Textbook srpski VS pravi srpski - advanced (B1.2-C1)

U ovoj epizodi analiziramo razlike između srpskog jezika koji učimo u knjigama za srpski kao strani i onoga što ćete zaista čuti na ulicama Beograda ili Novog Sada. Istražujemo zašto standardni udžbenici često sadrže zastarele reči ili neprirodne dijaloge, dok u stvarnom životu koristimo skraćenice poput „je l'“ umesto formalnog „da li“.

Posebno se fokusiramo na česte gramatičke greške koje prave i sami govornici srpskog jezika, kao što je mešanje reči „zadnji“ i „poslednji“ ili nepravilna upotreba potencijala. Takođe, razgovaramo o srpskim idiomima i slikovitim izrazima koji se ne mogu dobro prevesti. Objašnjavamo šta znači kada neko „gleda kao tele u šarena vrata“ ili zašto se „poklonu u zube ne gleda“.

If you want to listen to the longer version of this episode, read the transcript, have vocabulary lists and grammar exercises, consider becoming a member of the Unlock your Serbian community on Patreon.

Join our group calls taking place every Saturday at 5 pm CET by becoming a Patron: https://www.patreon.com/c/UnlockYourSerbian

Book a Serbian lesson with Jelena or Nevena on our website (unlockyourserbian.com)

Follow us on Instagram, TikTok, and YouTube!

Nevena (00:00) 

Zdravo svima, ja sam Nevena. 
Hello everyone, I am Nevena.

Jelena (00:01) 

Ja sam Jelena. 
I am Jelena.

Nevena (00:03) 

I dobro došli u novu epizodu Unlock Your Serbian sa Jelenom i Nevenom. And welcome to a new episode of Unlock Your Serbian with Jelena and Nevena.

Jelena (00:08) 

Tako je, dobro došli u još jednu epizodu našeg podkasta. Mi danas razgovaramo o tome kako učimo srpski i o tome kako Srbi zapravo govore srpski. That's right, welcome to another episode of our podcast. today we are talking about how we learn Serbian and how Serbs actually speak Serbian.

Nevena (00:23) 

Ovo je jedna tema koju su naši pratioci na Instagramu izglasali. Kada smo njih pitale koje teme su njima najzanimljivije, dobile smo malo drugačiji odgovor od naših članova na Patreonu. Bilo je interesantno što naši pratioci na Instagramu imaju potpuno drugačija interesovanja od naših članova na Patreonu koji su nam rekli da su njima najzanimljivije teme o mentalitetu u Srbiji, o životu u Srbiji i tako dalje. A na Instagramu nam je rečeno, dakle na Instagramu smo dobile odgovor da su jezičke teme zapravo najinteresantnije. Tako da danas razgovaramo o jeziku i želele smo da više posvetimo vremena tome kako mi predajemo srpski kada koristimo neku knjigu i kako zapravo govorimo srpski sa našim prijateljima u Srbiji. This is a topic that our Instagram followers elected. When we asked them which topics were most interesting to them, we got a slightly different answer from our Patreon members. It was interesting that our Instagram followers have completely different interests from our Patreon members, who told us that the most interesting topics for them are about the mentality in Serbia, life in Serbia, and so on. On Instagram, we were told—so, on Instagram, we got the answer that language topics are actually the most interesting. So today we are talking about language, and we wanted to devote more time to how we teach Serbian when using a certain book and how we actually speak Serbian wit

Transcript

SPEAKER_01 0:00

Zravo svima. Ja sam nevena. Ja sam jelena. I dobrodošli u novu epizodu Unlock Your Serbij sa jelenom i nevenom.

SPEAKER_00 0:08

Tako je dobrodošli u još jednu epizodu našeg podcasta. I mi danas razgovaramo o tome kako učimo srpski i o tome kako srbi zapravo govore srpski.

SPEAKER_01 0:21

Ovo je jedna tema koju su naši pratioci na Instagramu izglasali. Kada smo njih pitali koje teme su njima najzanimljivije, dobili smo malo drugačiji odgovor od naših članova na Patreonu. Bilo je interesantno, što naši pratioci na Instagramu imaju potpuno drugačija interesovanja od naših članova na Patreonu, koji su nam rekli da su njima najzanimljivije teme o mentalitetu u Srbiji, o životu u Srbiji itd. A na instagramu nam je rečeno: dakle na instagramu smo dobili odgovor da su jezičke teme zapravo najinteresantnije. Tako da danas razgovaramo o jeziku i želile smo da više posvetimo vremena tome kako mi predajemo srpski kada koristimo neku knjigu i kako zapravo govorimo srpski sa našim prijateljima u Srbiji.

