tako prelepo i žao mi je što ja nisam mogla da imam ovo iskustva.

SPEAKER_01 18:03

Ovaj jesu specifični fakulteti i rekla bih da mnogi ljudi koji završeni u filološkom fakultetu nisu ljudi koji su to htjeli, nego ljudi koji nisu imali možda neku drugu opciju. Jer, na primjer, kada upisujemo filološki fakultet, mi ne prijavljujemo odmah jezik koji želimo. Dakle, ne idemo odmah na katedru koju želimo, nego položemo opći prijemni koji su engleski i srpski jezik i posli biramo što želimo. Dakle, posli biramo jezik i sada je važno da obestimo i pojmove budget i samo financiranje. Na srbskim fakultetima svi studenti ili upadaju na budžet ili upadaju na samo financiranje. I reč upadati je reč koja je važna za fakultete zato što mi kažemo upao sam na ovaj fakultet, upao sam na onaj program itede I kada netko ima niži broj poena iz srednje škole, dakle na osnovu ocjena iz srednje škole, onda on nema toliko opcija kao nekog tko je imao bolje ocjene u smislu da će imati manje poena nezavisno od prijemnog. Dakle, prijemni na fakultetu nosi 60% ili 70%, a ocjene u škole nose 30 ili 40 posto. I kada se to sve ukombinuje i kada se to računa na kraju, gleda se tko je na budžetu a tko je na samo financiranju. I kao što i sama reč kaže, kada je netko na samo financiranju onda on plaća svoje studije. I to sada zavisi od fakulteta do fakulteta, ali uglavnom je cijena oko hiljada do hiljada byra.

SPEAKER_00 19:46

Definitive, budžet ili samo financiranje zavisi u suštini od našeg uspjeha. Da li smo imali dovoljno pojedin iz srednje škole i onda poslije da li smo dobro radili prijemnice, da bismo znali da li smo upali kao što najvećem na budžet ili na samo financiranje. Čula sam da je Architektonski fakultet jedan najskuplje, vjerojatno elektrotechnički, neki drugi su jeftiniji, ali kako godna velika cena za jednu porodicu, tako da je svima veľmi bitno imaju budget. We također htjeli da razgovaramo o svako dnevno rutini jednog studenta whoa, ja mislim različita od meni i kada nevena, zato što smo počeli ovu episod bio stress, and then rekla that I am some obstacles of faculty.

SPEAKER_01 20:52

I rekla bih da sam ja išla na sva predavanja čak i kada ona nisu bila obavezna. Ja sam uvijek išla na predavanja i sjećam se da sam imala i predavanje pet pola osam do deset. I ja sam išla uvijek na to predavanje. I bila sam jedna od troje ili četvero studenta koji su tamo sedeli u jednom amfiteatru. Ali meni je bilo zanimljivo i rekla bih da sam tada bila toliko željna znanja. Ja sam žele da naučim sve. Mene je sve bilo interesantno. Imala sam osjećaj da učim toliko toga korisnog što ću moći da koristim na poslu, što ću moći da koristim u svakodnevnom životu. I generalno uživala sam. Nije mi bio problem da ustanem ujutro šest, da idem na predavanje osam ili da čekam na pauzi između predavanja dva, tri, četiri sata jer smo mi izlazili na kafe, šetali smo se po kalamegdanu jer Filološki fakultet je ukrila. Mi smo hajla u ulici zapravo. I generalno, rekla bih da su naši dani bili opušteni, da smo učili novi jezik, da smo učili gramatiku, da smo čitali knjige ako je slušao sve naše epizode, zna da su knjige moja velika ljubav. Tako da, rekla bih da je ovo bio jedan idealni period za mene. Ali nažalost, pošto sam ja krenula da studiram u oktobru 2019. godine. Znači, da sam ja na početku drugog semestra prve godine doživjela koronu. I to je značilo da je polovina prve godine sela druga i polovina treće godine, dakle zapravo dvije godine ukupno su bilo propaštene. Dakle, mi smo studirali online i to je zaista bilo užasno, pogotovo kada je nešto tako praktično kao jezik u pitanju gram je potreban kontakt s ljudima, a ne da samo sedimo i slušamo profesora kako nešto priča preko ekrana.

SPEAKER_00 23:11

Meni je zaista žao da ovo čujem nevena. Mislim da se recimo u ovoj situaciji vidi va razliku u godinama koje imamo ti ja, zato što to uopće nije bilo moje iskustvo. Da, ja sam počela da studirajem 2015. i mene je korona uhvatila. Dakle, korona je bila samo na mojoj posljednjoj godini, to je master, dakle, to je mota godina studiranja. I samo ispiti zapravo mi smo uspjeli da završimo cijelu godinu. I u martu je trebalo da imamo ispiti jer smo kasnije imali praksu i onda su se ovi ispiti pomirili za maj mjesec i imali smo praksu na leto. Ali da, ovo sigurno nije prijetno kada nismo sa drugim ljudima i kada smo izolovni. I to sam ja vidjela samo tih posljednjih mjeseci studiranja da je zaista jedna loša situacija gdje nemamo jednostavno kontakt s niskim i mogu da zamisl da kad je u pitanju materija koja si ti studirala i jezik da je vrlo važno da zapravo budemo s ljudima.

SPEAKER_01 24:19

Ali kako bi ti rekla da su izgledali tvoji studentski dan? Da li si ti uživala u njima recimo u periodima kada nisi imala rokove ili je stres postojao svaki boži dan?

