Srpski VS hrvatski sa Klarom - advanced (B1.2-C1)

Listen to the longer version (46 minutes) & read the transcript with English translations by becoming a member! Join our Patreon here: https://www.patreon.com/c/unlockyourserbian/membership 

 Join our group calls taking place every Saturday at 5 pm CET: https://www.patreon.com/c/UnlockYourSerbian

Book a Serbian lesson with Jelena or Nevena on our website (unlockyourserbian.com)

Follow us on Instagram, TikTok, and YouTube! 

U ovoj specijalnoj epizodi po prvi put imamo gošću – Klaru, nastavnicu hrvatskog jezika za strance! Zajedno sa njom razgovaramo o tome koje su to ključne razlike i sličnosti između srpskog i hrvatskog jezika. Klara nam otkriva kako njoj zvuči srpski jezik, zašto joj se dopada naša reč „bre“ i na koji način se razlikuju naši regionalni akcenti, narječja i dijalekti.

Takođe, delimo praktične savete za učenike i objašnjavamo zašto na početku ne treba previše da se opterećujete razlikom između glasova „č“ i „ć“, već da se fokusirate na pravilne vokale. Na kraju, analiziramo i konkretne gramatičke razlike, poput čuvene upotrebe konstrukcije „da + prezent“, specifične konjugacije glagola koji se završavaju na -irati, kao i upotrebe glagola trebati. 

Nevena (00:00) 

Zdravo svima, ja sam Nevena.
Hello everyone, I am Nevena.

Jelena (00:01) 

Ja sam Jelena.
 I am Jelena.

Nevena (00:02) 

I dobro došli u novu epizodu Unlock Your Serbian sa Jelenom i Nevenom. And welcome to the new episode of Unlock Your Serbian with Jelena and Nevena.

Jelena (00:07) 

Tako je, dobro došli u još jednu epizodu našeg podkasta i danas spremamo za vas specialnu epizodu. Ovo je prvi put da imamo jednog gosta u našoj epizodi, to jest gošću. That's right, welcome to another episode of our podcast and today we are preparing a special episode for you. This is the first time we have a guest in our episode, a female guest that is.

Radi se o Klari, koja je nastavnica hrvatskog jezika. Možete da je nađete na Instagramu na creationwithtaste. I sada će Klara da nam se predstavi, i da nam paže nešto o sebi. It is about Klara, who is a Croatian language teacher. You can find her on Instagram at creationwithtaste. And now Klara will introduce herself to us, and tell us something about herself.

Klara (00:40) 

Bok, pozdrav, cure. Hvala što ste me zvale u podkast. Evo, ja sam Klara, nastavnica hrvatskog jezika i književnosti. Predajem online, dakle, na internetu hrvatski za strance. Hi, hello, girls. Thank you for inviting me to the podcast. Well, I am Klara, a teacher of Croatian language and literature. I teach online, meaning on the internet, Croatian for foreigners.

Dakle, moji učenici su iz cijelog svijeta, različite dobne skupine, različite motivacije, različiti nivo i znanja, tako da, evo...So, my students are from all over the world, different age groups, different motivations, different levels of knowledge, so, yeah...

Nevena (01:03) 

Klara, hvala ti što si danas sa nama. I da li možeš i ti da nam kažeš malo više o tome zašto si ti izabrala da se baviš hrvatskim jezikom i generalno kako danas izgleda tvoja rutina, šta ti to tačno radiš i tako dalje. Klara, thank you for being with us today. And could you also tell us a bit more about why you chose to work with the Croatian language and generally what your routine looks like today, what exactly you do, and so on.

Become a member to continue reading the transcript!

Transcript

SPEAKER_00 0:00

Zdravo svima, ja sam nevena.

SPEAKER_02 0:02

Ja sam Jelena. I dobrodošli u novu epizodu Unlock Your Serbian sa jelenom i nevenom. Tako je, dobrodošli u još jednu epizodu našeg podcasta. I danas spremamo za vas specijalnu epizodu. Ovo je prvi put da imamo jednog gosta u našoj epizodi, to jest gošću. Radi se o Klari koja je nastavnica hrvatskog jezika. Možete da je nađete na instagramu na Creation with Taste. I sada će Klara da nam se predstaviti i da nam kaže nešto o sebi.