SPEAKER_00 1:22

Ono što zna vjerojatno većina ljudi koja je učila srpski ili pokušava doući srpski kao strani jezik je da ne postoji jedna dobra knjiga za učenje srpskog jezika kao stranog. Mi to veoma dobro znamo kao nastavnici srpskog jezika i znamo da kombinujemo dvije, tri ili četiri knjige ili ponekad naše materijale zato što zaista ne postoji nekako ništa kompletno. I ponekad u ovim knjigama pronalazimo neke reći koje se apsolut ne koriste u govornom jeziku, ili barem ne u modernom govornom jeziku. Ili pronalazimo neke dijaloge, recimo koji su toliko izmišljeni, dakle, fiktivni, koje nitko u stvarnom životu ne bi nikada imao. I jedna od stvari koju smo mi prvo spomenule prije snimanje ove epizode jest da u knjigama stalno učimo kako da postavimo pitanje na skrpskom. I učimo da se pitanje postavlja sad da li. I kažem, da li si dobro, da li si išao na odmor itede. A i ovo je točno, ovo nije pogrešno, ali što mi mnogo češće koristimo od da li naven?

SPEAKER_01 2:42

Postoji druga upitna reći koja je skoro ista, i to je upit na reći jeli koja postaje jel zbog lakšeg i bržeg izgovora. I ja sam mnogo razmišljala o ovom pitanju. O ovoj upitnoj reči zato što jasno nikada ne koristim da li. Ja skoro uvijek koristim Jel. Jer imaš vremena danas, jel idemo na kafu sutra, jel znaš kakvo će biti vrijeme itd.

SPEAKER_00 3:15

Da, definitivno i istrno ne znam, točno da kažem u kojoj situaciji srbi baš koristi ovo reći da li osim kada želi da naglasi neko pitanje: dakle, da stvarno stave akcent na neko pitanje i da je ono važno. Ali osim toga, zaista najprirojnija reč kada želimo da postavimo pitanje je jel. I onda to bude jel si bio na otmu, jel si pio kafu, jel ćeš doći sutra itd.

SPEAKER_01 3:47

Još jedna reći koju smo spomenuli dok smo spremali ovu epizodu je reč koju Jena nije vidjela u knjigama za učenje svrhskog jezika, ali mene ovo reč mnogo nervira. Dakle, mnogo ne volim kada vidim ovu reći, zato što je zaista niko ne koristi u stvarnom govoru. To je reći onde. Reći onde je reč tamo. Jedini razlog zašto vjerujem da ljudi spominju reč onde kao suprotnu reč od ovdje jest zato što su slične i možda i lakše naučiti onde zato što je samo jedno slovo razlike u odnosu na reč ovdje. Ali u stvarnom govoru mi koristimo samo tamo. Hoćeš videmo tamo. Šta ima tamo? Da li je tamo dobra žurka itd.

SPEAKER_00 4:41

Definitivno, ja ovo reći nisam videla ni u jednoj knjiži, ali ovu reći možemo da čujemo kod starih generacija u srpskom jeziku. Dakle, moj deda, naprimjer koji ima 92 godine, ponekad kaže. Ponekad kaže onde. Ali zaista mlađi ljudi ispod 80 godina mislim da ne bi koristili ovu reći.

SPEAKER_01 5:07

Da, to sam i ja htela da spomenem. Možda ovo možemo da čujemo od stvarno starijih ljudi, ali osim toga, rekla bih da vam je suvišna. Dakle, nije vam potrebno ova reći. I još jedna reč koju sam čula od tebe da koristiš i ti si jedina osoba koje sam čula u stvarnom životu da koristi reći ujutro. Jer pre toga sam mislila da to piše samo u knjigama i da svi zapravo koristimo reč ujutru. Dakle, posljednje slovo promenimo u u. I to sam ja govorila svojim učenicima i dalje govorim svojim učenicima i kažem Ok, možete da kažete ujutro, ali bolje da kažete ujutro.

