Kako govorimo o osećanjima u Srbiji - advanced (B1.2-C1)

U novoj epizodi podkasta razgovaramo o tome kako u Srbiji govorimo o osećanjima i kakav je naš stav prema emocijama. Kroz razgovor analiziramo specifičan vokabular poput reči sreća, tuga, razočaranje, ravnodušnost i bes.

Diskutujemo o tome zašto u srpskom mentalitetu pokazivanje emocija često nosi etiketu slabosti. Govorimo o „skretanju sa teme“ – situacije kada izbegavamo da pričamo o onome što nas pogađa, koristeći fraze poput „ma, biće sve dobro“ ili „ćuti, može i gore“. Pored negativnih aspekata, razgovaramo i o društvenim (od tračarenja do sujeverja da prevelika sreća može privući nesreću). 

If you want to listen to the longer version of this episode, read the transcript, have vocabulary lists and grammar exercises, consider becoming a member of the Unlock your Serbian community on Patreon.

Join our group calls taking place every Saturday at 5 pm CET by becoming a Patron: https://www.patreon.com/c/UnlockYourSerbian

Book a Serbian lesson with Jelena or Nevena on our website (unlockyourserbian.com)

Follow us on Instagram, TikTok, and YouTube!

Nevena (00:00) 

Zdravo svima, ja sam Nevena. 
Hello everyone, I’m Nevena.

Jelena (00:02) 

Ja sam Jelena. 
I’m Jelena.

Nevena (00:02) 

I dobro došli u novu epizodu Unlock Your Serbian sa Jelenom i Nevenom. And welcome to a new episode of Unlock Your Serbian with Jelena and Nevena.

Jelena (00:07) 

Tako je, dobro došli u još jednu epizodu našeg podkasta. I danas razgovaramo o tome kako u Srbiji govorimo o našim osećanjima, o našim emocijama i da li generalno govorimo o ovoj temi. That’s right, welcome to another episode of our podcast. And today we are talking about how we speak about our feelings and our emotions in Serbia and whether we generally speak about this topic at all.

Nevena (00:25) 

Ovo je jako zanimljiva tema i mislim da imamo svašta da kažemo, ali pre svega mislim da je ovo korisno zato što ćemo imati dosta korisnog vokabulara za razna osećanja. I, na primer, na mojim časovima srpskog jezika ja veoma često uvodim ovu temu veoma rano. Veoma rano želim da kažem svojim učenicima kako kažemo sreća, tuga, radoznalost, iznenađenje itd. Zato što mislim da su ovo reči koje se često čuju u svakom jednom govoru, a iz nekog razloga nikad ne postoje u knjigama. This is a very interesting topic and I think we have plenty to say, but above all, I think this is useful because we will have a lot of useful vocabulary for various feelings. For example, in my Serbian language classes, I very often introduce this topic very early on. I want to tell my students very early how we say happiness, sadness, curiosity, surprise, etc. Because I think these are words that are frequently heard in every speech, yet for some reason, they never exist in books.

Transcript

SPEAKER_00 0:00

Zdravo svima, ja sam nevena. Ja sam jelena. I dobrodošli u novu epizodu Unlock Your Serbien sa jelenom i nevenom.

SPEAKER_01 0:07

Tako je dobrodošli u još jednu epizodu našeg podcasta. I danas razgovaramo o tome kako u Srbiji govorimo o našim osjećanjima, o našim emocijama i da li generalno govorimo o ovoj temi.

SPEAKER_00 0:25

Ovo je jako zanimljiva tema i mislim da imamo svašta da kažemo, ali prije svega mislim da je ovo korisno zato što ćemo imati dosta korisnog vokabulara za razna osjećanja. I naprimjer, na mojim časovima srskog jezika ja veoma često uvodim ovu temu veoma rano. Veoma rano želim da kažem svojim učenicima kako kažemo: sreća, tuga, radoznalost, iznenađenje, itede zato što mislim da su ovo reći koje se često ču u svakodnevnom govoru, a iz nekog razloga nikad ne postoji u knjigama.

