Textbook srpski VS pravi srpski - beginner (A1-B1.1)

U ovoj epizodi pričamo o tome kako Srbi stvarno govore srpski jezik. U knjigama često učimo reči koje niko ne koristi, kao što je reč „onde“. Mi uvek kažemo „tamo“. Takođe, umesto „da li“, mi skoro uvek kažemo „je l’“. Na primer: „Je l’ hoćeš kafu?“.

Danas učimo i zanimljive izraze. Kada mislimo da nešto nije moguće, kažemo „malo sutra“. Ako ne želimo da nam neko kaže „hvala“, kažemo „taman posla“. Naučićete i smešne izraze o životinjama, kao što je „gleda kao tele u šarena vrata“ (kada je neko zbunjen).

If you want to listen to the longer version of this episode, read the transcript, have vocabulary lists and grammar exercises, consider becoming a member of the Unlock your Serbian community on Patreon.

Join our group calls taking place every Saturday at 5 pm CET by becoming a Patron: https://www.patreon.com/c/UnlockYourSerbian

Book a Serbian lesson with Jelena or Nevena on our website (unlockyourserbian.com)

Follow us on Instagram, TikTok, and YouTube!

Nevena (00:00) 

Zdravo svima, ja sam Nevena. 
Hello everyone, I’m Nevena.

Jelena (00:02) 

Ja sam Jelena. 
I’m Jelena.

Nevena (00:03) 

I dobro došli u novu epizodu Unlock Your Serbian sa Jelenom i Nevenom. And welcome to a new episode of Unlock Your Serbian with Jelena and Nevena.

Jelena (00:08) 

Tako je. Dobro došli u još jednu epizodu našeg podcasta i danas razgovaramo o srpskom jeziku. Razgovaramo kako učimo srpski jezik i kako Srbi stvarno pričaju srpski jezik. That's right. Welcome to another episode of our podcast and today we are talking about the Serbian language. We are talking about how we learn Serbian and how Serbs actually speak the Serbian language.

Nevena (00:27) 

Kada imamo časove srpskog jezika, mi često moramo da objasnimo nove reči. Dakle, mi moramo da kažemo šta nove reči znače i mi često vidimo reči koje Srbi ne koriste u svakodnevnom životu. Dakle, ne koriste kada razgovaraju sa prijateljima ili sa porodicom u Srbiji. Na primer, u knjigama često vidimo reč onde, a ne reč tamo. Tamo znači daleko od nas, dakle nešto što nije ovde, nešto što nije blizu. Ali u knjigama često piše onde. Mi retko koristimo reč onde. When we have Serbian language lessons, we often have to explain new words. So, we have to say what the new words mean, and we often see words that people in Serbian people don't use in everyday life. That is, they don't use them when talking with friends or family in Serbia. For example, in books we often see the word "onde" instead of "tamo". "Tamo" means far from us, so something that is not here, something that is not close. But in books, it often says "onde". We rarely use the word "onde".

Transcript

SPEAKER_00 0:00

Zdravo svima, ja sam nevena.

SPEAKER_01 0:02

Ja sam jelena i dobrodošli u novu epizodu Unlock your Serbien sa jelenom i nevenom.

SPEAKER_00 0:08

Tako je, dobrodošli u još jednu epizodu našeg podcasta i danas razgovaramo o srpskom jeziku. Razgovaramo kako učimo srpski jezik i kako srbi stvarno pričaju srpski jezik.

SPEAKER_01 0:27

Kada imamo časove srpskog jezika, mi često moramo da objasnimo nove reći. Dakle, mi moramo da kažemo šta nove reći znače i mi često vidimo reći koje Srbi ne koriste u svakodnevnom životu. Dakle, ne koriste kada razgovaraju sa prijateljima ili sa porodicom u Srbiji. Na primjer, u knjigama često vidimo reč onde, a ne reći tamo. Tamo znači daleko od nas, nešto što nije ovde, nešto što nije blizu. Ali u knjigama često piše onde. Mi redko koristimo reći onde.

SPEAKER_00 1:20

Tako je, mi uglavnom koristimo reći tamo. Također, kada učimo srpski i želimo da postavimo pitanje, dakle, želimo nešto da pitamo. Mi uvijek učimo da kažemo da li. Da li hoćeš da ideš na kafu. Da li si dobro, itd. Ali mi mnogo češće, dakle, mi više koristimo reći jel. I zato se kažu jel hoćeš da ideš na kafu ili jel si dobro.

SPEAKER_01 2:00

Da, ja mislim da ja skoro uvijek kažem jel i skoro nikad ne kažem da li.

SPEAKER_00 2:08

Ja također mnogo više koristim jel nego da li kada razgovaram sa srbima. Ali kada razgovaram sa mojim učenicima, ja uvijek koristim da li.

