Mikrobiom: više od priče o crijevima

Sve više slušamo o mikrobiomu, ali rijetko tko stvarno razumije koliko duboko utječe na naše tijelo.

Nije stvar samo u probavi. Mikrobiom direktno komunicira s mozgom, hormonima i živčanim sustavom. Utječe na to kako reagiramo na stres, kako se osjećamo kroz dan, pa čak i na našu emocionalnu stabilnost.

U ovoj epizodi s dr. Andrijom Karačićem, abdominalnim kirurgom i osnivačem Centra za crijevni mikrobiom (CCM),  otvaramo upravo tu priču - vezu crijeva i mozga, zašto nas stres doslovno može “udariti u trbuh” i kako emocije koje ne izražavamo ostaju zapisane u tijelu.

Pričamo i o onome što mnoge žene zbunjuje - zašto, iako “radimo sve kako treba”, odjednom dolaze nadutost, sporija probava, osjetljivost na hranu, loš san ili brain fog. I kako su hormoni, ciklus i posebno perimenopauza usko povezani s promjenama u mikrobiomu.

Dotaknuli smo se i realnosti svakodnevice: prehrane, vlakana, stresa, sna, kretanja, alkohola, lijekova i zašto nijedna od tih stvari ne djeluje izolirano.

I možda najvažnije - razbijamo mitove.
Više vlakana nije uvijek bolje.
Fermentirana hrana nije za svakoga.
Jedan probiotik ne rješava sve.
I ne, nije normalno da ti je probava stalno “problem”.

Ovo je epizoda koja će ti pomoći da bolje razumiješ svoje tijelo i da razumiješ ono što ti već dugo pokušava reći.

Transcript

SPEAKER_01 0:13

Tvoj microbiome sustav koji utječe na puno više odbave i oblika samo hrani. I što s ne možemo saznati njegovom analizom. Adrija, dobro nam došao u Berlinu.

SPEAKER_03 0:49

Nad se da ti nije bio put te kope. Adrija, kako neko ti kirurg o struci.

SPEAKER_05 0:59

Točno.

SPEAKER_03 1:00

Kako kirurg završio mikrobiom.

SPEAKER_05 1:03

Tako da nakon šestia na specializaciji završi sam na presvom stolu i ukloni se slijepo cjeva. I onda je meni kolegica Vegetarijanka rekla da kao to ti redeš meso, kao vegetarijanci nemaju upala slijepo ceva, nemaju divlja. To postoji hipoteza. Znači, postoji zaista hipoteza koja je sročajan Kiru koji je otišao iz Amerike volontirati u Malaviji i skuži da zapravo tamo on nema posla jer nema upala slijepo cjeva, nema ovih divetikoloza, znači prošera nebog cvana c'è normal. I sad on usprzede, pa što on sad u Malavi radio na Americi i kao i do puno više vlakana. I kreću ta burkitova hipoteza da zapravo vegetarci nemaju nikakve problemate go. I tad bilo okay, dobro zašto se ta vlakna radi u našem srijevima pa da radi takvu razliku. I onda je otkri mikrobiom. S tim da, znači, mi na facos ornika nismo pričali o tome. Bila je ideja ako poslije neke bakterije pa radi tam inka, djeca, itede ali ono nije neka bila ideja da postoji ta neki mikrobiom demon bitan. I onda sve slučajno naleti na rad oako ti je stavilo kao da ti bakterije mogu razgraditi anastomozu. Znači, sporat. Znači, ti recimo imaš karcinom, odžeš crjeva i spojiš ih opet. I sad je mojo rad u kojem pokazuje da te bakterije, ako imaju tenzima, mogu ti razgraditi taj spor. Jer, što je nama problem kirurgice, ja vas hipotetski ne daj Bože, ali operam vas dvije. Ista operacija, isti operater isto sve, ti prođeš super, a ono, jedinica se raspne upala sepsa itd. I ono što je zapravo bilo, razvi je njihov mikrobioma. I tako zapravo kreće to istraživanje toga. Puda, znači to je 2019, siže 2020, covid, ležanje doma, čitanje itd. I tu ja zapravo ulazim u to. I ono sad ono kao ti čitaš to u literaturi, vidiš da nešto postoji i imaš što je to možeš u praksi primijeniti. Jer ti ne znam, ljudi dolaze na hitno koji boli trbuh i ništa nije bolje. Je ne znam, slušao priča kako je neka uz antibiotika pa se razvilo to, to i to. Ali kao ti ljudima ne možeš pomoć. I onda je mi dobro bila ideja, mora postojati neki na svijetu neka edukacija, neki ittečaj on tamo. I on ne kaoš neke izraživačke centre. Ne, pa mislim, to ti je 2020.

SPEAKER_03 3:33

Da, sad svugdje iskači miro.

SPEAKER_05 3:38

Ne, ne, ali to je tad bilo kao niša. Mislim, ja sam tražio da ja imam neki papir, certifikan. Mislim, on čisto davmo da mogu reći nešto znamo mikrobiom. I ništa? I ono kao javno se tim, ono ali opet neka konače, či ćeš nekakav doktorat negdje tri godine i tam može zamutiti uzorke i to je to. Opet ti ne znaš pomoć ljudima. I onda i sad se događa to da kuna sestra ima ozbiljan onaj oblik kronove bolesti, ne mogu pomoć leći na rebru, korona, izolacija, niko ne može postojati itdje. I to se reko na problem. Hamo napraviti mikrobiju zašto je ljude bude kao testirati. Testirati. I mi to napravimo. I ono uživo katastrofa i sad javno vidimo literaturu što bi se moglo i složimo neko plan prehrane tramvamo ujesti ove takve stvari. I ona napravi, ne znam je on mikrobilom, ne znam oko 38% mi dođemo 50%.

SPEAKER_03 4:39

Wow.

SPEAKER_05 4:40

A kao u to je to bilo tri mjeseca.

SPEAKER_03 4:43

Oh wow, okay.

SPEAKER_05 4:44

I to je nam bilo kao one što. I onda sam kao što je mu uzeti još kao tri, četiri takve osobe iz moje okoline i probati njima. Znači, ex da dosta. Dobra, da, tako je to sve zapravo počelo. I onda se zaprza brzo iskristaliziralo što ide, što ne ide. I mislim da se ono više ljudi, onda se neka rodila je da je se mogu obaviti i pomažeš ljudima ide to. Ja sam neko naravno tražio, mislim kao, ja sad bio specijalizant. Mislim imaš od sada ne znaš ništa. Mislim, da ti na papiru nisi nikod nio ja tražio neko morcionstvo od toga s kim se mogu upariti tamo tamo, ali nekako to nije funkcioniralo i onda tako se radila odluka. Dvadespran je kao tvorbičio ja sam pošto uput i bude. Daleko sam ja od najveća.

SPEAKER_03 5:46

Imam sad, imam 50 pitanja iz ove priče, ali možda samo da definiramo za one kojima još nije izašla na Instagramu.

SPEAKER_05 5:56

Pa gledaj kratko, znači mikrob. Znači, prva stvar ono što zapravo treba svi shvati, znači bijom je bilo kakav jako sustav. Znači, Bijom berlina, Bompletački jezera, to znači sve živa bića na tom području. Mikrob su mikroorganizmi tog stanništva. Znači, ono što je zapravo teško shati, znači da je ovaj kaoci ima mikrobijom. Ti mikrobini su se ugdje oko nas. A ako je ona crije, onda se to odnosi znači na crni mikrobij. To je zapravo priča. I to nisu samo bakterije, to znači sve mikroskotke, znači živine koje postoje. Znači, od virusa, glivica. Znači zašto to vidimo?

SPEAKER_03 6:34

I svako od nas ima svoj jedinski mikrob.

SPEAKER_05 6:37

A gledamo, znači nama se crijeva prozor svijet. To je jedino mjesto gdje je zapravo mi naše tijelo dolazi direktan do otticaja svjetskih svijeta. Sve ostalo imaš kožu, imaš neke barijere itede. Onda te zapravo sve što udahneš, uneseš u sebe, dolazi u direktan konta s svojim organizam. Sada naravno na to mjesto da mora se stvoriti nešto jer ima tu puno hrane, ima puno energije itd. A s druge strane, naravno, ti sve što uneseš ima utjecaj to. I sad ovdje, ti išla biciklan posao ili taksijem. To će već biti ono naša kolčina informacija. Tom sustavu ako li sad, je ti bila vegan, meso je čisti ili tako da. I zato su te ogromne razke. Znači, nitko od nas ne vodi identična životinje, nije izloženo istim stvarima.

SPEAKER_01 7:26

A možemo li sad izdvojiti na primjer jednu stvar koja najviše utječena mikrobiom i na.

SPEAKER_05 7:33

To je ogromna stručna, znači, to je ogromna rasprava. Znači to je na svakom kongresom i on bude ogromna rasprava što je sad najbristo.

SPEAKER_01 7:39

Tipa nije hrana, je ili je hrana.

SPEAKER_05 7:42

Točno. Da li je hrana? Znači, sad tu i u literaturi imaš sad ovaj rad govori o ovaj rad odo. Znači, s jedne strane uvijek je bila priča da ti zapravo ono što mi gledamo je kao ako gledajuš taj cijeli eko sustav koliko razlike između dva eko sustava može objašnjavati jedan čibnik. To je ta variabilnost. I onda se zapravo smatrala jako dugo da ti prehrana može objasniti sedamdeset posto variabilnosti. Znači a recimo, genetika samo deset posto je bilo. E sad, to se opet mijenja, znači nova studija ti dolazi. Ono što je recimo, meni osobno, i ja mislim da nije ja nisam tim prehrana ali evo možda ću dvije reći drugačije. Zašto? Zato što zapravo u tom velikom izraženi koji smo razliku 300 žena od dobio 35 godina što je dosta homogen uzorak. Što se tiče te razlike, nama najviše te varijabilnosti objašnjava jedna to razvoja skupina varijabli koja je dosta među sad puno zaljepjena koja se limša odvoje, to ti je zapravo sam ponosna stres i mentalno zdravlje. To je jedna skup varijli koji dosta te varijabilnosti zapravo objašnjavaju. Naravno, tu je prehranja na drugom mjestu. Zato što se ovo nama nekako još pokazalo jače. Ono što je nama problem što ti zapravo, makar je prehrano i teško evaluirati, još je teže evaluirati kako neka spava mentalno zdravlja. To sve podaci koji su nama iz Bitanje se same stvari, ne vodile, tako da tu možda naravno biti neki baz koji se razvio. Ali ono po našim podacima je više zapravo to. I iskreno, ono što ja vidim zapravo onda i u praksi s ljudima da ti mislim što prvo imamo ljude, osobe koje se super hrane, paze na sve unosu, recimo, dosta dovoljno vlaka, ali imaju loš mikrobil. I onda dođe s nama kao upitnik, upitnik.