SPEAKER_00 5:52

Ne znam, kada sam počela da koristim ovu reč na ovaj način. Ne znam da li sam prije nego što sam predavala srpski jezik govorila ujutro ili ujutro. Ja se toga sada zaista nesjećem. Ali moja teorija jest da sam ja počela da koristim reći ujutro, zato što kada ovo objašnjava mojim učenicima, ja kažem da postoji reč jutro i postoji onda reći ujutro. I onda oni ne moraju da razmišljaju da li menenju posljednje slovo ili ne. I sada ovo ja koristim. Da li sam jedina osoba u kojoj koristio strani ne znam, ali svakako možete da kažete jedno drugo. I postoji još jedna reč koja se mnogo spominje u knjigama, posebno kada čitate neki dijalog, na primjer. Koju mi također koristimo u srpskom, ali možemo također da je za menimo, to je reći doviđenja. Dakle, svi znaju što znači doviđenja i mi naravno koristimo ovu reći, ali također koristimo reč prijatno. I ovo prijatno vjerojatno znate da je prvo značenje kada želimo nekome da kažemo prijetno za vrijeme jela za vrijeme ručka. I definitivno ovo se kaže kada jedemo, kažemo svima prijetno. Ali također, kada hoćemo da kažemo dježenja, mi ponekad zapravo samo kažemo prijetno ili kažemo doviđenja, prijetno.

SPEAKER_01 7:21

Da, da, da, da. Često koristimo oba u nekoj kombinaciji. I recimo, to sam primijetila kada sam bila mala da moja mama govori prijetno i da njo ljudi u prodavnicama, apotekama itede isto kažu prijetno. I meni je ovo zvučalo veoma čudno kada sam bila mala. Ali u nekom trenutku nisam primijetila kada. Počela sam i ja nesvrno da govorim prijetno doviđenja itede se ovo zaista uvuče pod kožu. Dakle, ovo zaista postane sastavni dio našeg govora, a to možda čak i ne primijetimo aktivno.

SPEAKER_00 8:06

Ja mislim da je definitivno ovo jedna od stvari koje i ne primijetimo. I da je primetimo kada nas neko pita ako nas čuje da kažemo diviđen je prijetno, onda nam kažu, ali ja sam mislio da je prijetno samo kada ručamo ili kada jedemo. Ali ne. Zapravo mi ovo veoma prirodno kažemo kada odlazimo, kada izlazimo iz neke prodavnice, na primjer. Kaže i dviđenja i prijatelj.

SPEAKER_01 8:32

Još nešto što se skoro nikada ne spominje u knjigama, a što je jako važno u govoru, rekla bih, jeste da mi zapravo ne koristimo prisvoje nezamjenice, dakle, ne koristimo mojov toliko često koliko ljudi to možda misle. Na primjer, ja kada bih razgovarala sa svojim prijateljima, ja ne bih rekla moja porodica dolazi kod mene, ja bih rekla porodica mi dolazi. Dakle, iskoristila bih dativ i lije zamjenice u dativu, dakle, mi, ti, nam itede umjesto prisvojnih zamjenica. I također, kada pitamo nekoga a kako ti je sestra. Dakle, ne pitamo kako je tvoja sestra, nego kako ti je sestra. Ovo tvoja, moja itede zvuči nekako isforsirano, dakle, zvuči kao da tu nešto nije baš najprirodnije.

SPEAKER_00 9:40

Ovo moja tvoja zapravo zvuči kao bukovalni prijevod sa engleskog ili nekog drugog jezika gdje se ove prisvoje zamjenice mnogo koriste nego u srpskom jeziku. Ali ovo je sada komplikovanano zato što ako netko počinje da uči srpski jezik, on naravno ne može prvo doući dativ. On mora da nauči prvo samo prisvoje zamjenice i onda je sasvim normalno da na početku priče na ovom nivu i da kaže na primjer, moja sestra dolazi kod mene. Ali kada kasnije naučimo dativ onda je dobro da razmišljamo da ne ostanemo na ovom nivu ličnih zamjenica, nego da ih promenimo i da kažemo: na primjer, kako ti je brat umjesto kako je tvoj brat. Dakle, evo sada kada sam rekla kako je tvoj brat, ovo sam zaista forcirala. Apsolutno nije prirodno.