SPEAKER_01 1:04

Zaista jest koristen vokabular. Ja ga također uvodim na mojim časovima i na samom početku, kada učimo glogul be, da kažemo ja sam tis i onda kada ho nešto da opišemo, uvijek kažem Pa dobro, i onda ljudi razmišljaju uvijek hoću da kažu ja sam srećan, ja sam umoran, ja sam dobro, itede Tako da jest zaista važno u svakodnevnom životu da znamo kako da kažem ove reći. I također ne vidim mnogo u knjigama. U knjigama zapravo vidim dosta vokabulara recimo o porodici, o srbiji generalno o gradovima u srbiji, na primjer, ali da, vrlo malo vokabulara o emocijama.

SPEAKER_00 1:52

I također mislim da imam mnogo, čak bih rekla, previše, vokabulara o voću, povrću, super barketu itd. Mislim da ovo zaista nije neophodno, pogotovo kada je neko na jedan nivou i želi da nešto kaže o sebi ili želi da ima neku osnovnu konverzaciju sa nekime na ulici i onda tri lekcije u knjiži treba da učimo povr sebi.

SPEAKER_01 2:18

Mislim, da je ova situacija kada učimo bilo koji jezik i ako pratimo neku knjigu, uvijek postoje tri lekcije ovo ću povrću odeći. I ovo meni nikada nije bilo interesantno i uvijek sam odbijala da radim ove lekcije i na srpskim časovima kod mene i kada ja učim neki jezik generalno. Ali što se tiče ovih reći, kao što su sreća, tuga, zadovoljstvo, kako se generalno osjećamo. Ovo mislim da zaista jeste bitno pa čak i kada smo na nekom početnom nivu. Ali mi smo rekli da ćemo da govorimo o tome kako mi zapravo u Srbiji razgovaramo na ovu temu i šta ti misleš navena generalno, da li su Srbi otvoreni da razgovaraju o emocijama.

SPEAKER_00 3:07

Zavisi o kojim emocijama. Rekla bih da su negativne emocije veoma retke u razgovoru. Tako da, veoma redko ih pominjemo kada imamo neki opušten razgovor možda sa prijateljima s kojima nismo toliko bliski itede. A možda neki pozitivne emocije su mnogo češće i rekla bih da ta ravnodušnost je možda najzastupljenija. Kada kažemo ravnodušnost, što to točno znači?

SPEAKER_01 3:43

To znači da nam je sve ravno. Znači, zapravo da ne pokazujemo mnogo, ni jednu emociju. Ni neku dobru pozitivnu emociju, ni neku negativnu emociju. Kada smo ravnodušni, zapravo nam nije bitno. Ništa nam nije važno, jednostavno ništa ne pokazujemo.

SPEAKER_00 4:04

Rekla bih da je ova ravnodušnost najbolje oružje odbrane u Srbiji. Ti ja smo ovome pričale preje nego što smo počeli da snimamo ovu epizodu. U Srbiji ne volimo previše da govorimo o osjećanjima možda ni pozitivnim, ni negativnim, ali najviše negativnim i rekla bih da volimo često da ih izbjegavamo, ali to ne znači da nećemo spomenuti nešto loše. Dakle, kako ti vidi jednu tipičnu situaciju gdje postoje dva prijatelja i jednom od ta dva prijatelja se dešava nešto loše ili nešto neprijatno, kako misliš da si onda razgovara sa svojim drugim prijateljem sa kojim možda nije toliko blizak.