SPEAKER_01 9:31

Kad sam ja testirala svoj cjevi mikrobrije prije dvije godine.

SPEAKER_04 9:36

Dobro.

SPEAKER_01 9:40

I ja sam naprimjer bila ta jedna od tih koja je dosta povezivala zdravlje. Mrobioma, recimo sad to tako, sa prehranom. Je mi to nekako dosta u fokusu i došli su moji rezultati, ali nisam bila dobro. Zato sam i završila po tebe. I po preporuci generalno bila sam dosta ovako isrpljena. I došli su moji rezultati i imali smo savjetovanje, ali to je već bilo ovaj napisano i u nalazima. Gđo Šimić, ja da gledam vaše rezultate, a da vas ne vidim, rekao bih da ste vi debela osoba koja samo jede u pekari.

SPEAKER_00 10:27

Ja?

SPEAKER_05 10:29

To ste pisao malo.

SPEAKER_00 10:54

Ali kad smo stečli, to mi je ponovio, ali ja sam mi misli da. Su zamjenili to posta rezultate overati, ne može to moji rezultati.

SPEAKER_01 11:06

Ali forta priča to me baš usvjesilo.

SPEAKER_05 11:12

Yeah, yeah, jer to je kao input, output i to je samo. Moš je zapravo moja neka poruka. Ako ti graš to je postav. I sad, ok, input je jedno. Ako ti igračku, ako ti imaš staklenik, i sad ti naravno imaš najbolje gnojivo, jedana klase itede a ako taj staklenik ako ti naforiš temperaturu na 60, ako ti naš kisika u tom stakleniku ne možeš, znači ti možeš najbolje pumpa gnojivo, te biljke će propast u tom stakleniku. I to je zapravo taj, mislim da što je sad zapravo što je problem. Lako je oduzima tubacivat namjerice. To je najjednostavnije. Ali ajde sad ti promijeni uvjete u tom sustavu, a to je pravi posao, to je užasno dugo traje. Jer ono što je zapravo biti ta osoba, ako gledamo sad mikrobijom se navikla da tako funkcionira, da vlada i takvi ljudi. Ona ne zna za bolje niti za gore. I sad recima ti dođe kod nas, ja ti kažem gledaj, ti moraš promijeniti uvjeti svojog mikrobija. Što onda je povezano s svojim međulodskim odnosima, s svojim poslom, odnosom prema samoj sebi. Mislim, mi onda idemo onu tešku bauštelu na svim razinama od tijelu.

SPEAKER_03 12:20

Ja sam tako soldier. Samo da mogu nešto raditi.

SPEAKER_05 12:23

Pa je, ali problem kao. Ja isto pacijentima kažem, mislim, recimo, da si ti paci ja bi rekao, slušaj, da ovo je tvoj mikrobijom, takva je situacija, da bi se ta mikrobiom primijetima, imaš postati dito dva točka nula. Da se zajmja.

SPEAKER_01 12:37

Što se bilo prepala, sad je dva točka jedan.

SPEAKER_05 12:40

Dva točka jedan, a to je beta verzija.

SPEAKER_01 12:41

Ne, sad baš dok to pričeš, razmišljam, jesam li ja ikad bila drugačija ili su samo okolnosti kojima sam u tom trenutku bila, to je onak poroda znači dojenje neispavanost, posao, sve su samo trigerirale. Ono kako ja zapravo kakav moj cjevni mikrobiom, recimo to tako zapravo je koji sam ja ikad bila drugačija. Jesam ja sad drugačija ili samo sa nekom dozom svjesnosti bolje menađira.

SPEAKER_05 13:17

Mislim da je ključ ono što smije vidjela, znači nije poanta kao izloženost sam stresom, nego tvoja reakcija, odnosno otpornost na stres. Što to znači? Kad mikrobijom propada, mikrobijom propada ako zbog utjecaja adrenalina, odrenalina kortizola, ti se on prestalca kamenja, manje krvi dolazi u cejeva itede. To ti ima direktno čak kortizol ima čak skoro antimikrobni učinak na mikrobion. E sad, ako ti luči kortizal no odrana, na brža žjeza. I sad kojoj korak ispod hipofiza, hipotaalamus, odnosno amigdala kao prva koja registra stres. I sad, ako ti na toj osi, vertikalni možeš na razini amigdala, čak hipota zaustaviti taj tok. Jer reći, ok, ogroman mi je stres, ali ja uživam u njemu, mene super, itede neće biti to nizvan od svih tih učinaka koje onda mi vidimo koji je napravili microbialima. I to je zapravo pornosni stres. I to je možda zapravo ona ta idea. Ono što se zapravo je dostaje tome. Self help usar govore ta resilience, antifragility itd. Nije pota. Znači, ja kažem. Mislim, recimo sad da mi uzmemo deset ljudi koji su pod stresom, koji imaju isti stres imat ćemo potp drugačije mikrobioma. Ovisno o tome da li niz kakva akivacija na brža živijezde, kakav recimo onaj profil kortizola kad se izladi. Znači, potom ćemo mi vidjeti koja je razlika. Nije po defaultu, znači recimo, da svi kontroli leta imaju katastrofalni mikrobioma. A svi ljudi ne znam, nikako je piju kao šest sati, ne onda imaju top mikrobioma. Tako da postoji ta neka učina u te interminua koji se isto može zapravo vidjeti na po razinama kortizola nama i kortizo, koji sam mi jutro vada našim svjetancama posto značajan čimbenik kad smo radili opredu podatak. Ako je nizak, mislim, to govori, znači da je došlo. Ako je niz, znači moramo razgovoriti. Ako je on nizak kortiza inicijalno, znači da on nije neaprejana akivacija. Ako je on povećanim, počinje rasti, znači ta ovo se aktivira, a brže se aktivira. Ako je on onda pao na kraju i onda govorimo, znači tom sindrom izgaranja itede. Tako da ovisi to isto treba nekako intredirati na tom kontekstu onu gdje je ta osoba u životu.

SPEAKER_01 15:36

Ali to znači da se iz crennog mikrobioma, odnosno pomoć cestiranja može baš jasno vidjeti da je osoba u Burnoutu. Ti vidiš, naskaš, ova osoba je.

SPEAKER_05 15:49

Ne bi ja banalizirao, ne bi ja banalizirao. Ali ono što mi, znači, mi kad uzmemo rezultate, uvijek imamo ono onaj ispunjavila se ti on drugi životni upitnik, gdje mi stvarno uzmamo sve u obzir. I onda isto nas njima objasniti variabilnost. Znači ono, dobro se hraniš, aha, ok, to bi nam objasnilo doš stres, to bi nam objasnilo ovaj dio. I ono što je zapravo nama problem kad mi možemo izraziti sumnom na Bernau. Možda nije to tako jednostavno, ali ono što mi možemo vidjeti je znači koji su neki čimbenici koji najvjerojatnije guraju u smjeru lošeg mikrobijoma. I tu onda se onda otvara priča sa Bernaom, tom psihičkim stanom, mentalnim stanju itede. Ono što drugo što mi vidimo je, znači, isto kao što je recimo, nizvo imaš taj efekt preko te ovosi, imaš i uzvun efekt da mikrob može smririvati. Jer ako je dobar mikrobijom i ima dobra tih protupalnih bakterija koje luče, znači te neuroaktivne substance, znači, to su ga, serotonin itede, oni mogu smirivati. Što ako gledamo, znači koja svrha toga, znači ako je imao situacija u redu, ona ti zapravo mikrob onda preko mozak informira mozak i govori Ok, mi smo naranjeni, uvjeti su nam dobro. I onda ti zapravo imaš jedan začarani krug. Ako ti imaš izvorno loše informacije po mikrob, mikrob propada, taj više mikrob ne može smirivat na neki način zato što nema više gabe, nema serotonina itede.

SPEAKER_02 17:18

Super mi je, dosta nos.

SPEAKER_05 17:20

Ali problem je što ti onda zapravo mi dobijemo paciente u tom začarnu krugu. Di on kao to u toj točci i sad bi on trebao imati bolji mikrob, ne može ga imati jer ni izvozno jer sam dolazi svite mi tako negativne informacije. A s druge strane, se on i ne može uporaviti po pitanju mentalnog stanja zato što ga mikrob ne smiruje, nego kontra zapravo šalje te nekakve ono signale uzvone. Tako da to je dosta teško nego slomiti stvar.

SPEAKER_01 17:49

Sada kad si spomenuo gabu, a sjećam se u tom periodu sam suplementirala gau.

SPEAKER_05 17:54

Da, to je često.

SPEAKER_01 17:55

To znači da određenim suplementima si možemo donekle pomoći.

SPEAKER_05 18:00

Ja mislim da suplementacija, ako je prvo kvalitetno visokim dozama, ti može maskirati ono nadoknađivati neke stvari. Ali nije opet rješenje. Zašto ti se makneš tog suplementa iš česti.

SPEAKER_01 18:16

Ali možda nam može pomoći kao napraviti taj prešbi.