SPEAKER_01 0:41

Hvala što ste me zvali podcast. Ja sam Klara, ja sam nastavnica hrvatskog jezika i književnosti predajem online na internetu za hrvatske strance. Dakle, moji učenici su iz cijeloga svijeta, različite dobne skupine, različite motivacije, različiti nivo i znanja. Tako da.

SPEAKER_00 1:03

Klara, hvala ti što si danas sa nama. I da li možeš i ti da nam kažeš malo više o tome zašto si ti izabrala da se baviš hrvatskim jezikom i generalno kako danas izgleda tvoja rutina, šta ti totačno radiš itd.

SPEAKER_01 1:22

Dakle, ja sam završila kreatistiku, studij hrvatskog jezika i književnosti u Zagrebu. I nekako je bilo prirodno da se tim i bavim nakon svoga studija. Ali uvijek kada studirate jezik na sveučiliš, nekako vas to usmjerava da idete ka školi. To je nekako taj prirodan proces, ali mene je baš odjelo u drugom smjeru da sam se odlučila specijalizirati isključivo za hrvatski jezik kao strani. Dakle, mi to zovemo kao drugi ili iniji jezik, odnosno, strani jezik. Tako da nekako je bilo sasvim prirodno nakon svih tih godina studiranja da se bavim hrvatskim jezikom, ali evo, možda nekako je malo neočekivano da bude baš u tom smjeru da bude s cijelim svijom povezano.

SPEAKER_02 2:09

Ovo je divno, a ti zapravo radiš ono što radimo i ne vene na ja. Mi predajemo srpski strancima u suštiniji i ti predaješ hrvatskistima. I baš zbog toga smo odlučili danas da pozovemo Klaru u našu epizodu zato što smo htjeli da razgovaramo o razlici između srpskog i hrvatskog jezika. Vi svi znate da razlike postoje, one nekada nisu tako velike, ali također znate da postoje reči koje su ponekada potpuno drugačije. I o svemu tome ćemo danas razgovaramo?

SPEAKER_00 2:45

I moje prvo pitanje za Klaru i ovo me jako interesuje. Ovo nije nešto o čemu smo razgovarali u pripremi ove epizode. Dakle, razgovarali smo o mnogim temama, ali ovo nije bila jedna od njih. Kako tebi zvuči srpski jezik i kolika je razlika za tebe i možda šta je za tebe najveća razlika?

SPEAKER_01 3:08

Za mene srpski zvuči malo jako grublje, opasnije. Ne znam kako bi ju ga opisala: ima jako interesantan sleng i povremeno u šali ili ovakvom drugačijem kontekstu koristim taj sleng kako bi nešto naglasila. Recimo, u hrvatskom jeziku ne postoji reč bre, a ona mi je nekako tako potentna i tako snažna. Mislim, ne opasna u tom smislu, nego više onako ima taj neki naglasak, da je taj neki akcent koji je vrlo jasan. Dakle, to je nekakva poruka s nekakvom jasnom usmjerenošću. Tako da je vrlo zanimljiv. Da stvarno je sličan. Povremeno dogodi se da čitate neki tekst i da do pola teksta vi zapravo ne shvaćate koji jezik čitate, dok ne dođete do neke prve razlike u jeziku. Tako da, izvjesne su razlike, ponekad su manje, ponekad su veće. Ali naravno, vrlo je zanimljivo slušati uvijek da.

SPEAKER_00 4:08

A da li misliš da je najveća razlika u izgovoru, u vokabularu, gramatici? Šta je ono što tebi prvo padne na pamet ili ono što prvo primetiš kao razliku?