SPEAKER_01 10:38

I kada smo kod nečeg forciranog u jednoj od naših prvih epizoda u kojima smo govorili o greškama koje Srbi prave kada govore srpski jezik, spomenuli smo nekoliko od ovih reći, ali vjerujem da je dobro da ih ponovimo zato što u svakodnevnom govoru ćete mnogo češće da čujete njih, nego pravilne reći, da tako kažemo. I konkretno ako slušate muziku ili ako volite gledate filmove itede skoro nikada nećete čuti pravilne reći, što je vjerojatno šteta. Ili smo možda mi samo previše u srpskom jeziku pa je za nas šteta ako srpski jezik nije pravilan. Ali svako treba ih prepoznati i tre da znate šta ljudi zapravo žele da kažu. Jedna od prvih reći koja mi pada na pamet je definitivno reći zadnji. Jer ako netko ne obraća pažnju na časovima i samo uči iz pesama ili uči iz razgovora sa prijateljima ili porodicom iz Srbije, vjerojatno će koristiti zadnji više nego posljednji. Je li na daju možda nam objasniš o čemu je razlika.

SPEAKER_00 12:04

Ovo je jedna greška koju sam ja mnogila prije nego što sam razgovarala o ovome sa nevenom. I ovo je istina. Ovo je nešto što mi učimo u školi, ali zaista u stvarnom govoru i u svakodnevnom govoru srbi mišaju zadnji i posljednji, to je nama apsolut isto. Ali zapravo gramatički nije isto zato što zadnji znači pozadji. Dakle, fizički kada želimo nešto da lociramo, gdje se nešto nalazi, to je dakle pozadi. I iz tog razloga, na primjer, možemo da kažemo zadnje sodište. Ako razgovaramo o sedištu u automobilu ili u nekakv prijevoznom sredstvu. A posljednje nije vezano za fizičku lokaciju, nego je zapravo suprotno od rije. Dakle, imamo nešto što je prvo i onda ono što je na samom kraju je posljednje. Dakle, nije isti kontekst kada koristimo ove dvije, zadnji i posljednje. Ali zaista, ako živite u srbiji ili često razgovarate sa srbima, vi da ćete, primijetit ćete da rijetko tko pravi ovu razliku.

SPEAKER_01 13:12

I razlog zašto spominjem pesme jeste zato što je rije zadnji mnogo kraće od reći posljednje i zbog toga je mnogše naći rimu. Dakle, kada želimo da pesma zvuči dobro, da se rimuje, lakše je uklopiti zadnji nego posljednji. I to je veoma često razlog zašto u pesmama možemo čestiti da čujem ovu reći.

SPEAKER_00 13:36

U pesmama možemo da čujemo sve i svašta. I ponekad red reći u rečenici je potpuno drugačiji u pesmama nego u stvarnom životu. Iako je srpski dosta fleksibilan u tom smislu da ako promenimo red reći, značenje se često ne mijenja, ali postoji neki red reči koji je nama prirodan i drugi red, reći koji je nama neprirodan kada govorimo u stvarnom životu. I u pesmama je često ovaj red reći promijenjen baš zbog grime kao i gramatika i akcent. I to sam primijetila isto kod nekih mojih učenika da su slušali pesme i onda akcentuju neku reći tako kako su jo čuli u pesmi, ali zapravo akcent je potpuno drugačiji.

SPEAKER_01 14:21

O ovome smo razgovarali također u jednoj od naših prvih epizoda o učenju jezika. Sada ne znam koliko ljudi koji su nas otkrili kasnije su imali želju da slušaju naše prve epizode. Ali generalno smo razgovarali o pesmama kao o načinu učenja jezika. I ja bih definitivno rekla da to nije za svakoga. Rekla bih da za ljude koji stvarno mnogo vole da slušaju muziku i kojima je to najljep način da budu okruženi jezikom je super rješen i definitivno mogu do uče reći. To sam vidjela kod nekih svojih učenika da im zaista pomaže. Ali opet s druge strane, ako nemate tu ljubav prema pasmama, rekla bih da nije najbolji način zato što gramatika često nije dobra, ili zato što redosljed reći je malo izmenjen, ili zato što se koriste neke reći koji u svakodnevnom govoru nikada nećete čuti nikada. Tako da rekla bih da je ovo vema individualno, ali da definitivno za učenje vokabulara koji se uvijek ponavlja, može da bude korisno.