SPEAKER_05 18:19

Ja mislim da mora biti taj to gura, taj puš iz te situacije koja se ta osoba nalazi.

SPEAKER_03 18:26

Kao da se to definiti. Ja ne bitno za te test zato što ti izmisliti dobro probala.

SPEAKER_01 18:35

Ne, ne. To je super pitanje. Jer zapravo meni je probava dobra. Ok, imam neke situacije kad možemo i o tome pričati. Tipa recimo, kod mene kad se makne iz svoje rutine, to se manifestira na probavi, recimo, putovanje. Znači, probala mi se uvijek poremiti. Nije isto kao kad sam kući i svaki dan radim jedno te isto. Ne, proba vam je bila dobra. Pa sam mogla spomenuti jer Sandra je isto bila gošća. Tada sam počela raditi sa Sandrom. Zapravo sam bila povećala mi se razina anksioznosti i cijela sam se osjećala onako kako se laiči kaže zbrda z dola, da se ne mogu uhlati ni za glavu ni za rep. Onda smo počeli rješavati te nutritivne deficite. I Sandra je predložila kao ako želiš, mogla bi napraviti i tu analizu pa da vidimo malo bolju sliku kako to funkcionira kako prehrana funkcionira kako što radimo funkcionira da vidimo gdje su najveće manjkavosti. I onda je kod mene bio slučaj da su zapravo najveće manjkavosti bile. Ali ja nisam dala konteksta. Ja uopće ne jedem pegar. Tako da sam bila iznenačena. Ne, bilo je sad stres pokušava se sjetiti neke bolje riječi od stresa, ali jednostavno ti inputi koje sam ja dobivala u to vrijeme i koji su mi bili previše i koji su nekako bili. Taj obujam imputa je bio puno veći nego prije sa dolaskom djeteta i promjenama koje se ta događaju, su sve me to potpuno izbacilo iz stračnica i ne spavanje. Mene ne spavanje me uništilo.

SPEAKER_05 20:39

Ali to je nekako da. Mene zanima kako recimo mi, kad se morali oprdu dopadati, ako uopće san se ne može odmaknuti od psihe odpornosno streso. Koda je jedna nama. To je ko da je jedna.

SPEAKER_01 20:50

Tako sam to ja i osjećava. Ako ne spavam, pluda. Saj pitanje to.

SPEAKER_05 20:55

Ali mislim da je nama san. Mi recimo, ali znamo takvih pacijenta koji imamo kao imaju problemat tegobe, ali kao naspamo s 8 sati nema neki problem tegoba.

SPEAKER_03 21:06

Pa je ono. Da li u centri za cijim mikrobiom dolazi više ljudi koji već imaju tegobi ili.

SPEAKER_05 21:15

Većinom su već problem. Znači većinom su to ljudi koji ima problem. Znači, ovo manine su ljudi koji žele provjeriti, tako dalje su to ljudi koji imaju ono nekav problem koji ono kao zanima što se događa samima. A osi svima ostane, nalazi u redu, koloskopija u redu tamo. Onaj to ti retabilni kolon ili je siboje to. Ali onda zapravo s tom informacijom ne mogu više ništa. Ona zapravo ideja naša je da ona se vidi ok, to je ajmo naći nekakav način kako se pomaknuti s te mrtve točke.

SPEAKER_03 21:48

Ok, ajmo se pričati o tim čimbenicima. Ve smo spomenuli malo te emocije i stres. Prehranu smo započeli ali spominjao se na početku vlakna. Kad ti tiče sa sebi. Ajmo malo još prehranu pa je ta vlakna točno.

SPEAKER_05 22:04

Što se tiče prehrane mikrobioma, tu je zapvi kad glaš bilo kakva istraživanja, ti recimo, daš u prehrani istim ispitanicima, oni kompletno drugačije reagiraju. Znači, tu je zaista nema nekih univerzalnih smjernica da je sad mogu reći. Jer kao da bi smatralo, kao meteranska kao neka standard je najbolja zato što je ta meteranska nekako kao najblažnija najmanja restrikcija itede po meni. Po meni što se tiče prehrane, mislim da je to najbitnija kvaliteta namirnica, što je najveće. Znači, više ključ što se tiče mikrobioma nabavka, a nabavka je priprema, a ne ono što jedas jer tu su ogromna razlike. To se više dolazi zapravo ta kao. Još nemamo točan hrvatski prevod. Ali znam da već, ne znam, profesorca Poljak već ima isto neka. Kao mračna tvar u hrani, mračna materija odnosno mi se pije vuo. I sad ti znaš to koliko ima kalorija, makronutriana, vitamina, minerala. Ali ti još imaš kao tu neku mračnu materiju koju mi ne možemo kvantifici koja ima ogromna kontančina mikrobiom inostatak organizma. Koliko je sad tu additiva, koliko je tu ne znam takih ne znam, teških metala, hipotecki. Ali tu postojiš ogroman broj molekula koje mi uopće nismo nikad uzimali u obzir ako je očito ima ogromnu učinka mikrobiju. I to je recimo ta nova, mislim, mi smo ta nova tema, ta je moračna materija jer kao jedna jabuka nije ista, gdje je rasta, gdje nije, koji su bakterije ovo je jabuke koje je ove resiji jabuka ima svima s svoj mikrobijom. Tako da znaš, to je ta neka nova nova fronta koja se zapravo tu otvara po pitanju toga. Tako da mislim da je ta kvaliteta ogromna razlika i ono to napriča kad Amerikanci dođe sestrinu u Italiju ili recimo, o naša dijaspora kad dođe dolje pa najviše probavne tako be, zato što jede zapravo potp drugačije namjerice i to. Tako da kvaliteta definitivno je ogromna razlika i to je sad ono kao da li još postoji i namirnica koja je ono stvarno čista koja nije onačišena koja nema mikroplastike itede ali, tu se može napraviti ogromna radoska. Mislim ono jedi ono što boliš, ali samo po radi na kvaliteti, nek to bude jedan a to je to. Mislim da je to nekako puno važnije pitanje nego što se točno ide. Druga stvar po meni je naravno ta raznolkost. To recimo, ono više od 50% pacijenata je preporuka ta raznolkost, jer mi nekako iz navike, ono kako se nekako ta naša ponašanja u nabavci hrane takva da ono uzimaš ono što po navici uimaš, znaš to, paše, to znaš pripremiti i rotireš ta dva, tri jel, četiri maxi, to je to. Tu ima ogromnost. Znači, razlika je da ono možda bilo bolje da nama neko svaki tjedan baci neki set namirnica i sad to radiš ovaj tjedan.

SPEAKER_03 24:55

Pa ti ima za naruči tu ove kutije.

SPEAKER_05 24:57

Je, to, ali kako mislim, a znaš šta ti je tu stvar? To ti recimo, ako mi glavno prije čak 50 godina što tad ima si imao taj lukso da ti cijelu godinu uzimaš čarci, voliš četiri se hrano ok i tako. Neko ono je ovo si ovo ubereš ovo tu, ona ideš tu i to ti je to. To je zapravo ta raznolka od koja se zapravo po meni izgubila s tim nekim modernim ponašanjem u nabac hrane.

SPEAKER_01 25:26

A isto preporučujete 30 naminnoči.

SPEAKER_05 25:30

Mislim, to je teško je, ali ja mislim, ja odgovorno tvrdnja da je to više neka ono terapija u smislu da se promeni mentalni sklop. Jer ka, ajde neću popiti šest kava ne, popit ću dvije kave, jednu maču, jedan crni čaj. To ti je već ogromno razlog.

SPEAKER_01 25:47

Ne meni se trideset čini izvedivo.

SPEAKER_03 25:49

Mislim, ja sam vodila novac za različitu pomoći. Ja sam znanstvenik od duši.

SPEAKER_05 25:57

Dobro, pa je, jej, ali da se, da se. Sko to se značiš.

SPEAKER_03 26:02

Tražiš misli.

SPEAKER_05 26:03

Ne, treba misli, ali sami da ti ona nekako ti uzi to. Da, mislim da je problem što mi trenutno nekako i u društvenim režimo javnosti je kao bolje jesti jabuke nego gumene bombone, jer ne znam, bolje je pojest ovo nego keksia. Zato kad ti se napravilo 30, on znači ti pojest i keksi ovog. Ško on skoro drugača paradigma po pitanju prehrane nego ovo što mi generalno prakticiramo. Te clean namirnice, ne clean vama to.

SPEAKER_03 26:33

Ja volim te namjernice.

SPEAKER_01 26:35

A sam li dobro čula da si u jednoj prilici rekao i čak i trideset različitih namjerica dev.

SPEAKER_05 26:42

Da. To je bio nekav ideal. Znači, to bi idealno bilo. Dakle, to ti ideal koji dolazi z ovih populacija, ne znam HZHU što i ne sto godina. Znači to su brojke od njih. Oni jedu toliko.

SPEAKER_02 26:57

Košni Amerikanac.

SPEAKER_05 26:58

Ali onda živite tamo imalanima i beru, tam pet. Znači to po Berlinu tu.

SPEAKER_03 27:08

Da, ja ako ne razmišljam aktivno da radi o različiti jedna.

SPEAKER_05 27:14

Ali znam da ti to samo gledamo što si odučav nisi uzela kilobuka, nego uviš dvije kruške, dvije jabuke, tri mandarina i.

SPEAKER_03 27:21

Ali ona kaže mora razmišljati. Možeš i onda dok ti ne pređe u podjesti.

SPEAKER_05 27:28

Ali onda ti da je besovenno.

SPEAKER_03 27:30

I znači kad nemi recimo vlakna. Mene možnosti zanim.

SPEAKER_05 27:35

To znači, to te kad pričamo o prehrani i krovena si tu vlakna drama broj dva.

SPEAKER_03 27:42

Ali pozitivna narama ili negativna.

SPEAKER_05 27:44

Ne.

SPEAKER_03 27:44

Ili samo drama.