SPEAKER_01 4:20

Naravno, naglasak. Mislim da je naglasak malo drugačiji. Dakle, sam standardni jezik hrvatske drugačiji nego dijalek. Ja sam kajavka. Dakle, ja govorim kajkavskem koji se govori u Zagrebu, ali učila sam biti profesorica hrvatskog jezika tako da svi predajemo i razumijemo standardni hrvatski jezik, ali baš taj zagrebački govor mislim da se dosta razlikuje od beogradskog i nekih drugih dijalekta koji su Srbiji. Malo je kako bih rekla, naglasak i više na prvom slogu čuje se jasna razlika između Č, Čr, Gr, D, što mi povremeno zanemarujemo u hrvatskom jeziku. Naravno, očita razlika između i je i je. Dakle, u hrvatskom jeziku postoji taj refleksjata g imamo mlijeko, bijelo, svjetlo i slične riječi. Sama gramatika također je drugačija, o tome ćemo sigurno razgovarati kasnije. Riječi ili općenito posuđene riječi, primjećujemo u srpskom jeziku puno više turcizama koji naravno postoje u nekoj mjeri u hrvatskom. Dok u Hrvatskoj imamo tu neku mješavinu i njemačkih posuđenica pa italijanskih. Ovisno o kojem prostoru se krećete po Hrvatskoj. Stoga rekli da postoji i razlika i sličnost kako gledate na stvari.

SPEAKER_02 5:52

Ako želite više da saznate o rećima koje su različite u srpskom i hrvatskom jeziku, kao na primjer, posuđenice, pozajemljenice i još mnogo drugih reći, možete da dođete na naš Patreon gdje imate transkript ove epizode na srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku. Kao i vokabulare s ovim razlikama i gramatička wežbanja iz ove epizode. Također ćemo još govoriti o ovim razlikama u dužem dijelu ove epizode, koji je također dostupan na našem Patreonu.

SPEAKER_00 6:28

Link je u opisu ove epizode i također na patreon.com unlock your Serbian. I hajde mi sada da se vratimo na našu temu i mislim da je nešto što je najzanimljivije makar je meni najzanimljivije i vjerujem da postoje drugi ljudi koji će se slažiti sa mnom. To je izgovor. Dakle, ti si spomenula da postoji ta razlika između jekavice i jekavice, između slova č, č, dž, dž ital. Mislim da je ovo vjerojatno najinteresantnije kada govorimo o standardnom hrvatskom ili standardnom srpskom jeziku i nešto o čemu mi ne razmišljamo aktivno nego je prost deo govora. Prijer, slova č i č i d i d it su glasovi koji predstavljaju problem, dakle koji prave problem mnogim našim učenicima koji uče srbski i često nas pitaju šta je razlika, oni ne ču razliku itede i ja im recimo uvijek kažem, to je ok. I u Hrvatskoj je razlika mnogo manja, tako da ne moraš da govoriš savršno kako bismo možda mi ubeogradu ili generalnu srbi rekli. Kara, da li ti obraćaš pažnju na ove razlike, da li ti želiš da govoriš savršeno svaki zvuk ili je i tebi prirodno da su oni nekako slični i mekši?

SPEAKER_01 8:04

Mislim da je puno prirodni da su slični i mekši, nekako ja kada podučavam na prvom satu abecedu jezika, uvijek kažem: nemojte se previše lomiti i truditi oko toga. Shvatit ćete s vremenom kad dođete na taj nivo da čujete razliku. Ali na početku stvarno nije toliko važno. Više se fokusirajte na naglaske, na pravilno čitanje, na nekakve cjeline, a ne samo jedno slovo koje će možda u nekim kontekstima biti malo drugačije. Pada mi napamet primjer kuće i kuće. Jedno je pas, a drugo su plural kuća. I tu se može čuti ta razlika, ali ona nije toliko presudna i toliko važna za početnika. Stoga ja ovdje stavljam neki naglasak i nekakvu važnost više na neke druge elemente u savladavanju jezika. To je sve sasvim normalno i apsolut prihvatljivo.

SPEAKER_02 9:02

Ja mislim da je ovo slučaj iza srpski. U srpskom definitivno se ova razlika više čuje i mi je jasnije izgovaramo i jasnije jednostavno čujemo. Ali također, kad predajem srpski, uvijek kažem da ovo nije toliko važno i da ćemo mi uglavnom razumjeti čak ako je to C, često ljudima mekše zvuči kao č, pa često ne postoji razlika između C i C kada stranci uče. Ali ovo je definitivna situacija i za srbski. Apsolutno nije najvažnija stvar kada počinjemo da učimo jezik. I također često kažem ljudima da ljudi u Bosni, ljudi u Hrvatskoj ne prave tako veliku razliku kao ljudi u Srbi između ove dva slova i da je to potpuno okay.