SPEAKER_01 4:51

To sam htela da kažem zavisi od toga zaista koliko su ove osobe bliske. Dakle, kakav odnos imaju, ali ako generalno nemaju veoma blizak odnos. Ja mislim da osoba koja ima problem, ona će definitivno ovo da kaže i žalit će se zato što se mi u srbi zapravo dosta žalimo i kažemo da ništa nije dobro i katastrofa i uvijek imamo neki problem i njega ćemo uvijek da kažemo. Nećemo razgovarati o tome koje emocije osjećamo zbog ovog problema. Kako se mi osjećamo zato što nam nešto nije dobro. Nego ćemo da skrenemo sa teme. Da skrenemo sa teme, znači da razgovaramo o nekoj drugoj temi. Dakle, uglavnom ćemo da kažemo da ništa me ne pitaj. Imam mnogo problema na poslu. Ali dobro, ajde, bit će sve dobro. Ajmo da pričamo o nečemu drugom. Dakle, zaista skrećemo se teme i uvijek imamo ovu rečenicu koja zvuči kao ajde svakako nema šta o tome da se priča, sve će biti ok.

SPEAKER_00 6:01

Ovo je savršen izraz za temu o kojoj govorimo. Dakle, da skrenemo sa teme ili skrećemo se teme, znači da spomenemo, kažemo da postoji ili neko drugi spomene i mi se složimo da je to problem ili šta već. Ali, mi želimo što pre moguće da razgovaramo o nečemu drugom. Dakle, mi skrećemo sa teme. I da, slažem se. Rekla bih da je definitivno česta situacija da ne želimo da spomenemo uopće koliko nas nešto pogađa. I baš ovu rečen što smo ti ja koristili prepočka snimanja ove epizode da ne možemo da zamislimo da kažemo ili da nama neko kaže da ova situacija me mnoga i teško mi je zbog njih.

SPEAKER_01 7:00

Ovo naravno opet zavisi od čovjeka do čoveka i zavisi od okruga prijatelja koji imamo. Mislim da ćemo reći ove stvari sa nekim veoma bliskim ljudima. I moram da kažem da mislim da će često žene više govoriti o njihovim osjećanjima sa prijateljicama nego što će muškarci i generalno sa bliskim prijateljima uopće govoriti o ovim teškim osjećanima što mi je veoma zanimljivo zato što zaista ja ne znam kako se oni nose sa ovim osjećanima, ne znam kako žive sa njima. Naravno, ovo sigurno nije tako za sve muškarce, ali sam zaista primijetila da i sa njihovim veoma bliskim prijateljima nikada ne žele da pokažu slabosti. Dakle, ne žele da pokažu da imaju neki problem i da su slabi, da su tužni itede.

SPEAKER_00 7:52

Da, to mi je problem. Dakle, kada govorimo o osjećanjima, to nekako automatski znači da mi možda ne možemo dobro da se nosimo sa osjećanjima kao što si ti spomenula. I da to nije dobro. I da ne treba nikada ljudima da govorimo da imamo probleme zato što će ljudi to da iskoriste ili će nas ljudi gledati drugačije zato što mi imamo problem sa kojim ne možemo da se izborimo, dakle sa kojim ne možemo da se nosimo. I zbog toga mi ne želimo da neko ima takvu sliku o nama. Što naravno je vjerojatno više zasupljeno kod muškog groda nego kod ženskog groda, ali generalno ta slabost je možda najgori greh koji možemo da pokažemo u srbi.

SPEAKER_01 8:47

Generalno, kada se radi o bilo problemu koji može da izgleda kao slabost zato što mi ne možemo da ga rešimo u tom trenutku. Ono što često čujemo kad ljudi generalnu mentalitetu i dokodas da to ne pokazujemo ili da to možemo da pokažemo u kući sa našom. Ali kada smo napolju da ne trebamo da pokažemo drugim ljudima da smo slabi. Ja sam također odrasla sa ovim narativom i kroz cijelu školu jer sam, napromjer osjetljiva i često me nešto rastuži. Desi se nešto da mogu da bude tužna da plaćam. I onda su mi roditelji govorili nemojmo da pokazuje ljudima da si slaba. To nije dobro. Zato što vjerojatno to oni onda mogu da iskoristi. Dakle, da urade nešto protiv tebe kada vide da ti nisi jak. I sada ovo je dosta problematično u srpskom mentalitetu. Ja mislim i mislim da nije zdravo, ali definitivno postoji.