SPEAKER_05 27:46

Ne, to bude kongres jedan dan ti budu samo predavanjem vlaknima, nakon svako predavanje ti bude svađa ogromna ovaj trajali vlakne ili ne. Jer, znači, ono što je, znači, vlakna imaju ta prebilska svojstva, znači oni su nekako to gnojivo supsrad za raste tako dalje određenih bakterija. Znači, nije da cijeli mikrobijom uzima vlakna i raste, nego određen. E sad. Mi smo interno se bavili sad je baš smo reviziju baš poslali, znači uzeli smo deset, znači u Poljskoj, deset zdravih karnivora koje su karnivori više u prosjeku tri godine i ne jednu znači nitko voće poče, niti grahorica. I recimo, njihov mikrobion, onda mi uspoređivali njih deset sa 800 ljudi izlične dobi, kilaže, ali koji jedu sve. Koji su zdrav. I tu smo dobro vidjeli da se njihova raznolkost, znači raznovost kao nekakav parametar mikrobioma ekosustava ne razlikuje. Znači, da oni mogu bez vlakana imati raznolog mikrob. I to je kao sad to pitanje odakle ta raznolka. Znači šta šta jedu u te bakterije ako smo mi rekli da su vlakna hrana bakterija broje. I to je zapravo bit da se mi sve više mičemo kao vlakno jednako prebiotici, da mi više sad pričamo znači da su ti polifenoli prebioci, da su omega 3 zastane masne kiseline, da su neke aminokiseline prebioci. Tako da zaplada mi sad smo događa u nekoj fazi da se to dosta sad redefinira ta cijela priča.

SPEAKER_01 29:22

Ja mislim da je to.

SPEAKER_05 29:25

Ne, nego da jednostavno neke stvari u mesu. Zamo neka lovanska masna kiselina koja ti ne znam u govedini janjeti, recimoš, da je to recimo prebiotek. Tako da očito neko, mi to zovemo ta specijalizacija. Određeni dio mikrobioma će se specijalizirati za meso za obradu mesa i to će ići ok. Naravno, ti kanivori nemaju savršene mikrobiome. I nama je generalno. Kad gledamo generalno opću populaciju, bilo ljedi ovi vetrijanci i vegani imaju u prosjeku bolje mikrobioma. Znači to stoji.

SPEAKER_03 29:58

Znači, znači bolji mikrobi.

SPEAKER_05 30:01

Imaš tri neke razine. Znači, gledamo koliko je raznolik, gledamo koliko je uravnotežen i gledamo koliko je funkcionalno. Te bi zazdravljanje najbitnije ti mikrobijom funkcionalno. Znači, on možeš biti neuvravnotežen, ne raznolik ako ti on funkcionalni tvoje tijelo neće osjetiti to.

SPEAKER_03 30:14

Znači razno nekosti u mikrob.

SPEAKER_05 30:16

Koliko imaš vrsta? Koliko imaš vrsta.

SPEAKER_03 30:20

Znači, kako su oni.

SPEAKER_05 30:21

Znači, ideja ti je zapravo da narako u svakome eko sustavu da ti ne našo jednu životinju koja ti predgovara cijeli eko sustav, ali imaš više vrsta koja je onda. E tu analogiju koju politici. Znači, nije ti ideja da ti imaš jednu stranku koja dominira non-stop, nego ti imaš više stranka koje se mirisno moraju dogovarati, koji se mirusobno kontroliraju itede ako ih bude neki stres, moždaš, mora reći koalicija nekakva. Da sada imaš jednu stranku i sad ta stranka definira sve itede. To je ta priča. I treća stvar je zapravo ta funkcionalnost. Znači koliko sad taj mikrobion proizvodi gabe i tih drugih tvari koje su ključne za naše normalno funkcioniranje.

SPEAKER_03 30:58

Pa jel funkcionalnost ili je to druga priča tipa da imaš redovitu stolicu.

SPEAKER_05 31:05

Znači, to znači da ti imunitet funkcionira možda normalno metabolju funkcionira i probabilno funkcionira barijera da ti je dobra. Tako da ti je sve funkcionalnost. To je zapravo šta imamo problem. Mislim ljudima je dobro, namo znanosti je problem jer taj što zbog te adaptacije, specijalizacije, recimo sad nastroje smo u bakteriji u mikrobiomu i sad imamo neki problem i sad ne znam, ja se izgubio. Pokop sam bio ja se izgubio. Edita može preuzeti moju funkciju. Uzet moje gene koje su ostavljaju, uzme te gene i sad ona radi taj posao koji sam ja prije radio, bez problema. Znači naravno nije bolje bilo da ostao, ali opet vi radite sve pet osobe i ništa ne oseti. Sad samo problem se edita izgubi. Ili ako samlo vas dvije izgubite, znači iz mikrobija. Ali generalno ti ništa ne osetiš. I zato mi ne možemo reći teoretski kao jel sad boljim mikrobom. Naravno da je bolji mikrobijom koji smo svi troje i svi radimo svoj posao, nego se samo vas dvije, ali dita radi moj posla. Naravno je to. Ali opet što se tiče kao zdravlja je zapravo domaćina nas kao čovjeka istaso. I znači, vegani i vegetarijan generalno imaju bolje, ali imamo i tamo katastrofalno.

SPEAKER_03 32:16

A da je mi recimo, prepisad da ova ultraprocesirana hrana.

SPEAKER_05 32:21

Da, to je kao, to je najveća razma. To bi neka bila treća stvar. Ako te raznologosta da je to zapravo ono ogroman problem. Zašto? Zato što ti kao bakterije imaju gene i zahvaljučiti tih genera mogu izvršiti nekakve kemijske procese. Uglavnom, problem je sutra pod svrhu zato što mi nemamo. Preoš naše bakterije nisu razvile gene odnosno mehanizme kako obrađivati te stvari. I onda ti recimo nekakvi ti preklom da ti on ti mogu proći kroz cijene u sluzi i doći u direktan kontakt sa crnom barijerom što stanicama criva i raditi darma. Tojest taj encroachment se to zove, dok zapravo sve ostale koji se mogu urađivati svi ti nutrijenti ostaju gore i to bakterije. Ovo ti može proći direktno dolje i raditi probleme sa crvenom barijerom pa onda imaš likikat i sve probleme povezano s tim. Tako da je ono dobro ti primjer recimo, mi Europani nemamo bakteriju koja ima agent za obradu norialgi. Japanci imaju, da, oni imaju.

SPEAKER_03 33:17

Što znači za nasce što volje mišljeno?

SPEAKER_05 33:20

Pa nije ništa. Bit će ta. A door da, ali šta obraži ti Japanac biti bez problema, ti cijelu onu ta noralg on može razgraditi ono crno. Sušaj, možeš razgraditi bez problema. Do konačno, mi zapravo samo će se izlučiti to je to. Jedino ako si sad do kontakt s nekim Japancem pa od njega popiš bakteriju i onda i ti imaš taj genu svojim.

SPEAKER_03 33:43

I postoji neka doza ultraprocesirane koje je kao ok, kao fajn ako je štipa malo šumcaj.

SPEAKER_05 33:51

Ne šumka ultra procesuiran. Utra procesu, ne, ultraproces je ti ove pahulice, chipsovi i tak. Imaš te stupnje procesu. Recimo, sve je fermetro je procesuira. Ovi upe je ultra procesuirane, ovaj su ti baš ovo gdje je ono cijela naravno namjerice izmjene na i tako. To je isto, to si sad dosta raspravi. Šta je sad. Kad je procesuirano loše, je li sad upe. To je baš isto sad kao.

SPEAKER_03 34:20

Da, nije procesuirano. Zapravo izamo te ne, znači možno ako je procesu. Znači, gledaju.

SPEAKER_05 34:24

Sve što je fermentirano, sve što je nekako obrađeno, dimljeno je procesura. Utraprocesirano je baš znači kad se on. Da, jedno je razka je prignost sad da reklamiramo, drugo je općini chips koji je sam prž. Što je drugi stupan. Ovo je krumpir pretvara neki škrob pa se taj hrop pomiješao pa stio kao. To je ta razka. Uvijek kad je neka u onaj listi namenca prvo nekakav škrob ili tako nešto ili onda uljeto. Ne, ali je super marketu. Ali ovo što ti recimo, gledajš listu sastavljako, ako ti prvo konkretna namencena, ti to samo najvrednji procesura.

SPEAKER_01 35:04

To je dobar tip. A trebamo li imati stolice svaki dan?

SPEAKER_05 35:08

Ne, ne, znači nekako pravilo, znači u medicini je, znači ili od 3 stolica u jednom danu do jedne stolice u tri dana.

unknown 35:16

Da.

SPEAKER_05 35:17

To je nekako. Onda ovo ostalo ti, znači ako imaš manje od jednom tri dana. Zatvori više od tri je kao provoci. To je takvo sve uči u školu.

SPEAKER_03 35:26

Tako se uči u školo.

SPEAKER_05 35:33

Mislim, to je jako individualno. To je jako individualno i mislim da tu ne. Ne kažem, znači mi ljudi smo jako razli, imamo jako različite navike. I želje tako da ne bih ja ne bih forsirao nekad da svi ljudi imaju jednoslovno. Mislim, svako ona zna najbolje za sebe. Da, ako ide ako sve normalno funkcionira, mislim da ne obe stimno tako. Ali, ne, ne bi ja sam mislim, sa tim ženskim tim događa da to bude, ali ako razmišljaš, ako ti je sam ponosan sredstva psiha najbitnija. I sada tebi to uznemirao, to ti je kontraproduktivna znači.

SPEAKER_01 36:19

Pa ja, mene to uznemirao. Mene sresira to.

SPEAKER_05 36:25

Ja sišta bilo neko događanje baš ona mirala i sad nas organizira zdrava žena i to je isto bilo pitanje, a sam bio kom da nije to svi znamo. Tako jedna stolca.

SPEAKER_01 36:39

Meni nije dobar osjećaj.