SPEAKER_00 15:36

I postoji još jedna gramatička greška koju često čujemo u srbiji i kod srba, a to je kada govorimo o potencijalu. Potencijal je nešto neka želja. Irazavamo neku želju potencijalom, to je kada kažemo na primjer, ja bih htela. Ovdje imaju neki hipotetički moment između želje i neke hipoteze. E sada, ono što treba znamo u svrskom jeziku jest da je ovaj pomoćni glagol nije uvijek bih ili nije uvijek bi i on se menja. Dakle, mi kažemo, na primjer, ja bih htela ili ja bih želela. Ali onda kđemo do zamjenice mi, kažemo mi svi bit smo hteli. Igreška koju veoma često čujemo kod ljudi srbi jest da oni ne mijenjaju ovaj glagol i da on ostaje bi suda. I onda kažu ja bih htela, ti bih hteo mi bi hteli i tako da.

SPEAKER_01 16:48

Da, moramo da se koncentrišamo kada ho da kažemo zato što mi obraćamo pažnju na ovo mnogo kada učimo, kada predajemo i kada generalno koristimo srpski jezik, ali da, definitivno veoma često i čak bih rekla češće ćete čuti da ljudi govore, mi bi išli sada u resor. I ovo u glavi razmišljamo: ah, mi bi smo, mi bismo.

SPEAKER_00 17:16

Da, da, da, ovo je veoma pogrešno. Ne znam kako se ovo zapravo pojavilo u srpskom jeziku, zato što ovaj smo, nastavak smo ili barem mo, postoji u svim glavolima kada mi kažemo mi. I sad zašto su ljudi počeli da govore mi bi išli, ja zaista nemam objašnjenje.

SPEAKER_01 17:34

Možda zato što je u drugim oblicima oblik bi zastupljen. I zbog toga se vjerojatno i gubi ovo h u bih. Ali i o tome smo razgovarali da se srbi zapravo protive slovu h i da mi nismo veliki ljubitelji ovog slova. I to nas dovodi do sljedeće reći koja je zastupljena u knjigama, ali u svakodnevnom govoru je mnogo češće i to je reč hte. Dakle, pretpostavljam ako nas slušate na ovom nivou, vi definitivno znate reč hoću. I da je koristimo i u budućem vremenu itede. Ali ono što želimo da naglasimo jest da kada želimo da kažemo da nešto želimo mnogo čak će kažemo hoćemo. Dakle, hoćeš da idemo na kafu ili jel hoćeš da ideš na kafu, ja skoro nikada ne bih rekla želiš. Želiš je nekako formalnije možda u nekom smislu. A ovo hoću je nekako potpunjena reći. Na primjer jer hoćeš da idemo danas u restoran da hoću. Ili neću. Ovo je nekako potpuna rečenica i ovo će ti veoma često čuti decu da govore a hoću hoću, hoću ili ja neću, neću neću.

SPEAKER_00 19:06

Problem je to, što često kada ljudi uče srbski jezik, drugi ljudi, srbi im kažu da reći hoću, hoćeš ili neću nije ljubazna. Nije kulturna ili nije formalna. I pošto naravno nit ne želi da zvuči ne ljubazno, onda oni traže alternativu. Pronađu reći želim i onda koriste reći želim. Ali ona zapravo mnogo formalnija sada i onda ne postoji neki balans između hoću i želim. Zapravo ono što je najbolje jest da se ovdje koristi potencijal. Najlbaznije bi bilo da kažemo ja bih kafu, na primjer. Ili jel mogu da dobijem da preformulišemo ovu rečenicu da bi ona zvučala ljubaznije. Ali mislim da ona ne zvuči ljubaznije samo zato što koristimo rije želim, nego zapravo zvuči previše formalno i onda opet nije prirodno.

SPEAKER_01 20:04

Da, da, da, da, definitivno. Dakle, ovdje je potrebna jedna ravnoteža koju mislim da možete da steknete, ako više slušate ljude kako govore ako gledate YouTube itede. Mislim da ćete razviti taj osjećaj za zvanični govor i za manje zvanični govor koji postoji u svakodnevnom životu.

SPEAKER_00 20:29

I haljde sada da prijeđimo na izraze u srpskom jeziku. Vi vjerojatno znate da mi imamo veoma razvijenu maštru u srpskom jeziku. Dakle, zamišljamo svašta kada imamo sve srpske izraze. Dakle, oni su veoma originalni i često ako pokušamo da prevedemo na neki drugi jezik, ovo je definitivno nemoguća misija, ovi izrazi neće imati nikakvog smisla. I jedan od prvih izraza o kojima smo želili da razgovaramo jest izraz malo sutra. Šta nebena znači ja kažem a da baš malo sutra.