SPEAKER_01 9:50

Da, točno slažem se. Mislim da je vrlo važno i to nekako zanemaraju učenici, razlikovati pravilno vokale. Mislim da je učenicima koji dolaze iz engleski govornih područja vrlo veliki problem savladati da je, a nije neki drugi glas, i da je U-U, a nije U. Tako da mislim da je to puno važnije nego savladavati taj češć. To je zapravo nekakva kosmetička razlika koju ćemo mi kasnije na nekom visokom nivou savladavati, ali vrlo je važno razlikovati vokale i vrlo je važno razlikovati neke slične zvukove poput z i z. Mislim da im je vrlo veliki problem. To je puno važnije za uopće razgovaranje o jeziku jer nije isto reći kaznio sam i kasnio sam što često učenici griješe.

SPEAKER_00 10:43

Da, ovo je jako interesantno ili naprimjer, cveće i sveće. Da, tako da to su ti klasični primjeri. Tako da da. I mislim da je ova lijekavica koja postoji u Hrvatskoj i u drugim zemljama na Balkanu u zemljama gdje se govori naš jezik. Mislim da je to također jedna velika razlika. I Kara, pošto si ti studirala jezik, da li bi mogla nam kažeš gdje postoji ljekavica?

SPEAKER_01 11:18

Jako teško pitanje za početka. Hrvatska ima tri velika dijalekta i oni se dosta razlikuju tom I, je, E, i. Oko Zagreba pronaći ćete dosta toga e koje je vrlo zanimljiv. Dakle, mi kažemo u kajkavskom dijalektu malo drugačijim naglaskom nego kao u srpskom jeziku. Dok naći ćete u Dalmaciji u Istri, na otocima vrlo jasan i. Umjesto možemo reći na primjerima od standardu bi bilo mlijeko oko Zagreba i sjeverno od Zagreba je mleko. D je u Dalmaciji istra i otoci mliko. Tako da je vrlo važno. I mi ne samo da razlikujemo govornika hrvatskog i srpskog jezika, nego i govornika tko je iz Dalmacije, tko je iz Zagreba, tko je iz Slavonije, istoka Hrvatske i tko je iz Istre ili iz otoka. Nama je to vrlo veliki faktor u kojem prepoznajemo ta osoba, dakle, neka identifikacija.

SPEAKER_02 12:28

Da, ovo je vrlo interesantno što si nam sada objasnila. Ja, na primjer, nisam znala da u Zagrebu bi ljudi rekli mleko, možda sa malo drugačij akcentom, ali kao na ekavici kao mi. I definitivno znamo za ikavski, dakle u Dalmaciji veoma često pasmama koje se slušaju na Balkanu i koje su generalno pesmi iz bivše Jugoslavije. Postoji mnogo pasmina na ovom dijalektu i mislim da je dosta ljudi u Srbi i čulo ovaj dijalektat baš iz ovih pasama. Ali hajde sada malo da razgovaramo o gramatici i da li postoje zapravo gramatičke razlike u srpskom i hrvatskom jeziku. Šta ti prvo pada na pamet, Klara?

SPEAKER_01 13:22

Prvo pada na pamet to da u srpskom jeziku postoji puno veća uporaba riječi da. Dakle, u hrvatskom jeziku ne koristimo je toliko u smislu recimo, kada gradimo futur. U hrvatskom kažemo ja ću raditi. Dok u srpskom bilo bi više ja ću da radim, jel tako. Ili općenito u nekim frazama kada koristim recimo modalne glagole. U hrvatskom jeziku kažemo moram raditi. Dok u srpskom bilo bi moram da radim. I to je nekako isto velika razlika. Možemo i mi koristiti u hrvatskom jeziku, nije da ne postoji, samo se više preferiram taj drugi oblik. S druge strane, o što mi isto pada na pamet je razlika u glavolima koji završavaju nairati jer oni pripadaju konjugaciji ati u hrvatskom jeziku. Dakle, kada kažemo organizirati prvo lice zvuči ja organiziram ili organiziram ovisi kako koji naglasak. Dok u srbskom bilo bi ja organizujem. I tu se načuje ta razlika u tim glagolima nairati također.