SPEAKER_05 36:42

Ok, to je druga stvar. Ako nije dobar osaj, je druga stvar, ali ako ti neš nadušno, to ide sve glaso. A to je druga stvar.

SPEAKER_01 36:51

A možda je pola raditi u glavi, ali. Skupa.

SPEAKER_05 36:56

A dobro to je druga stvar.

SPEAKER_01 36:57

Ne bih glasala za svako tri dana.

SPEAKER_05 37:00

Dobro u tom slučaju. U tom slučaju da.

SPEAKER_03 37:03

Men je recimo, kad putem ja promjene u kretnici. Mislim putovali zajedno. Pa znam jer sam slušala cijelo vrijeme. A meni recimo nije to tako problem, ja to uopće ne doživim ja sad već tipa dam tri. Ok, sad mi pao na pamet, ali nije mi takvo.

SPEAKER_05 37:26

A dobro da, nije kažem, nije nikada.

SPEAKER_01 37:28

A probiotici, probiotici za putovanja.

SPEAKER_05 37:32

Ali nije to loše. Ne, nije ovako. Znači. Što se tiče što se tiče literature, tebi je putovanje šok za tvoj crnji nekostav. Znači, to je ono hrpa novih signala i pitanje kako će reagirati. Ono što se zapravo vidjelo da desirano naravno skandinavcija imaju najviše novaca, a oni kad idu u treće zemlje, je najveći šok i njima kao i pokazao svako uzme probiotike da se taj šok može oblaštiti nekako. Ti zapravo onda ti probiotici kao živi aktive bakterije mogu kompenzirati to i te nekakve ono. Disturbance smetnje koje će nastaviti, oni mogu oblaštati.

SPEAKER_03 38:08

I onda samo z njimš što doputuješ, čak prije, čak prije.

SPEAKER_05 38:12

Čak i prije, recimo, posjedno kao možda deset dana prije, dok si na putovanju očeku kao da se kao tajpostav kao malo pripremi i onda kad se i dogodi, da se to ovaj ne. Ali po meni isto znak što ti je gorim mikrobijom, puno ti osjetljiviji na te nekakve promjene.

SPEAKER_02 38:28

Opa, mišti o dvije godine. Jeste vidjela sam to kolo.

SPEAKER_05 38:37

Broj dva. Broj dva, broj dva.

SPEAKER_01 38:43

Intenzivno. A tijelo vješpa.

SPEAKER_05 38:49

A tijelo još je na trećem mjesto ako značemo. Ne, pa ne, ne, nije, recimo. Mislim, po meni je najbitnije da neko spava dobro i kvalitetno se budi ja za to t.

SPEAKER_03 39:05

To za sve.

SPEAKER_05 39:07

Jedan za taj san. Jer što je problem? San je jedina jedina aktivnost koje se tijelo oporavlja. Jedin. Zči možeti samo na što zputa, tretmane ovako je naknade, nikad se neće tijelo oporavljati kao kad sam, kad ti spavaš. A ono mislim da je, to sam isto nema potpis tamo svinkom baš naspa. Znači, ako je mislim da je nama ono nekakav a priori teško izaspati i usnivati jer se toliko toga događa, on tolko impulsa itede. Mislim da je to baš ono taj san neka kao izgubljeni mogli su 21. stoljeća. I onda imaš jednu i fomo i sve. Ali ja mislim da ti ono spavaš dobro koliko god to bilo sat, jer se osjećaš dobro, ako pametni sat kaže se u redu, mislim da onda možeš biti miran po pitanju svega. Onda druga stvar je ok, prehrana, ali isto to znači kvaliteta raznolikosti, malo izbjegavate UPFove. I onda treća stvar, znači kretati. E sad, što se tiče kretanja, tu ima jako puno. To je sa isto područja koja raste po pitanju mikrobioma. Tu mi jasno vidimo recimo razvoj je li aerobna tosna aktivnost, jeanerobna fizička aktivnost i to je ovaj dosta bitan čimbenik. Zašto? Zato što ti zapravo kad se krećeš i on potičeš pristaliti u to se uzburka plinovi koji nastaje, znači da nadu, to se miče itd. Znači imaš tu mechanisku componentu. S druge strane, što bitno zapravo kad tebi su mišiće aktivni koris kisi. A znamo zapravo da je kisik ne pretelj u mikrobiomu. Zašto? Zato što većina dobrih bakterija u tom rečeno su anerobne bakteria. Znači, oni ne vole kisic. A većina patogenic bakteria su ove koje mogu tolerirati kisig. I zašto to? Znači, zapravo recimo, ako ti imaš tamo mikrobioma koji ono król imaš kao djepove zraka u kojima te bakterije mogu boogli. I ongousti bogat, ne kiska nema, a što ti zapravo tijelo radiš, ti izlaziš kisi. I striva on se redistribuira i odlazi u mišiće i tu je zapravo isto taj pozitivan efekt. Što se onda odražava onda ovaj jako onda natelle omorme. Ist među sami bakteria, treća stvar, znači PH. Znači, kad ti treniraš miečna kiselina to beha, to se onda isto održava. U trema idealno je malo nižih PH, but it's devolution to onda još dodatno pozitivan. Tako da mislim da ono što se tiče tih nekih componenti on sam psiha broj jedan, brehna broj dva, a tježra broj 3.

SPEAKER_03 41:26

Možda sam prepustio koja tijelo više tipeali je. trčanje ono da li je cardio ili ne critično.

SPEAKER_05 41:33

To ovisi. Znači, to ti ovisi s t tombiom. To osi on. Recimo, ono što mi vidimo u praksi i u literaturi da recimo, ajovna tosnaaknost najviše diže alfa razlog, osim broj bakterija, a recimo, ako ti imaš neke probleme u funkciji, onda je bolje zapravo ta anarna fizička aktivnost i proizveste velike kolčine mliječne iseline koja će ti onda posebno djelovat na peha. Možno sam vidjeti kakati je makrobijom pa onda vidjeti po tome. Ali ono što ja isto volim često reći, znači recimo, ako ti imaš opciju otići u teretan i spavati sad treba na više. Onda je jasno pomaketi bolje od spav. Nego još forsirati tu u dijelu. Jer taj san mislim da je stvarno broj ja pitanja mikrobioma i nama kad gledamo tu variabilnost, puno više razlika objašnjava nego tjelješ. Zaista je kad gledamo tu variabilnost koja je nama kao najbitnija, a tjelovišba od njih troje najmanje objačno, zato je na trećem mjestu. Mislim ključno je bilo bi dobro da jo imaš. Ali sad, recimo, ako sad je preporuko kanarnu tjelesna aktivnost, bolje je spavati sad trebam više onda sad još izgura taj tren.

SPEAKER_01 42:36

A alkohol, ne, idina tema.

SPEAKER_05 42:38

Evo ga, jedina tema. Ovako, znači. Evo ovako, znači. Što se tiče alkohola, znači, moje osobno iskustvanje, ja sam kao mentor na jednom diplomskom gdje je studenca, znači istraživala Mirakle. To su kao probiotici koji, to je bacilus koagulancija. Druga vrsta bacilusa koji razgrađuju alkohol. Veću. I tu sam ja zapravo prvi put odonio temu alkohola i mikrobioma. I ono što je zapravo zanimljivo, nema baš istraživanja kao ova osoba pije više alkohola, manje kao takav je takav mikrobiome. Međutim, studija je zapravo ono alkoholičare i ceroza jetra i mikrobiome. I onda imamo nekako par istraživanja, samo alkoholna pića i mikrobioma. Proven je nama što je mi se alkohol už širok pojam. Jedno je ovaj feferin se voda iz Berlina, drugo je pi, treće to su kompletna druga. Radite namirnice, nastala radim procesima i teško je to sve staviti na skop. Ono što je mene zanimljivo, bilo je istraživanje zapravo kakve konzumacija bezakostiam dana. Općem vina, bez alkoholnog cnog vina i Dina utječe na mikrobio. I gdje je zapravo cno vina imalo pozitivne učinke. Jean imao kao neka više horo par negativne, ali je zapravo bez alkohol se imalo gore učinka na mikrobiju, nego obično crno. Zašto? Jer kao ti polifenoli u kombinaciji s alkohom imaju pozitivan učinak mikrobio. I s ti polifenoli zapravo isto mogu dejati kao prebioci samstva. Tako da po meni, mislim da je tu pojma da mi već tisuće koristimo alkohol jer koristi se fermentacija, alkohol nastaje fermentacijom, mi to unosimo već imam, naša bakterije znaju se nos s tim, znači imamo čak i probiotike koje ga mogu razlađivati. Tako da mislim po meni. Da se ako treba, mislim da to nije nikakav problem. A to ono što vidimo što kažem, što akadem reda Marin kaže, je zapravo ako gaš rizik od nekakvih znači ovih ceroblasnih incidenata, znači možda nam uudera i tako dalje. Čak ti apsolna kerencija izbjegavanja alkola ne šti od njih. Znači i dalje je poveć veći rizik nego da ti umjetno konzumiraš alkohol je to ta ogromna razlika. I tu bi si isto pohanno malo kao što smo pričali prefrana. Znači onda ti kvaliteta, na prvom mjesta ono konzumiraš nešto. I tu je druga stvar, ovo se UPF-om. Znači, ti da bi napravi bezalkoholno pivo, vino, dino ili tako dalje, ti i dalje moraš nekako obraditi kemijski taj proizvod koji je možda nastao, ne znam, prirodno fermentacijom ili destilacijom. Tako da je tu po meni isto, znači je bolje koristiti ovog konvice, mislim da treba paziti zaista na kvalitetu, jer kažem, alko nije jednako alkohol i umije.

SPEAKER_03 45:27

I količini, da.

SPEAKER_05 45:28

Količina definitivno mislim da ovaj, ali kažem, ali potom izbjegavanja mislim da ipak nije. Mislim da se i da je ti benefiti konzumacije prigodne. Alkola su veći od nekog apsolutnog izbjegavanja.