SPEAKER_00 9:56

Recimo, nešto što meni nije jasno i sad si ti to spomenula: kada kažemo neko može da iskoristi naša osjećanja protiv nas. Šta to znači? Kako ti to razumješ? Kako netko može iskoristi našu poznama navoda slabost u tome koja je sačinena od toga što smo mi rekli teško mi je kako netko može to da iskoristiti? Šta tebi pada na pomet?

SPEAKER_01 10:23

Ja istreno nisam baš sigurna i mislim da ovo nikad nisam dobro razumjela. I uvijek sam razmišljala o ovome kako netko može da iskoristiti? Ali mislim da ljudi koji ovo kažu mislim da kada netko vidi da smo mi emotivni, da smo tužni zato što trenutno nismo stabilni u tom nekom smislu možda da nas natjera da uradimo nešto što mi ne želimo ili nešto što nije dobro za nas. Mislim da ljudi to tako vide.

SPEAKER_00 10:59

Interesantno. Moguće. Da, ili možda da se njihovo mišljenje meja. Dakle, mišljenje koje imaju od nama više nije isto zato što su i oni naučeni da ne pokazuju slabosti. Onda možda kada vide da neko drugi pokazuje slabost, opet se po znati naboda ili tako, onda oni imaju drugačije mišljenje o toj osobi. Koje je tvoje mišljenje, Helena o ovome. Da li ti voli da govoriš o svojim osjećanjima o kojim osjećajima voliš da govoriš, a kojim ne?

SPEAKER_01 11:34

Da, ja sada zaista volim da govorim o mojim osjećajima. Naravno, ne sa svima, ali definitivno sam osoba koja izražava svoje osjećanja i probleme ne u smislu da želim da se želim. Ali ako sam tužna, ako mi nije dobro, reći ću to. Zato što želim da me ljudi razumiju i zato što ne želim da glumim. Ako ja ne mogu da pokažem da sam tužna, to znači da ja moram da glumim pred drugim ljudima da mi je dobro. A to ne volim da radim i teško mi je da to radim. I s tog razloga, sada kao odrasla osoba definitivno pokazujem osjećanja. Ali kada sam bila mlađa i generalno živjela u srbi, ovo sam izbjegavala najviše što sam mogla. Dakle, nikada, nikada nikada nisam pokazivala bilo kakva osjećanja. Zapravo ja sam sreća neka osjećanja. Ali generalno neke probleme, posebno ako sam tužna ili nervozna, ili pod stresom, ili pod nekim pritiskom ovo jednostavno nisam nikada nikome pokazivala zato što sam naučila da ovo ne treba da pokažem. Da, kakva je situacija kod tebe narvena?

SPEAKER_00 12:56

Smačno je zato što kod mene apsolutno suprotno. Kada sam ja bila malija, nisam imala problem s ovim. Naravno, ja sam slušala te savete da tako kažem. Da ne treba da govorim o problemima ili da ne treba previše da delim svojih iskustva itede Ali generalno imam osjećaj da se meni nikad, kada sam bilobala, nije dešavalo nešto o čemu ja nisam htela da razgovaram, nikad to nije bio neki problem koji je bio toliko strašan da ja nisam htela ili nisam mogla da razgovaram o njemu. Ali rekla bih da sa godinama, sada govorim kao da imam ne znam kojih godina, ali sada kada sam malo starija, mislim da nije idealno pričati o tome sa svima. Tako da mislim da se ja savršeno uklapam u kategoriju o kojoj smo razgovarali na početku. Dakle, da sa najbližim prijateljima koji naravno ima malo i postoji jedan izraz za to na srpskom kažemo, mogu da ih nabrojim na prste jedne šake, dakle do pet osoba, je li tako? I sa njima razgovaramo o svemu. Nemam pravom da kažem, teško mi je ili nešto me muči, nešto me pogađa, itede rekla bih da sa svim ostalim ljudima ne govorim nikad ni o čemu.