SPEAKER_01 2:22

I ja također kada čitamo tekstove i kada čitamo dijaloge u knjigama vidimo reći doviđenja? Doviđenja kažemo kada odlazimo, dakle kada se vraćamo kući. Međutim, u svakodnevnom životu, dakle kada Srbi razgovaraju sa srbima, ne koristi doviđenja uvek. Što mi također koristimo?

SPEAKER_00 2:56

Mi također koristimo reći prijetno. Možemo da kažemo prijetno naravno kada jedemo. Kada učemo zajedno i onda svi kažemo prijatno preje nego što počnemo da jedemo. Ali također koristimo reći prijetno kada hoćemo da kažemo doviđenja. Ćao. I zato često kažemo dviđenja, prijetno. Često kažemo i jednu i drugu reći.

SPEAKER_01 3:27

Također, u knjigama vidimo ujutro. Dakle, ujutro pijem kafu ujutro idem u teretanu itd. Ali mi češće, dakle, mi više koristimo ujutro.

SPEAKER_00 3:46

Možemo da kažemo i ujutro i ujutro. Ja, na primjer, više koristim ujutro, ali možete da kažete i jedno i drugo. I ujutro i ujutro.

SPEAKER_01 4:04

A jelena koja je razlika između zadnji i poslednji.

SPEAKER_00 4:11

Zadnji znači pozadji ili iza. Kada hoćemo fizički da kažemo gdje. Dakle, hoćemo da kažemo koja je lokacija, mi kažemo zadnji. To je dakle pozadi. A posljednje je suprotno od prvi. Dakle, posljednije nije pravi. Imamo prvi i na kraju je posljednji. Ovo je greška koju često prave srbi kada govore i često koriste zadnji posljednji kao sinonime.

SPEAKER_01 4:53

Da, na primjer, kažemo januar je prvi mesesec u godini, a decembar je posljedn u godini. Ali srbi greš i kažu na decembar je zadnji mjesec. Zadnji treba da koristimo kada na primjer, kažemo mi sedimo i za, dakle, mi sedimo na kraju ili mi smo na kraju, dakle, mi smo zadnji u redu ili zadnji u sobi itd.

SPEAKER_00 5:28

I sada želimo da razgovaramo o izrazima koje imamo na srpskom jeziku. Na primjer, mi kažemo malo sutra kada nešto nije moguće. Kada nema šanse da se nešto desi.

SPEAKER_01 5:46

Na primjer, kada želimo da kažemo da mi ne vjerujemo da je nešto istina ili da je nešto moguće. Dakle, mi želimo da kažemo ne, to nije moguće. Nema šanse da se to desi. Na primjer, da li misliš da ćemo završiti projekat danas, a malo sutra treba da radimo mnogo na ovom projektu. Dakle, nećemo završiti projekat danas, zato što moramo mnogo da radimo na njemu.

SPEAKER_00 6:27

Mi u istom kontekstu koristimo izraz kako da ne. Možemo da kažemo a malo sutra, kako da ne. Kako da ne također znači nema šanse, nemoguće.

SPEAKER_01 6:40

Još jedan lije izraz jest izraz taman posla. Također, možemo da kažemo taman posla sa drugačijim akcentom. Na primjer, kada netko kaže Hvala zato što si mi pomogao, mi kažemo posla sve je u redu. Dakle, mi želimo da kažemo ne treba da mi kažeš hvala, ja sam htio, ja sam želeo da uradim nešto za tebe i ne želim da ti meni kažeš hvala.

SPEAKER_00 7:19

Ili na primjer, kada mi pozovemo nekoga na kafu ili na večeru. I onda naš prijatelj hoće da plati račun umjesto nas. Dakle, oni ne želi da mi platimo račun nego on hoće da plati. I onda mi možemo da kažemo ne. Ja sam tebe zvao na kafu ili na večeru taman posla ja ću platiti račun. Dakle, nema šanse da ti platiš račun ja ću platiti.

SPEAKER_01 7:55

A ako ne razumete naše izraze i generalno vokabular koji mi koristimo u našim epizodama. Dođite na naš Patreon zato što tamo imamo transkripte na srpskom jeziku i na engleskom jeziku. Liste sa novim vokabularom, sa prijevodom na engleski i sa primerima i gramatičke veržbe gdje možete da većbate sa primerima iz naših epizoda. Također, na našem patreonu možete da slušate duže verzije svake epizode. Ako je epizoda ovdje 10 minuta na patreonu je epizoda 15 ili 20.

SPEAKER_00 8:41

Link je u opisu ove epizode i također na patreon.com slash unlock your Serbian. Mi sada nastavljamo naš razgovor u dužoj epizodi. Razgovarat ćemo također o izrazima u srpskom jeziku. A mi se svakako čujemo sljedeće nedjelje u nekoj novoj epizodi.

SPEAKER_01 9:08

Hvala vam što ste nas slušali i čujemo se ponovo sljedeće nedelje. Ćao svima! Ćao ćao.