SPEAKER_03 45:42

Mislim, to je anti.

SPEAKER_05 45:44

Da, naravno, ovo nije mišljenja potkesta.

SPEAKER_03 45:48

Ti nešto ne kažem.

SPEAKER_05 45:52

To je literatura, nije sad kažem. Sada literatura kaže davno svakako alkohol i što ja prvi rekao, znači ovo ok. Recimo, druga stvar je pušenja. Kod pušenja baš ovidimo, jer stvarno ono što smo imali mi smo čak i taj rad skoro prepuplikacije, znači ono to se dosta vidi i ono učinak koji se od dozi, što više pušiti, što ti je gori mikrobiom. I to se čak govore, znači desbioza je poremećaj mikrobioma. I ono govori se o desbiozi povezanom s pušenjem. On to postoji baš to.

SPEAKER_03 46:19

Znači, nema kve.

SPEAKER_05 46:20

Da, je, je. Recima baš me to bilo žao zato što kao ono sad jedni tipuša stvarno nemate pušta. I ako pušite paste na ove drugi faktore da smo dobri i to je to. Ali recimo, evo, zapušanje je stvarno kompletno drugača situacija. Nego za oko.

SPEAKER_03 46:34

Da, mis, malo skačemo samo to probioci probijaci provijesti lijekovi. Ono što znamo da uvijek zato što u Hrvatskoj ima ta tendencija da se često prepisaju antibiotici, prepisuje za antibiotike i probiotike.

SPEAKER_05 46:49

Dobro.

SPEAKER_03 46:50

Jer ti lijekovi imaju tak lošu decenci. Da li ima razlike ako uzmem ibuprofen jednom mjesečno tri puta.

SPEAKER_05 47:03

One to treba vaga. Znači, definitivno je ono što ječenica da lijeku mijenja mikrobiom, najčešće negativno. I ta skupina lijekova koja mina mikrobiom to ti de od naravno antibiotika kao nekih prototipa, pa do njih in kribira pumpe, to su oni zažele kiselinu, antidepresivi, ono čak ima baš on dokazan, antimikrobni učinak. Tako da ta lista je ogromna. Interakcija jako puno. Ono što po meni je, ona nekako poruka, mislim, mi znamo zašto se koristi neki lijek. Nema sad smisla odbit uz nekog lijeka zato što je to kawa čuva to simbijom. To povrhu zaista nema smisla. Ako liječnik to propisao, ako to je neka plan terapije, traja to koristi. A ovaj po meni onda treba. U potvo kod antibiotika traja definitivno sa probiocima. Zato što mislim, s prakse. Puno ljudi koji razviju nekakav autoimun i porečke problem te gobe, točno mogu reći da to mi je krenuo kad sam koristio taj antibiotika. I što je najvjerojatnije bilo taj nekav je ono bio, a priori je loš i onda se zapiotika samo uništila sustav i onda se izgubila funkcija i tad su krenuli problem. Tako da ovaj to je zaista treba paziti, ali mislim da kažem sad već imamo neke načine kako nadokniti.

SPEAKER_03 48:19

Ako uzimaš ovakve, recimo mislim da je to zanima dostaženoma koja obično jednom mjesečno zbog menstruacije znaju uzimati te ibuprofe nešto. Mislim koliko je to problematije, da li onda isto u tom periodu je pametno uzimati možda probiotika taj jedan dan kad ili dva dani.

SPEAKER_05 48:37

Za te analgetike ne nije. Kod analgetika nisu tako dramačniji učinci na mikrobiju kao kodih. To nije neka drama i kažu vi se gleda mikrobijom taj kumulativni učin. Znači. Je ovo ovo je ovo i onda je kao neto nekakav učinak na mikrobion. Tako da sada privrben na primjer ne mislim, nije nikakva.

SPEAKER_01 48:56

U čemu je najveća razlika između mikrobioma žena i muškaraca, znam četrdeset minutače.

SPEAKER_05 49:05

Ženski mikrob je raznoliki i čak je funkcionalniji. Znači ta proizvodnja recimo, metabolita je veća kod žena. Ono što je kao neko obašnjenje, kao da zapravo žena zbog tog procesa trudnoće rođenja posve i dojenja. Ino, taj mikrobio mora biti puno učinkovitiji, bogatiji i jači nego muški koji je zapravo nekakav tolke te metaboličke zadatke kao što ima tijelo žena. Isto što je naravno, mi sad ne znamo da li je to zato što žena puno više paze na svoje zdravlje, gledaju podcaste itede, ili drugačse se hrane ili je to baš zapravo taj kao mikrob. Ono što je jako izražena je ta veza između hormona i mikrobioma. Jer hormoni su zapravo ti spolni hormoni su ti steroidne molekule koje onda ulaze u interakciju sa bakterijama i to čak postoji izraz kao mikro generom, kao taj mikrobijom koji je uvite van raz ramo spol. Tako da. Recimo, ono što je meni tu zanimljivo da ono kako znamo da žene imaju puno veću splnost u autoimunim bolestima. I to zapravo smatra da to nastaje zato što muškima kako raste koncentracija testosterona u cirkulaciji, taj testosteron radi promjeni mikrobioma da nas zapravo na neki način štiti od autoimunosti. Ono se bolje regulira imunitet nego kod dva žena, odnosno, naš imunitet je možda malo ljeniji i sporije će autoimune procese nego kod žene, to recimo, bašan svi recimo, kod diabetesa tip jedan te spoln u gotovoj razliki koji se razvija on tek u pubertetu.

SPEAKER_03 50:48

Da li ima. Da li ima razlika, ali da li ima razlika kako se mikrobiom mijenja kod žena tog cirkusa, odnosno ima.

SPEAKER_05 50:59

To je recimo, ha, to je kad mene pacijenci kažu kao joj, sve mi je dobro, ali onda u nekoj fazi koji sam krenuo problem. To je potpuno normalno zapazi zbog ucja tih cirkuliranih hormona se događaju onda razlike u mikrobiomu, i tim mi je onda to jasno mjerljivo, znači da neke bakterije ta uravnotežnost se mijenja, da se omeri mijenjaju i da onda zapravo tu upravljaju neke bakterije koje će onda više izazivati neke projlje, recimo, ili promijeniti će se taj, mi to zamo kao fermentacijski potencijal, znači biti će više nadutosti i tako. To je potpuno prirodno da se razvijaju probalne tegobe u nekoj fazi ciklusa, baš ujetovno zbog mikrobioma, ali to je po meni iskreno isto malo vaš znak goreg mikrobioma. Jer ako je taj mikrob bogatiji i uranoženje će te razlike biti manje izražene. Tako da ako recimo, neko ima dramatične probable te gobe u nekoj fazi ciklusa bih ja isto rekao: znači da ta je mikrobij nisam puno puno svjetljiviji na to djelovanje hormona nego što bi trebalo biti. Ali to da ima da se probava mijenja, to definitivno vidimo.

SPEAKER_03 52:01

Da definitivno vidim izoklarno i u tamo baš vidim razlike. Ali ne nije tak drastično, samo znamo. Možda se ne radi o četiri nešto. Nište, ne. Jer ima neko istraživanje o toj osjeci rijeva mozak između muškaraca i žene razlike.

SPEAKER_05 52:24

Ne da znam.

unknown 52:25

Ne.

SPEAKER_03 52:25

Ja mislim da ono što ti pričaš, da možda žene bolje, ne da imaju bolje to rečel, nego možda se more.

SPEAKER_05 52:33

Mislim, ono što nije ono što se vidi kao. Činjenica je da žene imaju češće izad. I kao to sam neko objačko na psihologije, sad ja ne znam to je točno. Ča sam prošli vi kada pričao o tome kao ta regulatorna regulatorna litnost, tako nekako. Žene imaju puno jače izraženo tu samokontrolu dok će muško više ići prema vani eksplodirati tako. Da ide više žene kao trpaju, reguliraju, se kontroliraju i da zato onda ide zatvor i onda ta puna taj puno niži prag osjetljivosti zapravo zosiamo za nekako muškarac. Jer onoški najčešće se kao idem bilo da se ni nikako problem obavim to itko. Ako žena to mora biti najčešće kod sebe doma, ne mogu na radno mjesto, ne želi da ih čuju dok obavljaju nuždu itd. Uno ogromna je razka to po priti na spoga prije dvije godine.

SPEAKER_01 53:31

Sandra mi je bila rekla da, i prije nego što sam mene napravila test da je meni poremećena ta informacija između osjećaj mozaka. Šta to znači?

SPEAKER_05 53:49

Ja ne bi rekao da je poremećan. Zapravo to je mehanizam preživljavanja. Ja bih rekao da je to nešto krivo. Meni to više botra da sve radi kako treba. Jer os treba mozak je. Ovo treba mozak je mehanizam preživljavanja. Mi da to nismo imali bi umrali najvjerojatnije zato što biste najeličotro mnogi umrli za 12 sati. To je po meni ta ogromna razlika. I sad je samo problem zašto ti u 21. stoljeću, kad je trebalo sve biti u redu, funkcioniraš kao da si ti neko šumi i da ti ne znaš što je. Kao to je po meni problem. I to ajesto i po centima nastaji govoriti. Znači, nije ništa loše. To je samo potrebno da sve funkcionira kako treba. Samo što očito tijelo se niti mikrobijom, niti mozak se ne osjeća da su u nekako sigurnoj kolini, nego nekakva je uzbuna, ne zna što će popiti, što će pojest, iako su osjetljivi to je to. To je isto izraz koji postoji ta nekakva visceralna hiperosjetljivost. Ta hipersenzibilnost da se za neke najobičnije impulse reagira boli izgrčenima itede što zapravo ne bi trebalo. Ali to je potpuno prirodno. Bilo bi neprirodnije da ono ti is da se recimo lošće, u nekoj lošoj stan i da ti isada bilo šta i da će nati nikakvog učinka. Nako to je zapa da državni sustav autonomi pogotovo radi svoj posjed. Po meni je uvijek bit nego da se postoji jasna neka idea za sektorat. Znači, jel ti to radi samo provjeriti ili idem samo vidjeti, ili ne znam, imam nadu, to želim reći nadu.