SPEAKER_01 21:12

Postoji jedna šala gdje je neko pokušava da prevedu na njemčki i ovo je bilo jako smješno. Zato što ovo ne može da funkcionirati ni na jednom drugom jeziku osim na srpskom. I ovo malo sutra često kombinujemo sa kako do ne. I ovo je veoma ironično. Ovo znači nema šanse. Dakle, nešto će se desiti malo sutra, dakle nikada. Ovo nema šanse da se desi. Naprimjer, kada kažemo, jel mislim da možemo ovo da završimo za dva sata o da malo sutra kako da ne.

SPEAKER_00 21:51

Malo sutra i kako da ne. Dakle, nema šanse. I također ovo kako da ne ima manje više isto značenje koje također Može da se prevede, ali često ih koristimo u kombinaciji.

SPEAKER_01 22:07

Gdje ljudi pokušavaju dobiti samo kako da ne. I to su uglavnom bili stranci koji su pravili šale oko toga kako je trebalo da shvati kako da ne. Ivo su zaista smješni.

SPEAKER_00 22:22

Da, ovo sam vidjela ja ili koji prevode. Ili malo sutra. Ili čak mi je smješno sad nam je sam opala napomet kada pokušamo na engleski da prevedemo grad Novi sad. Da, da, da, da, da.

SPEAKER_01 22:39

Ovo je isto stara šala kad kažemo the new now. Jer zaista tako pokušamo na taj način da objasnimo o ima on grada nema nikakvog smisla.

SPEAKER_00 22:51

Ijda da prećimo na sljedeći izraz o kojem smo htjeli da razgovaramo, a to je tan posla.

SPEAKER_01 22:58

Možda on treba drugačije da akcimo možda trebamo kažemo tamo posla.

SPEAKER_00 23:04

Da, da, možemo da kažemo i taman posla. Zapravo ove dvije reći kad su odvojene imaju također neko značenje. Ovo nije samo izraz. Dakle, imamo reći taman ili taman i posao pa onda posla ugenitivu vjerojatno. Kako bismo mogli da objasnimo o kojoj situaciji kažemo tanan posla?

SPEAKER_01 23:26

Kada želimo da kažemo da je nešto sigurno ili da se nešto podrazumeva da nema potrebe da razgovaramo o tome. Na primjer, kada smo u kafiću i mi smo pozvali nekoga dafu sa nama i taj netko želi da plati kafu i mi kažemo ne tamo posla ja ću da plati. To se ne dovodi u pitanje. Dakle, ne tre o tome da razgovaramo zato što svi znamo tko će platiti. Ja zato što sam ja pozvao na kafu.

SPEAKER_00 24:01

Tako, to je nešto što se podrazumijeva. I ja nekad ovu ovaj izraz razumem kao nikako. Isto kao nema šanse. Baš u tom kontekstu što si rekla ne tamo posla. Ili ne znam, na primjer, uradili smo nešto za nekoga i ta osoba nam se mnogo zahvaljuje ili hoće i da nam vrati tu uslugu, da nam nešto kupi itede. I da mi kažemo, ne, ne, ne, tamo posla, tamo posla kao nikako nemoj da radi to se za mene podrazumijeva.

SPEAKER_01 24:32

Rekla bih da je samo razlika u osjećaju između tan posla i malo sutra što tamo posla koristimo kad je nešto dobro. A malo sutra koristimo kad je nešto loše i kada želimo da pokažemo da ne vjerujemo da je nešto moguće.

SPEAKER_00 24:48

Tako je.

SPEAKER_01 24:49

A šta znači reći taman, samo tamo. Tamo je super reći. Tamo znači da je nešto sasvim kako treba. Dakle, da je nešto točno kako želimo ili točno kako smo hteli, zamišljali itede. I također možemo da koristimo kada na primjer želimo da kažemo da, izvijni ne mogu da dođem sada na kafu, doći ću za sat vremena i mi kažemo E, tamo i ja sam kasnila tman da se vidimo za pola sata da i ja imam vremena.

SPEAKER_00 25:27

Ako ovo je nešto što je perfektno, što je savršeno. Dakle, odgovara nam svima da to bude tako i onda koristimo reći tamo.