SPEAKER_00 14:43

Da definitivno postoji razlika od tih glagola, a da li je i na Hrvatskom kada kažemo naprimjer rezervisati, da li ostaje to rezerviram ili kako je konjugacija?

SPEAKER_01 14:58

Točno, točno. Ostaje na ati da rezerviram.

SPEAKER_00 15:03

Mi bismo rekli rezervišem. Mi potpuno promijenimo nastavak i mislim da je ovdje zapravo u Hrvatskoj lakše. Zato što mi imamo stvarno mnogo mnogo tih nepravilnih glagola i nepravilnih konjungacija gdje moramo da učimo napamet.

SPEAKER_01 15:19

Mogu zamisliti da to može nekom biti problem. Ali evo svaki jezik ima neke svoje pravilnosti, nepravilnosti tako da svakako.

SPEAKER_02 15:28

Ivo još jedan primjer. Sada je Klara rekla: mogu zamisliti. Mi bismo prirodnije na srbskom rekli mogu da zamisli. I to je upravo ova razlika o kojoj smo govorili. Meni pada na pamet još jedna stvar, a to je kako koristimo glavul trebati. I navenim, ja često insistiramo na našim časovima da kažemo da je to glagul koji se ne mijenja policima. Dakle, da ne možemo u srbskom da kažemo ja trebam da idem, nego treba da idem, i da je on uvijek u trećem licu jednine. Ali ja mislim da ovo nije tako u hrvatskom jeziku. I da li Klara možeš da nam objasniš kako koristimo trebati u hrvatskom.

SPEAKER_01 16:11

Zanimljivo, ovo nisam ni ja znala za srpske, odnosno, znala sam, ali nisam na taj način to gledala, zanimljivo. Da, glagol treba u hrvatskom jeziku je modalni glagol kao i morati, željeti, voljeti i sl. I on se minja po svim licima najormalnije. Dakle, ja trebam raditi, ti trebaš raditi, on treba raditi, mi trebamo raditi, vi trebate raditi, oni trebaju raditi. Dakle, taj trebati konjungirat ćemo ga kao i svaki obični glagol koji završava na ati.

SPEAKER_00 16:44

Da to je jako interesantno. Meni o stvarno zvuči loše. Da, da zato što je to bezličen glagol u srbskom. Naravno, mnogi ljudi to govore pogrešno, ja to uvijek naglašavam zato što će ljudi stvarno na ulici čuti da kažemo da idemo tamo, ali generalno je to nepravilno. Uvek treba da kažemo, treba da idemo tamo. Tako da je ovo jako interesantno i mislim da je ovo jedna od velikih interesantnih razlika.

SPEAKER_01 17:18

Da, da, zanimljivo. Ja sam nešto novo saznala. Hvala.

SPEAKER_02 17:23

Da, i ovaj glogul treba biti je u srpskom bezličan, dakle, u svim vremenima da kažemo trebalo, je da idem, na primjer. Ali mislim da i ovdje opet vidimo tu razliku između korištenja infinitiva u Hrvatskoj kada kažete, na primjer, treba mići, ali mi bismo rekli daba da idem. Opet i ja na mojim časovima često preciziram da kažem mojim učenicima da ako mijenjaju ove glagol policima, tako se govori u Hrvatskoj i da je i ovo opcija naravno i da će ih ljudi razumjeti, ali da je na srpskom ovi glakol bezličan.

SPEAKER_00 18:03

I mi polako dolazimo do kraja ove epizode. U dužoj verziji, mi nastavljamo da razgovaramo sa Klarom o razlikama u vokabularu. Dakle, imamo jednu listu sa svim rećima ili sa mnogim rečima koje su drugačije u srpskom i u hrvatskom. I također ćemo razgovarati malo i o čirilici i o nekim drugim stvarima vezanim za srpski i za hrvatski. Tako da ako želite da slušate dužu verziju ove epizode, dođite na naš Patreon.

SPEAKER_02 18:36

Tako je sada smo došli do kraja. Nadamo se da vam je ovaj format epizode bio zanimljiv i da ste nešto novo naučili. A mi se svakako čujemo sljedeće nedjelje u nekoj drugoj epizodi. Ćao Ćao.

SPEAKER_01 18:49

Hvala dođenja.

SPEAKER_02 18:51

Hvala vam i čujemo se. Zdrav svima.