SPEAKER_01 56:00

Kolje da ima neka intencija.

SPEAKER_05 56:02

Da, mislim da mora postojati nekakav objektivan parametar mjerljivi koji će i nama i pacientu pokazati da se miška napravili. Jer ono što je zapravo problem ta potroga jer to sad dobar mikrobiom, nije dobar mikrobiom. Mislim, mi znamo koji je bio nekakav idealan i savršenim mikrobijom. A možda neko to funkcionira s tim takvim svojim krnim mikrobijom. Zašto mi sad to išli uništavat i nešto raditi tako to se živi normalno, ne on? Mislim, nema smisla kako kažem. Mislim, bilo bi idealno da svi imamo savršnim mikrobijom. Nemam sad smisla po meni forsirati i sad, govoriti gotat ko što su neki ljudi rade u industriji, otištim od karcinom za dva godina itede. To je po menu. Tako da jedna je opcija, znači ono idem vidjeti kakvo je stanje. I tu zna biti sad čega. Prije mislim da mogu predvidjeti kojima kakav mikrobijom, ali onda kad je naprošno ali izvom toliko puta sam pao na buscu da mi sad nego više što predviđate. Ili ovo drugo, znači ok, da mi ne zanima problem s kortezolom, imam problem s probavom, ima s tim, i onda jasno znamo ok, ovo sam vam cjelovi, odnočidemo riješiti, ovo nečemo i to je to. Jer ono što je zapravo bit kao te umikrobiju on ima jako puno zapravo dimenzije. Imaš tu raznookost, imaš uravnotešno sad je kao ok. Sad mi vidimo neki problem, da li idemo sad sve rešavati, što je nemoguće, ili ćemo se fokusirati na to, to i to. Tako to je bit. A ono što se tiče samog postupka, mislim mi nastavimo nekako da to može napraviti bilo gdje je bilo gdje na svijetu. Znači, ima sam paciente od Singapur do Dubaja do Švedske. Ova idea zapravo doma, uzima se brize, znači sa papira, sa vrhog brisanja. Stvarno mora biti minimalna količina, to upohnama, a oni toujours on te kolčine. Čake morati, znači pokazati koliko to mora biti, jer ljudi to napunaci so the kapka ando problem. Jer to beza protiv, nama se notra gen. Ne treba nam baš cijela bakterija, ne treba neka velika količina i onda timška tu pufersku tekućinu koja stabilizira taj DNK i to može biti na sobie temperature, nema rasplađivanja itd. I onda taj uzrok može biti na sobie temperatury, znači dravel transport. To idealos i ono što usku nas i druge, mi onda to radimo ručado interpretaci. Znači, nije da sad smo ono skuplji, to dojre trajana kod drugih laborosa, mi se onda sjednemo. I onda vidimo okay, ovo idea gdje ona sada, kakva situacija, nema lištu. Onda nasim pregoj osobi, vidko su ciljevi, jer nama on to pacienti cara što te zanima to je mikrobiom, što je poboljšate i onda zapravo idemo rad a tome. I onda je bit da onda kreću pisanje konzacija na stanicom i onda ide praćenje recimo dva, tri mjeseca, ovisno koji je problem, nekad je šest takvi baš veliki su problemi i onda ponavljamo ali za mikrobioma. I onda idemo više što smo napravili, ali se nešto promijenilo nije kako da je.

SPEAKER_01 59:12

Još smo te nešto htjela pitati. Vezano za, s obzirom da se trenutno jako puno priča o likovima završavljenja. GLP one is liter. Kakav je utjecaj njihov na mikrobiom?

SPEAKER_05 59:29

Pa ovako mi smo to isto bio diplomski. Mi smo zapravo iz naše populacije pacijenata smo imali. Jer mi nekad samim pacientima znamo preporučiti GLP one. Onda smo njih pratili baš. Ino smo je dobro vidjeli da kad se GLP one kombinira s nekim promjenama životnog stila. Znači, po pitanje smo tjeli žilo prehrana, ako se to combina s probiocima i prebiocima, onda se znači za imati odlične rezultat. GLP1, mikrobiom značajno poboljša video. GLP one su stvar što je zapravo. GLP One is hormon. GLPN je zapravo hormon koji luče probavne stance. Naravno da, kako to luče pravne stanice da je ogroman učenak on narodnim mikrobioma, te je GLPN, a obratno je GLPN jako mijenja mikrobiom. Ja generalno jesam zaprimljenu GLP za poboljšanje mikrobioma, zato što mi vidimo često da onako smo govorili, to je streamora da smo zapravo pričali i sličan zapravo zbog toga korti zola i tako dalje si cijeli metabolizam, onnossi hormoni metabolizma opremot, gdje onda ti zapravo vrlo teško tim nekim mekanim metodama možeš promijeniti nešto. Onosno, jednostavno to je toliko recementirano u te neke obrasce hormona koji se razlila, da ti bez inekcija, odnosno bez lijeka, teško to može obbrditi. Jer ti je ono recimo, ne znam, kaš paciente daje ti ono intermitentni posi ovo dajsko proteinska prehrana, ali ne možeš tim može se probiti jer u našem tijelu su hormoni ti koji kontroliraju naš metabolizam. Isto nije naš mozak pa da možemo reći ako šterati će u mišiću aj kreni, nego sve ide preko hormona. Ako hormoni nisu kako treba, ako je nekakva disfunkcionalnost, mi ne možemo protiv toga. I zato je ta čarolija. Mi sada možemo direktati na razini hormona. I mi možemo dosad se mi jednim lijekom možemo reći da sam kivu, ti se smanji, da ti se sviri i ono. To mi prije nismo mogli. Što se toga tiče utjecaja na mikrobijom, kažem, ono što je dobro, što ti zapravo jednu gumbu da su se iskrim injekcija, to sve može promijeniti. Ti ljudima daješ prostor, napokon provesti te promjene koje prije nisu mogle. Ono što recimo mi često takvih pacijeni, znači s pacientama kaže je ono fizička aktivnost. Moramo pokrenuti, trebamo moramo izvući tak isek itd. I onda ona žena kaže nema. Umora se, teško je. Tamo krenul s injekcijama, to nestaje. Puno je olakše. Onda je drugi problem je, znači ovo prejedan emotivno, itko dalje. Ta obsesija hrana, smisla to reci, ti zapravo kad staješ na GLP 1, on gubi to. Jer zapravo hrana više nije više kategorija, ne tog šuma kao glavu. Tako da to je po meni ovaj. Tu mi stvarno možemo sad mi uponko liječenci imamo instrument kako to sve aktivirati. Zato što je po meni tu velik problem to vođe. Pacienci koja treba čuti s njima svaki, kako išlo, što je jednospare, kako to ide. Nije to zastavano, nije to da se ti da avo terapia za tlack, pa doći me controllare paragona i paš cognit. Nada vojiti i ono što po menu, i to i sama industrija prizna i sada that nije problem. Jer on su prije gurali kutikubati inekcije, sad su i oni skuli, da je problem management, taj weight to loss management. Ko je teško naučiti a to je zapravo ono naprava zahtjevan posao da ti ljudima ulaziš u intimu, životne navike, u neku njihovu uličnost itd. To je zapravo taj problem. To je zapravo vrlo teško i istakno i za pacijenta i za liječnika. Kaže a se daju samo inekcije bez ovoga, naravno idu rezultati. Ali onda ono što vidimo da to nisu dugoročni rezultati, što je jeci zapravo bilo koje gubljenja telesne masse. A pod broj dva idu onda i razvoj, nažalost i ovisnosti, da ljudi više ne mogu bez toga. Jer nauče, da ovo se stisne, jasno se bi riješilo problem. Tako da ono mi uvijek tako funkcionira da to maksimalno koristimo 3 do šest mjeseci, ona se radi pauza, vidi se kakva situacija i to je to. Pa gledan, najčešće u tom prozoru ono se žene promijeni. Ono sam rekao, nastana jedna dva točka. Žena koja je išla auto na posla, ona sad je svaki da biciklom. Ona žena koja misle da se super hrani skuži, da ona jede priput, četiri poslije podne, kad je na GLP, to ne može raditi, jer je ona će dobiti zatvor. I sad onosi se na postav itd. Tako da i onda zapravo te žene tik kad završi ta terapija, ja im prvo vidi je bolje mikrobion, da su neke druge također reješla pod broje dva, mislim on ima kompletno drugačiji da. Tako se promjene po pitanju. Ali da je to sad dugoročno kao što se sad nastoji forsira, da se to uzima cijela život mislim da to nije iskreno.

SPEAKER_01 1:04:34

Znači, ne može biti u istoj kategoriji kao naprimjer lijek za tlak koji ljudi uzimaju cijeli život.

SPEAKER_05 1:04:42

A mislim, ka, kad je ovaj sad malo sociološki, ali ja mislim da po pitanju našeg zdravlja mi malo živimo u bolesnom društvu. Ono taj ritarni posao, prehrana, prehrana industrija mislim da nemamo mi baš puno čimbenika u našoj okolini koji se trude da mi budemo zdrav. I onda naravno ako ti živiš u nekoj bolesno i to bi postoji kao opisobljenoj okolini, naravno da ti moraš imati bolesno rješenja što bilinak. Tako da ako će mišljenje na nekoj rudimentarnoj razini da je znaš ono. Ko jedinka želi biti zdravu u bolesnom društvu, mora imati bolesno rješen. Mislim da je to sam ta perverzija. Ali ako ti nekako možeš sebi napraviti da ta okolina ili ublaži te učinke te je uče immunizirati mislim da onda zaista nema potrebe za time. Ali naravno ako ti sad ono pičiš koji je pokaže po svojom itede i ono ne pazišno ne možda nešti resursa za bajš s tim stvarima onda je ono to isplativio platiti tu inekciju, taj mjesec i to je to. Jer ipak mislim da kraju, jedan najveći problem ta prikljenja tjelesna masa pogotovo napretilosti, tako da.