SPEAKER_00 24:32

Stres i postojao svaki boži dan. U Francuskoj ne postoji mnogo rokova kao u srabi. U Francuskoj imamo samo jedan rok. Jedan rok na kraju prvog semestra, dakle on u januaru, i jedan rok na kraju drugog semestra i on je u maju. I to je to. Mi nemamo opciju da biramo kada želimo da položimo koji ispit, što znači da mi u jednom roku imamo sve ispite iz jednog semestra. Ali u suštini svi ovi veliki ispiti imaju kako da kažem, imaju neke kontrolne cijelo semestra. Dakle, mi svake nedelje imamo predavanje u amfteatru sa profesorom, ali onda iz tih predmeta imamo također vežbe. Na ovim vežbama mi dobivamo ocjene. Ovežbe su obavezne i imamo ih svake nedjelje. I za svaku nedjelju moramo nešto da spremimo. U mojem slučaju su to bile disertacije na određenu temu ili komentare sudskih presuda. Ili zapravo praktični slučajevi. Ali za svaku nedjelju sam ja imala neki rad da pišem iz svakog od ovih predmeta i za ove radove smo dobijali ocjene. I iz tog razloga je ovo bio veliki stres za mene zato što zapravo se nikada nisam odmarala ili samo uživala u nekom predmetu ili studiranju, nego sam jednostavno od početka semestra svake nedjelje morala da spremam nešto i budem spremna da će profesor nešto da me pita, tj. asistent da će nešto da me pita i da ću ja za ovo da dobijem ocjenu. Ovaj bio veliki stres ne zato što ja nešto moram da spremam, nego zato što ja ništa nisam razumjela u suštini. Studirala sam na Francuskom od prve godine. Francuski sam pričala relativno dobro da ja mogu da se sporazumem u zemlji, dakle u državi sa ljudima, ali da studiram francuski novom jezik, moj nivo definitivno nije bio dovoljno dobar. I imala sam veliki problem i sa razumijevanjem i sa izražavanjem. I često su mi ljudi govorili, kada sam pisala disertacije, da otprilike razumiju što hoću da kažem, ali da to nije bilo dobro formulisano. Tako da iz tog razloga sam imala ovaj stres konstantno i mislim da sam postala opuštenija tek od treće godine kada sam počela stvarno dobro da govorim francuski jezik i u tom smislu da se sporazumijevam s ljudima i u smislu da mogu zapravo da se dobro pravno izražavam na francuskom jeziku bez nekog velikog napora ili velike muke. Tako da da, osvrštinu moje studiranje je bilo veoma stresno od početka do kraja. Nažalost, ovo vjerojatno ne bi bio slučaj da sam studirala u Srbiji, ali dobro, tako je ga.

SPEAKER_01 27:16

Ovo sveista strašno. I za ovo što si spomenula za kontrolni u Srbiji često za te mini ispite, da tako kažem, kažemo kolokvumi. Dakle, mi možemo u toku semestrat imamo jedan ili dva kolokvijuma i nekada čak profesori dozvoljavaju da ako položimo jedan i drugi ili koliko ih već ima, da ne idemo na ispit ili da ispit moramo da uradimo samo polovično ili tako nešto. Ali pretpostavljam da si na to mislila. I također si više puta spobijedila reč amfteatr koju sam želila da objasnimo zato što amfiteatar definitivno nije srpska reč, ali način na koji koristimo i mislim da je malo specifična. To je jedna hala u kojoj mi idemo na predavanja koja sluša mnogo studenta paralelno. Dakle, to je jedna velika hala i obično je polukružna. Dakle, postoje mjesta za sedanje kao u antičkim grčkim teatrima jel gdje su ljudi sedili okolo bine oko same pozornice i gledali predstavu. Tako i mi sedimo u našim amfiteatrima, ali u sredini gledamo profesora i njegov ekran ili gledamo šta on prikazuje na nekom projektoru itede. Ali da, generalno mi je jako žao što je tvoje iskustvo bilo tako loše kada pomisliš na to i da se odmah prosatiš samo strese i anksioznosti.

SPEAKER_00 29:11

Da, jednostavno to je bilo tako. Ja sam zapravo dugi period mislila da je svima ovo iskustvo isto i onda sam shvatila da ne ima ljudi koji zapravo uživaju u njihovom studiranju. Što ne znači da ja nisam valila to što sam studirala, mislim, bilo je meni to sve zanimljivo jer sam generalno uvijek valila da razumijem kako funkcionirati svet. U cijelom svijetu postoji neko pravo, postoje neki ugovori. Mi zapravo sve što radimo danas u svakodnevnom životu su neki ugovori. Mi kada odemo da kupimo hlebu u pekari, to je ugovor sa pecarom zato što smo nešto kupili. I bilo mi interesantno da shvatim kako je zapravo konstruisano naše društvo. Tako da ja sam to volila i volim i dan danas, zato što se i dan danas bavim pravom. Ali se ovaj ambijent u kome sam bila, je jednostavno bio stresan.

SPEAKER_01 30:06

A ukoliko želite da već bate ovaj novi vokabular i da razgovarate sa nama o vašim studijama, kako je vaše iskustvo izgledalo, možete da dočjetite na naše konverzacijske pozive koji se održavaju svake subote u 5 sati po centralnom europskom vremenu.

SPEAKER_00 30:25

Također, ako postanete naš član na Patreonu, imat ćete pristup i transkriptu u svake epizode, kao i vokabularu i gramatičkim vržbanjima koje mi pravimo za vas. Link je u opisu ove epizode i također na patreon.com slash unlock your subject. A mi sada nastavljamo našu konverzaciju u dužem dijelu ove epizode, koja je dostupna svim našim članovima na Patreonu. Mi se svakako čujemo sljedeće nedjelje u nekoj drugo epizodi.

SPEAKER_01 30:57

Čujemo se i hvala vam što ste naslušali. Ćao svima. Ćao čao.