SPEAKER_01 14:29

Da, apsolutno te razumem. Sa ljudima sa kojim nisam bliska, sigurno ne ulazim duboko u ovu konverzaciju. Ali definitivno danas pokušavam da ne krijem, na primjer, tu. Ako imam neki problem i ako zbog toga, na primjer ne mogu normalno do ući u svojem u nekoj konverzaciji zato što je to neka veoma srečna konverzacija, a ja unutra jednostavno se tako ne osjećam. Ne mogu da glumim da mi je dobro. I zbog toga ću reći da ja se trenutno ne osjećam dobro ili generalno neću ostati sa ovom grupom ljudi ili ću otići i reći ću da, izvina vam se, ali ja sada ne mogu. U tom smislu sigurno neću ništa da krijem. Ali definitivno neću ulaziti u neku dubinu mojih osjećanja sa osobama koje ne poznajem dobro jer pa mislim da nemam povjerenje. Tako da, generalno ja ne radim.

SPEAKER_00 15:35

Vidimo da je ovaj način odrastanja imao neki utjecaj na nas, jer kada kažemo da nemamo povjerenja da kažemo nekome tako nešto. Znači, da imamo neki strah da to kažemo jer ne znamo šta će ta osoba radi sa tim informacijama. Što znači da opet imamo taj strah od nekog drugačeg mišljenja ili tako dalje. Ovo su sve teme za psihoanalizu, rekla bih. A i o ovome smo također htjeli da razgovaramo, a to je psihoterapija koja je posljednjih godina dosta popularnija nego što je bilo ranije sa dobrim razlogom, je tako. Ali kakve su reakcije srpskih roditelja kada ču da njihova djež od ide na psihoterapiju.

SPEAKER_01 16:27

Različite su reakcije. Pa mogu da kažu. Zašto drago dijete koji ti problem imaš u životu? Sve smo ti dali, sve smo ti obezbijedili, imaš kuću, imaš hranu, imaš gdje da spavaš, odeću. Sve imaš. Zašto ti sad govoriš da imaš problem i da moraš da ideš kod psihologa kako si ti tako nezahvalan kad smo mi sve za tebe odradili.

SPEAKER_00 16:58

Ja sam krenula da se smijam kada si ti ovo govorila, zato što su ovo i neke od najtipičnijih rečenica koje sva djeca u srbiji mogu da ču od svojih roditelja. Možda ne samo za psihoterapiju, nego generalno kada djeca kaže imam problem ili ne do bog da iskoristi reći depresije, da kaže mislim da imam depresiju ili mislim da padam u depresiju itede. Odmah dobija taj odgovor molim. Dakle, kao da je to neki napad ili kao da je to neko optuživanje, a ne rezultat nekih drugih događaja. Dakle, mislim da u Srbiji stvarno je teško opravdati tugu ili teško je opravdati neki problem koji nas pogađe možda neki duži vremenski period, duži vremenski period nego što je možda idealno opet poznaci navoda. Mislim da ti svi odgovori šta tebi fali zašto se ti žališ, da vidiš kako drugi žive, itede imaš hranu, imaš vodu, imaš sve tebi može da smeta, šta tebe može toliko da pogađa. I mislim da je ovo zaista užasno. Jer na taj način mi učimo da naš osjećanja, da naši problemi, tuga, muke, itd nisu. Nisu validni and that we to možda samo izmišljamo. Itede mislim da je ovo jako problematično.