SPEAKER_01 1:05:50

Pa ono se li uopće ljudi dovoljne količine hrane kad su na tom lijeku.

SPEAKER_05 1:05:56

To je teško procijeniti. Znači, ono što je nama recimo zanima, kad mi na. If you want to make 50% pacified more sufficient, we'll go to the same chest to make it. One što definitively small hrane to be more deficit that we're going to be taking a response. So I said to the project, I'm not going to be able to do that. Yeah, yeah, yeah. Ali dobro, nije to je da ni izvrd upon me. Yeah, yeah, yeah, yeah, yeah. To recimo problem to se događa. Jer te bi GLPN ima možnost nekako i centralno djelovanja muzik. Tamo je taj centra, situaz i tako dalje. A tu je ogroman mislim komponenta gdje se treba bi jasno vidimo da vas hrana neće veseliti nekom. Je, ali mislim, kažem, znaš zašto to radiš? Moš raditi i ono što je pojma, lakše je mršave kad se hrana ne veseli.

SPEAKER_01 1:08:10

Mislim vjerojatna osoba koja ima problema sa kilogramima.

SPEAKER_05 1:08:16

Ne može razmišljati da mene nisu to pacienti kažu, isto možda famo sam stavili novu, ono do četiri poponje ne razmišljamo hranu. Mislim, ok, to je loše kave. Mogu se raziti odnosa i to, ali kao to su ljudi koji sami probuju i ono audiču pekara i tako.

SPEAKER_01 1:08:32

Što bi rekao ovim ženama, zato što presvenno vraćamo ženama koje uzimaju GP jedan da izgube par kilograma.

SPEAKER_05 1:08:42

Pa nije to po meni loša opcija. Ako ih ima nekog tko vodi, ako je to vođenje i cilj. Znači, ako oni imaju obiteljskog vječna, doknologa, ginekologa samo na nekoga tko zna reagirati na nuz pojave ono koji će definirati ovo je cilj, ovo nije ideje, a mislim da to onda nije problem.

SPEAKER_01 1:09:03

Da, nam samo još za kraj ukratko objasni novu uslugu koju, novo testiranje koje je crivni mikrobiom uskoro nudi ili već će možda biti pogonno.

SPEAKER_05 1:09:14

Nije, ne, evo sad se još zadnja su pripremljeno. Glavna ideja je zapravo, što nama mi smo skoro zadnjih par godina kad priječemo i gono ta ostrija imozarki. Sad ti mož teško je pacienti objasniti, ako imaš neke brojke, konkretne pokazatelje u kakvom je stanju ta ostrija muzaka. I onda smo zapravo u slučaj u razgovoru sa dr.com Janet Gurić iz Poloklinke Peti Element, on je pričalo da ona nabavila is Njemačke uređaje koji može jako precizno odrediti simpatikus and parasimpaticus. Nešto na trago imaš na pametnim MOST-a, ono heart rate variability. To je dobra pokazat. Taj hard rate variability is zapravo on više to on scala simpaticus and parasimpaticus. To je niže, to puno više on stano and parasimpaticus. And we to provide us up to recommend the gum, that is the music. Drugo, because on do you exmedi ahoo, new option parasympathetic? So that sendrome tenzija i nekakve relaxation that narrow day news probably functioned. Uh druga, to me on two fazes. A druge faz controllier no izsacted. Zapravo i kad to produžmen orš, aktiviraš. Immaš ljudi koji to rade da ne dolaze do toga. I onda je zapravo to je namo bitno dosta se zaprić na vježbe disanja, itd on da. Jesto ono što mi onda tim mjeri vidimo da nim recimo vježbe dišao neće pomoći. Ne, jer problem je to zapravo što ti jednostavno ti ljudi zapravo zbog te regina se su čakim diisanju ne mogu promijeniti.

SPEAKER_01 1:11:04

A kako se onda intervenira, postoje uopće intervencija.

SPEAKER_05 1:11:06

Pa mislim, tu je onda idući korak psihoterapija. Zašto je to? Zašto je tamo ih dala toliko u grču i što se tu zapravo događa? Tako da. A sada tu kažem pacientima nije to. Mislim da trebamo nekako to ostaviti u neki širi kontekst. Znači, ljudi koji imaju jako visoka razina simpatikusa su jako dobri radnici. Oni razmišljaju o svima. Ali ne, ali ono da je oni znači razmišljaju o svim opcijama, nećeš nepromišljeno, ne idomah, ne reagirao ni impulsno neka ide. I to je jako dobro i to su zapravo veći problem što oni zapravo poslu profitiraju toga. Sviko se jako uspješni zato što jako rade sve promišljeno.

SPEAKER_00 1:11:46

To si ti isto. Isto.

SPEAKER_05 1:11:51

E, da, ali se imamo, imamo samima ljudi koji su sve u zeleno i to je zapravo cilj. Zapravo da simpatiku si pare simpatiku da se tu uzelamo i to.

SPEAKER_01 1:12:01

Pa dobro napravit ćemo taj test. Ako se radi, kako se radi?

SPEAKER_05 1:12:07

To se znači koji tone se stavi tu i to izmi kao i kao ga. Nešto uskon. Ne, većamo.

SPEAKER_03 1:12:18

Ja bih morala da editor ponovi ovaj test. Da, to bi vas dva točke. Ja bih isto radila, ali se ne.

SPEAKER_05 1:12:24

Ne, ne, pa je ponivamo prvu točku.

SPEAKER_03 1:12:27

Ali ako ne bude bolje, ja mislim da bi trebao probati da jedeš iz pekne.

SPEAKER_05 1:12:33

To mi se ne može nikome da.

SPEAKER_01 1:12:34

Da, reka meni, Andrija tad nema više razmišljati o hrani. Radi spavaj. Da. To je tevije spavanje. Meni tada spavanje i bolna mi je točka i tad. Mi je definitivno najbolje.

SPEAKER_03 1:12:58

Očimo našu najtraže kategorije. Miti listina. Miti istina.

SPEAKER_05 1:13:05

Miti ili ste, ha pardon.

SPEAKER_03 1:13:08

Ne možeš ali. Možeš obrazložiti u jedno rečenice. Ako treba. Više vlaka ne ovih bolje.

SPEAKER_01 1:13:20

Fmentirana hrana je dobra za sve.

SPEAKER_05 1:13:23

Mi. Moji doktorat bio u kiselom kopcu, ima si ispitanika koji su katastrofalno reagirali tako da. Ako imaš nospe na unos, recimo, više doza fermentirana ako sam da des dana, po mom doktoratu nemoj punosti. Prevoši ti mikrobijom za fermentira.

SPEAKER_03 1:13:38

Ok, a znači po pravni mikrob pa onda.

SPEAKER_05 1:13:42

Ošto je fermentirano previše svega.

SPEAKER_03 1:13:45

Ali za dobar mikrob, mikrob je.

SPEAKER_05 1:13:47

Za nekakav stabilan dobar mikrob nikakav problem. Ili za oporavak nekog u osrednjeg, nije nikakav problem. Mi to često preporučamo, ali recimo, ako je baš nikakva raznolikost, to ta mikrobijom ne može obraditi. To je samo što bitno uspojan. Ali kažem, ono što je bitno, zapravo to je najbolje testirati tako da unosiš sa 7 do deset dana kupu s tim čini nešto kombuču u velikim dozama i onda vidi što se događa. I sad nosplave se tolorira 7 do 10 dana. Tako smo bili u moj da treba ta adaptacija, ali nakon toga bi trebalo ići sve.

SPEAKER_03 1:14:19

Jedan probiotik kršava sve.

SPEAKER_01 1:14:23

Normalno je ići na VC jednom tjedno.

SPEAKER_05 1:14:28

Mi to smršmo definitivno za kljuca. To je definitivna.

SPEAKER_03 1:14:33

Normalno je da si nažita od graha, prokolice itnede.

SPEAKER_05 1:14:38

Ovako, znači. To je na neki način istina. Zašto svakodnevno unosimo prema od tih grakoica koji imaju topiva vlakna koja ne rave stvari. Ali mislim to je potpuno normalno i zato vam da je istina. Ali nakon ideom svijetu mi unoso više grako, ja ne bi trebala raditi problem.

SPEAKER_03 1:15:00

Znači, zapravo jedan zdrav mikrobiom je kad ti nevašav.

SPEAKER_05 1:15:05

Znači, jedan zdrav mikrobiom je da ti stvaraš što god pojela normalno da ti ne radi nikog problem. Naravno da će biti problem ako odeš u Etiopiju i probaš tamo neku namjenicu, pogotovo fermenti ko s kojom nikad nije bilo to dječi ok, to je ok. Ali generalno ako jedeš sve oči inače izlaži, ako nema nikvih teglaba, treba biti sve.

SPEAKER_03 1:15:24

I ako jedeš recimo nešto što ti možda nekad stori, to samožno znači problematično.

SPEAKER_05 1:15:30

Ne, ali što to e, to više znači. Ali onda sam to znači da ti ta funkcija za obradu tih lakana i to je to. Recimo, konaci u Zagrebu ti grah sede četka. Pa neka nas obonci gračivrtka, taj dar je simfonijski orčar, ali kužac.

SPEAKER_03 1:15:47

Ali ste jedan tjednu.

SPEAKER_05 1:15:48

Pa je, ali da ljudi jedu recimo dva, tri puta tjedno graha da ne bi bilo takvih problema.

SPEAKER_03 1:15:57

Da, jedan od trideset ok.

SPEAKER_05 1:15:58

Da, ne, recimo to jedan od trideset.

SPEAKER_03 1:16:02

To je to vam treba. Najveći slušen.