SPEAKER_01 25:37

Mislim, da imamo vremena možda za još dva izraza, a o ostalima koje smo zapisali možemo da razgovaramo u dužoj verziji ove epizode koja je dostupna svim našim članovima na Patreonu. Jelena kako bi opisala izraz Gleda ko tele ušarena vrata. Ovo je izraz o kojem smo razgovarali sa našim članovima na našim konverzacijskim pozivima. I ovo je zaista bilo jako smješno objasniti, ali je zaista nešto što koristimo vema često.

SPEAKER_00 26:14

Koristimo izraz da neko, dakle ovo koristimo za neku osobu. Neko gleda kao tele ušarena vrata kada je ta osoba zbunjena, kada ona ne zna šta se dešava. I sada treba da kažemo šta je tele. Dakle, tele je beba od krave, dakle, mala krava. I onda mi kažemo da to tele gleda u neka vrata koja je sušarena. Ja zapravo ne znam da dolazi ovaj izraz koji je poreklo ovog izraza, ali u suštini ako čujete da vam netko kaže ili da netko kaže za nekoga da gleda kao tele ušarena vrata, ili čak može da bude šta gledaš ko teleušarena vrata. Dakle, on vama govori da ste zbunjeni, da ništa ne razumete, dakle, da ste izgubljeni.

SPEAKER_01 27:00

Da, ovo je zaista izraz koju koristimo mnogo često i rekla bih da se možda češće koristi u nekom negativnom kontekstu zato što često ovo kažemo kada je neko skroz zbunja ili skroz izgubljen i nema ideju šta se dešava, i tada zapravo mi kažemo kod je ušarom vrata. I posljedn izraz za danas možemo dobestimo nešto što smo ti i ja zapravo iskoristili prepočka snimanja ove epizode, mi smo rekli da se epizodi u zube ne gleda. Za sve koji su naši članovi i koji su slušali dužu verziju pred prošle epizode našeg podcasta znaju da smo Jela i ja imala problem sa snimanjem zato što je postojala buka i kod mene i kod jelene u isto vrijeme. I mi smo jedva uspele zapravo da snimimo epizodu zato što smo morali da pravimo pauze, da čekamo da buka prođe, itede ali na kraju je epizoda ispala OK. Mi se nadamo da je ispala ok. I rekli smo dobro, nije važno, epizodi se u zubi ne gleda. Dakle, mi ne želimo da razgovaramo o lošim stvarima kada je nešto na kraju ispalo ok.

SPEAKER_00 28:22

Da, i ovo u suštini koristimo najviše ja mislim za poklon. Kada dobijemo neki poklon i ako nam se ne sviđa ovaj poklon ne bi trebalo da tražimo neke negativne stvari, nego kažemo poklonu se u zube negleda zato što je to već jedan znak pažnje u smislo je to uvijek dobro kada nam neko da neki poklon kada ima dobre namjere i onda kažemo poklonu se u zube negleda.

SPEAKER_01 28:49

Ovaj izraz je zapravo došao iz sveta životinja također, zato što se konjima gleda u zub. Kada se kupuju, na osnovu zuba mi znamo da li je konj u dobrom zdravlju ili ne. I kada recimo, netko dobije konja ne treba gleda u zub zato što je to poklon i zbog toga ne treba traži mane, ne treba traži negativne strane. Ali danas ovo koristimo i u drugim situacijama kada želimo da naglasimo da je važno samo da je nešto tu, da nešto postoji i da negativni aspekti nisu toliko bitni.

SPEAKER_00 29:33

Tako je, mi smo danas rekli mnogo stvari vezanih za srpski jezik. Govorili smo i o ovim figurativnim izrazima, a govorili smo i generalno o tome šta Srbi najviše koriste u svakodnevnom govoru. Sada smo došli do kraja naše epizode, u nastavku ćemo govoriti o još nekim izrazima koje smo pronašli i koji su zapravo veome interesantni.

SPEAKER_01 30:00

Ako dođete na naš Patreon, imate pristup i dužim verzijama svake epizode, ali i transkriptima na srpskom i na engleskom jeziku, gramatičkim vežbanima i listama sa vokabularom, kao i pristup Discord grupi u kojoj svaki dan razgovaramo na srpskom jeziku i većbamo srpski zajedno sa vama.

SPEAKER_00 30:22

Link je u opisu ove epizode i također na patreon.com slash unlock your servion. A mi se svakako čujemo sljedeće nedjelje u nekoj drugoj epizodi.

SPEAKER_01 30:33

Hvala vam što ste nas slušali do kraja i čujem se i sljedeće nedjelje. Ćao svima.