SPEAKER_01 18:46

Ovo je problematično na mnogo niveau, definitivno uglavnom kad prvi put izrazimo ovo osjećanje relativno mladi and ne znamo ni sami dobro da ih rozumemo andro da ih rozumemo andam motivacije. Jednostavno normalne životne stvari. And želimo da nas drugi razumiju. Ali onda kada dobijemo odgovor to nije nešto što izmišlja. Onda mi pomislimo aha, možda i izmišljam? I sada ovo je jedan veliki unutrašnji konflikt koji možda postoji zbog ovog odgovora. Ali ja također mislim i da ljudi koji nam daju ovaj odgovor da ti izmišljaš što nije istina. Ni oni sami nisu dobili dobre odgovore kada su bili mlađi. Kada su nekada oni rekli ja sam tužan, nije mi dobro. Od njihovih roditelja su apsolut isti odgovor dobili nebe nije ništa. I sad opet su to bila neka druga vremena gdje ljudi zaista nisu imali vremena mogućnosti da uopće razmišljaju na ove teme. Danas se to na svu sreću mnogo mijenja. I definitivno ova naša generacija od vjerojatno osamdeset, ali znam samo generacijom devedesetih, da je ovo zaista postala jedna velika promjena.

SPEAKER_00 20:33

Da, to je dobro i drago mi je da čujem da je i to i kod starijih generacija počelo da se mijenja, ali definitivno mislim da je to nešto što se prenosi s kolena na koleno i nešto što mislim da će biti potrebno dosta vremena da se to stvarno promeni i da mi nemamo više taj osjećaj sramote ili taj osjećaj stida da govorimo o nekim problemima. U jednoj od naših prethodnih epizoda mi smo govorili o sramoti i o stidu, o tome da se mi stidimo nečega ili da nas je sramota zbog nečega itede. Da li misliš da je sramota dobro ili loše osjećanje?

SPEAKER_01 21:22

Ja mislim da je sramota i dobro i loše osjećanje i da treba bude i dobro i loše. Dakle, zbog nekih stvari treba da nas bude sramota, u tom smislu da ne treba radimo loše stvari koje su loše za druge ljude. Dakle, treba da budemo dobar čovjek. I zbog toga ova sramota treba da postoji, da nam pomogne da budemo dobar čovjek. Ali također se ova reći sramota koristi u srpskom jeziku da nas okrivi za nešto kada mi ponekad nismo krivi. Kao na primjer, ako smo tužni ili imamo neki problem i onda nam drugi ljudi kažu: nemoj da pričaš o ovom problemu sramotaje. Ali ne, nije sramota. Dobro je pričati o osjećanjima. Ali kada nam neko kaže sramota je, nemojmo to da govoriš i onda mi sad ovo više ne pričamo jer mislimo da nije dobro, ali zapravo jeste i treba da govorimo o ovom.

SPEAKER_00 22:26

Da, da, definitivno mislim da je to i pozitivno i negativno, ali zavisi od konteksta. Ali je definitivno nešto što bih rekla da se koristi u Srbiji kao oružje opet. Dakle, da želimo nekome da kažemo ne ponaša ti tako, to je sramota sramotiš porodicu, sramotiš ne znam, itede mislim da to definitivno je pretjerivanje. Ali ima još nekoliko osjećanja kojima možemo da razgovaramo ukratko pošto smo svakako pri kraju epizode. A to, na primjer, su osjećanje kao što su razočaranje i radoznalost. Da li misliš da su ova dva osjećanja zastupljena kod nas i da li volimo o njima da razgovaramo često?

SPEAKER_01 23:18

Ajda prvo dobisnimo reći razočaranje i ovo je zapravo jedno osjećanje. To je kada mi nešto očekujemo i dakle, mi nešto čekamo i mislimo da će nešto biti dobro. Ali na kraju, rezultat nije dobar ili nije toliko dobar kao što smo mi mislili i onda smo mi tužni zbog toga i onda kažemo da smo razočarani. Da li je razočaranje kao osjećanje zastupljeno, mislim da se ova reč također koristi kao oružje kao što se ti rekla, malo prije za sramotu. U tom smislu da kažemo nekome sad si me razočarao. Kada netko kaže nešto što neko drugi ne voli, i onda ovo ta druga osoba koristi zaista kao neko oružje da bismo se mi osjećali loše tako što kaže sad si me razočarao zašto si to rekao.

SPEAKER_00 24:20

I ne samo rekao, nego uradio. Dakle, razočarao sam što si uradio ili što nisi radio nešto zato što je to bilo čekivano od tebe.

SPEAKER_01 24:30

Da, da naravno, ovo može da bude nešto što smo uradili ili nešto što smo rekli. Ali kada kažem da se koristi kao oružje, ovo zaista mislim i ja sam ga već čula. I sad ovaj primjer o kome smo govorili, na primjer, o psihoterapiji i da neko hoće da kaže da, ja se ne osjećam dobro. Želim da krenem na psihoterapiju i onda mu roditelji kažu da sad se me razočarao šta ti imaš protiv mene. Sve sam ti dao u životu zašto ti je loše? Ja sam zaista čula i ovo se i također koristi kao neka ucjena.

SPEAKER_00 25:04

Da, definitivno je ucena u pitanju. I generalno mislim da ta visoka očekivanja se podrazumijevaju u Srbiji i onda kada neko ne uspje da ih ispuni, odmah postoji taj prekor. Dakle, postoji to ja sram te bilo ili, sad si me razočarao. Mislila sam ili mislila sam da ćeš moći bolje da urediš itede Generalno mislim da je definitivno zastupljeno i da se ne koristi uvijek na dobar način.

SPEAKER_01 25:38

Da li nevenova funkcionisje kod tebe. Ako ti neko kaže da si me razočarala, da li ćeš ti da se stvarno osjetloše?

SPEAKER_00 25:46

Ne. Ja sam uvijek išla nekim svojim putem, rekla bih i nikad me nije interesovalo što drugi govore. Naravno, od roditelja sam dobila mislenje, dobila sam kritike itede ali mislim da je to dovle normalno jer ipak su to roditelje. Ali ako bi mi bilo tko drugi osim njih rekao da sam ih razočarala zbog nečega to nikada nije utjecalo na mene jer ja sam uvijek o svojim odlukama razmišljala mnogo i uvijek sam donosila odluke koje su za mene imale smisla i nije me interesovala da li to neka gađa ili da.

SPEAKER_01 26:22

Definitivno, mislim da bi svi trebalo da razmišljaju na ovaj način. Nažalost, to nije slučaj i onda ovo možemo da koristimo kao učenu da kažemo nekome sad se razočara i onda se druga osoba osjeća loše. Ali najbolje ako možemo da kažemo baš me briga. To nije moj problem, ako si se ti razočarao i to je to. I sada smo došli do kraja našega epizode. O radoznalosti ćemo razgovarati o dužem dijelu ove epizode kako nevireno neko može da čuje duži dio naše epizode.

SPEAKER_00 26:58

Ako dođete na naš Patreon i poslane naš član, imate pristup transkriptima na srpskom i engleskom jeziku, listama sa vokabularom, gramatičkim bežbanjima i dužim verzijama svake epizode našeg podcasta. A ukoliko želite da vežbate srpski u stvarnom vremenu sa nama. Svake subote u 5 sati po centralnom europskom vremenu imamo naše konverzacijske pozive sa našim članovima.

SPEAKER_01 27:27

Link je u opisu ove epizode ili na patreon.com slash Unlocky Serbien. A mi se svakako čujemo sljedeće nedelje u nekoj drugoj epizodi. Hvala vam što ste naslušali i čujemo se sljedeće nedjelje.

SPEAKER_00 27:41

Ćao svima. Ćao ćao.